Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Portal ETV

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Državne institucije ostaju posvećene rješavanju ključnih ekoloških izazova koji već godinama utiču na kvalitet života građana u Crnoj Gori. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda predstavlja jedan od najvažnijih projekata održivog razvoja naše države, kao i bitan korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende - poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora, kako su kazali, &nbsp;planira izgradnju 30 novih postrojenja u narednoj deceniji, što je, podvlače u PES-u, preduslov za uspješno zatvaranje relevantnih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- Projekti ove vrste imaju jasno definisane rokove u okviru zakonskih rješenja i međunarodnih ugovora - naglasili su oni.
Prema njihovim riječima, policijska akcija koja je jutros sprovedena u Botunu izvedena je u skladu sa zakonskim procedurama i uz puno uvažavanje demokratskih standarda.
- Profesionalno postupanje nadležnih organa pokazuje spremnost državnih institucija da zaštite javni interes i obezbijede nesmetano sprovođenje projekata od strateškog značaja. Ulaganje u ekološku infrastrukturu je ulaganje u zdravlje, razvoj i evropsku budućnost Crne Gore — budućnost koja nema alternativu - navode iz PES-a.

PES: Policijska akcija u Botunu izvedena u skladu sa zakonom i uz puno uvažavanje demokratskih standarda

Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković.
On je rekao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa i da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručio je Laković<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/lakovic-ako-neko-u-vlasti-podriva-drzavne-ciljeve-treba-vise-da-saradujemo-s-opozicijom"> u intervjuu za Pobjedu</a>.
Naročito je, kako je naveo, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković je kazao da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU.
Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. Vlade.
Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
- Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Saša) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje - naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima.
- Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke - dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
- Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo - kazao je Laković.
To će, kako je rekao, svakako odlučiti organi Pokreta.
- Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu - naveo je Laković.
On je kazao da ne bi rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali da smatra da ta partija ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Laković je ocijenio da je ona stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava.
- Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva - kazao je Laković.
Kako je rekao, Uprava policije je u prethodnih godinu ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.
- Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva - kazao je Laković.
On je podsjetio da nakon prvog tragičnog događaja Odbor nije prihvatio izvještaj tadašnjeg direktora Uprave policije, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu.
- Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a vršilac dužnosti direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana - naveo je Laković.

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Pokret Evropa sad je na jučerašnjoj sjednici Skupštine još jednom ogolio sopstvenu politiku, u kojoj ima mnogo obećanja, a nimalo odgovornosti, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
- Iako su više puta javno tvrdili da će upravo oni predložiti umanjenje izdvajanja za političke partije, kao prvi korak ka otvaranju rasprave o povećanju dječijih dodataka, taj predlog se juče nije našao pred poslanicima. PES je svjesno obmanuo javnost i još jednom pokazao da im data riječ ne znači apsolutno ništa. URA će nastaviti borbu da sva djeca u Crnoj Gori dobiju veći dječiji dodatak - naveli su iz URE.
Iz ove partije poručuju da PES i parlamentarna većina nemaju stvarnu ni iskrenu namjeru da se bave pitanjem dječijih dodataka.
- Jučerašnje ponašanje PES-a, Demokrata i koalicije Za budućnost Crne Gore najbolji je dokaz da ovu temu koriste isključivo za jeftin i kratkotrajan politički marketing. Kada dođe trenutak da se odreknu makar dijela partijskog novca i privilegija, nastupa ćutanje i izbjegavanje odgovornosti. Njihova navodna briga za djecu završava se tamo gdje počinju partijski interesi i budžetske beneficije. URA će nastaviti da drži ovu temu živom u Skupštini i pred građanima, jer je krajnje vrijeme da, nakon inflacije i konstantnog rasta cijena, djeca budu na prvom mjestu i dobiju uvećani dječiji dodatak - zaključuju iz URE.

URA: PES povukao odluku da se smanje naknade za partije, pa pogazio obećanje za dječije dodatke

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Pljevlja su zahvaćena dubokom društvenom, institucionalnom i političkom erozijom, koju dodatno produbljuje ponašanje predsjednika opštine Darija Vraneša - ocijenio je politikolog i građanski aktivista Emir Pilav gostujući u „Drugačijoj radio vezi“ Antene M.
On upozorava da se u gradu ljudi svakodnevno suočavaju sa nacionalističkom retorikom, istorijskim revizionizmom i atmosferom koja je, kako kaže, „otrovala sve odnose među Pljevljacima“.
- Mi, na veliku moju žalost, odavno ne živimo onu dobru rečenicu - sve što valja dolazi iz Pljevalja. Nažalost, Pljevlja su slijepo crijevo države Crne Gore i upravo je zadnja rupa na svirali - kazao je on.
<h2>RADIKALIZACIJA</h2>
Pilav cijeni da je, nakon godina sistemskog zapostavljanja, situacija u Pljevljima alarmantna, te da se se u posljednje dvije godine desila dramatična radikalizacija političkog i društvenog ambijenta.
- To je, nažalost, nadograđeno u prethodne dvije godine kada imamo jednu, da kažem, vlast koja potrebe građana, prave probleme i sve ono što tišti narod u Pljevljima ostavlja sa strane, a, nažalost, forsira jednu destruktivnu priču, destruktivni narativ koji se najviše manifestuje kroz istorijski revizionizam, promociju fašizma, klerofašizma i kleronacionalizma. To je nešto na što, očigledno, država nema odgovor, ili ima, ali ne želi da ga ima - kazao je on.
Na pitanje može li se govoriti o vladavini prava u Crnoj Gori i u Pljevljima, a prstom ne mrdati kada se na zvaničnoj manifestaciji izvodi himna Srbije, a ne čuje himna Crne Gore, Pilav kaže da ne zna bolju defiinciju državnog udara od toga.
<h2>PROJEKCIJA DIJELA VLASTI</h2>
On dodaje da ćutanje državnih organa - od premijera, preko tužilaštva i policije, do institucija pravosudnog sistema - zapravo predstavlja „prećutnu saglasnost“. Ocjenjuje i da Vraneš ne djeluje sam, već kao projekcija dijela vlasti.
- Pokret Evropa sad i Demokrate znaju da svakom kritikom ka predsjedniku opštine mogu da izgube veliki broj birača jer, nažalost, u Pljevljima veliki broj glasača dijeli mišljenje sa onim što Dario Vraneš radi. To je što se tiče Evrope sad. Što se tiče Demokrata, oni su partija koja je u crnogorskoj javnosti već odavno prikazana kao jedna partija koja pokušava vrlo vještački da balansira i da se provlavači između dvije vatre - naveo je on.
Sjećamo se, kako je naglasio, da su Demokrate na državnom nivou glasale protiv zabrane fašističkih simbola.
- A podsjetiću i da su oni najzaslužniji za promjenu datuma opštine Pljevlja. Oni pokazuju da je njihov narativ isti kao i predsjedniku opštine, samo je malo upakovan i umotan u neki evropski - naveo je on.
Pilav se osvrnuo i na narative koje prevashodno plasiraju lideri Ure i Demokrata - Dritan Abazović i Aleksa Bečić - da su se sva nacionalistička divljanja u Pljevljima događala u režiji prethodne vlasti.
- Ono što se našlo u Skaj aplikaciji, koju ni Demokrate ni URA ne priznaju kada se radi o njihovim partijskim funkcionerima, što se odnosi na grafite u Pljevljima - ja apsolutno vjerujem u to. Međutim, ne može se sve što se dešavalo u Pljevljima staviti na režiju DPS-a. Ja govorim konkretno i o mom slučaju iz 2020. godine. Osoba koja je osam mjeseci provela u zatvoru je na sudu rekla da je simpatizer i član Demokrata. Pred kuće Bošnjaka-muslimana je dolazio brat funkcionera Demokrata Bojan Krvavac da govori da se selimo. Ljude koji su divljali po ulicama, ljude koji su nosili fašističke četničke zastave i koji su targetirano išli pred kuće Bošnjaka-muslimana - mi sve znamo ko su i iz kojih su partija, jer su mnogi oni nagrađeni poslovima u Rudniku uglja, u opštini, Termoelektrani… - kazao je Pilav.

Pilav: Destruktivni narativ Darija Vraneša podržan ćutanjem državnih institucija

Ne postoji poreska stopa, artikal ili režijska usluga koja nije drastično poskupjela, do nivoa da sindikalnu potrošačku korpu više ne mogu da podmire ni dvije prosječne plate - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić reagujući na izjavu poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović da bi on i lider te partije Danijel Živković „ako se vrate na vlast od penzionera kupili svom šefu još jedan sat“.
Anđušić je ocijenio da iz njene izjave nije jasno što je željela da kaže, ali da pretpostavlja da se aludirala na uzimanje novca iz penzija.
- Ako je na to mislila, moram je obavijestiti da je to nemoguće. Ona i njene kolege iz Vlade i parlamenta već su penzionerima i drugim kategorijama društva uzeli sve što je moglo da se uzme - istakao je Anđušić.
On je prenio i komentar jednog penzionera, kao ilustraciju sve težih uslova života.
- Od kad ste mi povećali penziju na 450 eura, mogu da kupim 90 kilograma mesa, u odnosu na prije 2020, kada sam mogao da kupim 100 - citirao je on.
Anđušić poručuje da bi rado podržao i restriktivne mjere prema javnim funkcionerima, „ako bi to doprinijelo opismenjavanju ljudi koji vode ovakvu ekonomsku politiku i smanjilo sramotu i muku kojoj svjedočimo“.
U nastavku reagovanja, osvrnuo se i na političku prošlost poslanice PES-a.
- Ispostavilo se da je koleginica Nedović bila uz DPS upravo u periodu koji sada opisuje kao vrijeme najgore socijalne politike - zaključio je Anđušić.

Anđušić poručio Nedović: Vlast je već iscrpila penzionere, nema im više što uzeti

Prije par dana održana je sjednica skupštinskog odbora na kojoj se raspravljalo o naumu Ministarstva pomorstva da - paradoksalno - ugasi pomorski saobraćaj. Ministar Filip Radulović, čovjek koji je u Crnoj Gori vidio savršen poligon za eksperimentisanje svojim „vizionarskim“ poslovnim idejama, ponovo je zasijao: ovog puta briljantnom zamisli da država spasi pomorstvo tako što će prodati jedina dva broda koja još uvijek plutaju. Jer, zašto bi Crna Gora imala flotu, makar simboličnu, kad može imati - ništa?
U zemlji u kojoj se godinama govori o razvoju luka, jačanju pomorskih kompanija i afirmaciji pomoraca, ministar je odlučio da napravi strateški rez u vidu samoodrživog potonuća.
Ako je cilj da Crnogorska plovidba konačno pređe u kategoriju „pomorsko preduzeće bez pomorstva“, onda je ovo zaista istorijski potez. Naravno, sve je upakovano u priču o „održivosti“ i „zakonskim ograničenjima“, jer ništa ne zvuči bolje od birokratske verzije rečenice: „Nemamo pojma šta ćemo, pa ćemo prodati sve“.
Dok struka diže glas, ministar stoji čvrsto, ubijeđen da je najbolje rješenje upravo ono koje najviše liči na gašenje svijetla u sobi i pravljenje da problema nema. Na kraju, jedino što još ostaje da se proda jeste ideja da je ovo uopšte bila ozbiljna pomorska politika — ali bojim se da ni za nju neće biti kupaca.
No, ministar kaže da ne osjeća ni mrvicu odgovornosti za situaciju u kojoj se našla državna kompanija, što je pomalo čudno ako znamo da se ne radi o kadru Demokrata, već o kadroviku PES-a. Šalim se, naravno — kao da tu uopšte postoji razlika. Dakle, Radulović je „ubijeđen“ da je kompanija neodrživa.
Ali nemoj, narode crnogorski, da budeš tužan zbog ovoga jer nije sve tako crno kako izgleda. Jedina dva broda koja ima Crnogorska plovidba ćemo prodati, ali ćemo zato od tih para ipak nešto uraditi. Citiram ministra: „Meni je žao što se ovo desilo… Ali uradićemo nešto za Boku: u budžet Crne Gore ulazi kredit za kupovinu remorkera.” Dakle, za dva prekookeanska broda kupujemo jedan remorker, barku, čun... Kakva trgovina, kukala nam majka. Svaka čast, ministre, na ovoj poslovnoj viziji i doprinosu koji si donio ovoj državi!
Da li će sada premijer ugasiti ovo ministarstvo? Realno, potrebe za njim više nema. Nema brodova – nema ni pomorskog saobraćaja. Ili, da se možda samo uradi rekonstrukcija ministarstva, otpuste svi zaposleni osim ministra Radulovića, a njemu kupi jedna kapetanska kapica i imenuje za: Kapetana od belu lađu (remorker).
A nije nas ministar baš ni razmazio uspjesima. Sjetimo se da je, po dolasku iz Amerike, najavljen kao vanserijski ekspert za ekonomiju, biznis i finansije — i kako su u nevjerici ostale američke kompanije „Tesla“, „Google“ i ostale, kojima je, navodno, neizrecivo nedostajao. Imali smo ludu sreću da im ga „ugrabimo”.&nbsp;
Mladi je ekspert, u saradnji sa svojim mentorom Milojkom Spajićem, ubrzo formirao čuvenu državnu kompaniju Montenegro Works.
Montenegro Works je bio zamišljen kao servis-mehanizam za „domaćinsko upravljanje“ državnim preduzećima — sa ciljem veće efikasnosti, transparentnosti i održivosti. Ali, osim što su Filip i par drugara tu mjesecima primali ogromne novčane naknade i beneficije, kompanija nije radila — ama baš ništa. Toliko veliko ništa da je Vlada odlučila da je ugasi zbog neodrživosti. Zamislite apsurda: kompanija koja se zvala „works“ — nije radila ništa.
Prije ove epizode, koja je propala prije nego li je i počela da radi, a nakon koje smo njenog „vizionara“ nagradili ministarskom funkcijom, Filip Radulović je bio u Odboru direktora Air Montenegra. Ako ste zaboravili - a ne bi bilo čudo zbog količine svakojakič čuda koja su se desila posljednjih godina - Air Montenegro, odnosno ToMontenegro, formiran je jer su naši „oslobodioci“ procijenili da je tadašnji Montenegro Airlines - neodrživ.
Pričali su kako je stara kompanija rupa bez dna i kako će oni to riješiti tako što će je ugasiti, stotine ljudi ostaviti bez posla i formirati novu za euro. Naravno da ništa od toga nije bilo ni približno istini. Za otvaranje nove kompanije potrošeno je više desetina miliona eura, stari dugovi nisu nestali, pa su i oni morali biti plaćeni. Sve u svemu - savršen primjer kako od nečega što je loše radilo (works) napraviti nešto što ne radi ništa, samo sada duplo ništa.
A sve je trebalo da nam bude jasno još onog dana kada je finansijski ekspert Radulović, upitan da detaljno objasni kako će funkcionisati program Evropa sad 2, uspio da izgovori samo rečenicu o minimalnoj plati i penziji. Detaljno - da detaljnije ne može. Kada je to postalo viralna sramota u regionu, njegove partijske kolege su „skočile” da ga brane time da „još nije dobro naučio svoj jezik“.
Sve je to i tada izgledalo veoma neodrživo - važno je da je sve u skladu sa Paf-Paf strategijom. A Crna Gora neka tone, poput Crnogorske plovidbe, koga briga.
Istina je jednostavna i neprijatna: Filip Radulović nije izuzetak nego pravilo. On je samo najvidljiviji simptom jedne šire, hronično neodržive vlasti koja se već godinama ponaša kao improvizovani tim amatera uvjerenih da je država laboratorija u kojoj se može eksperimentisati bez posljedica. Vlada koja sve probleme rješava gašenjem - kompanija, institucija, pravila, pa i logike - prirodno proizvodi ministre koji autentično vjeruju da se budućnost gradi prodajom jedina dva broda koje zemlja ima.
U takvom okruženju Radulović ne odskače mnogo: on je samo perfektniji oblik političke nekompetencije koja diše kroz svaki resor. Ako se ovakva vlast naziva „održivom“, onda smo mi kao društvo odavno pristali da živimo u državi koja tone planski, uredno i sistematski. Na kraju, najveći problem Crne Gore nije to što ima ministra koji sve proglašava neodrživim - već to što ima Vladu koja uporno dokazuje da je on, nažalost, potpuno u pravu.

Neodrživi ministar

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Fondacija ,"Mentorium" je uoči novogodišnjih praznika podijelila 345 paketića djeci, među kojima su i mališani iz ruralnih područja do kojih je teško stići, što je trun dobra i pažnje da nijesmo zaboravili na njih - kazao je aktivista u ovoj nevladinoj organizaciji Mirsad Dreić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kad se nešto radi iz srca i duše, to, kako ističe, ne predstavlja opterećenje.
- Mi smo u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama, prije svega sa organizacijom iz Bijelog Polja i gospođom Rasemom, uspjeli da sve organizujemo, da svaki poklon paketić stigne do tih ruralnih područja. Djeca iz tih mjesta su često izvan sistema - rekao je Dreić.
&nbsp;Kriza, prema njegovim riječima, uvijek ogoli sistem, te se često pokaže kako institucije zbog birokratskih prepreka zakažu.
- Taj sistem bi u kontinuitetu trebalo da sarađuje sa ljudima iz NVO sektora i da zajedničkim snagama dođemo do rješenja određenih problema koji su dio društva u kojem živimo - kazao je Dreić.
Smatra da ulaganje u djecu i porodice treba da bude obaveza društva i zajednice i da se stavi, kako kaže, konačno fokus na socijalnu politiku koja bi trebala da bude dostojanstvena, a ne iz sažaljenja.
- Socijalna politika u Crnoj Gori se popravlja, ta se slika iz dana u dan mijenja uz određeni broj izmjena i dopuna zakona, tako da mi vidimo jednu pozitivnu i svijetlu tačku u budućnosti - istakao je Dreić.

Dreić: Poklon paketić do svakog djeteta u ruralnim područjima samo trun dobra, da znaju da nijesmo zaboravili na njih

Ekonomija Grenlanda se suočava sa usporavanjem privrednog rasta i pogoršanjem javnih finansija, upozorila je Danska narodna banka u novoj procjeni ekonomskih kretanja na tom autonomnom području u sastavu Danskog kraljevstva.
Prema izveštaju, privredni rast je skroman, dok se javne finansije suočavaju sa ozbiljnim izazovima, dijelom zbog toga što se širenje aerodromske infrastrukture približava kraju, a planirani veliki projekti u energetici i drugim sektorima još nijesu započeti.&nbsp;
Centralna banka Danske je navela da se stanje javnih finansija Grenlanda znatno pogoršalo tokom prošle godine, dok je likvidnost grenlandskog trezora u drugoj polovini godine pala na kritično nizak nivo, prenosi Tanjug.
Zbog toga se ocjenjuje da je neophodno primijeniti mjere štednje koje su predviđene danskim budžetom za ovu godinu.
Danska narodna banka upozorava da će se fiskalni pritisci nastaviti, jer populacija Grenlanda, na kome trenutno živi manje od 57 hiljada ljudi, sve više stari i opada, tako se broj radno sposobnih smanjuje.
Prognozira se da će broj stanovnika Grenlanda pasti 20 odsto do 2050. godine.&nbsp;
U širem političkom kontekstu, upozorenje banke dolazi dan nakon što je dansko rukovodstvo odbacilo prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, uz poruku da bi svaki napad na ostrvo značio kraj NATO saveza.

Grenland u problemu

Situacija u Glavnom gradu je, usljed obilnih padavina, pod kontrolom koliko to može biti u ovakvim uslovima, rekao je načelnik Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
On je agenciji MINA kazao da situacija nije loša, koliko može biti.
- Nemamo intervencija, situacija je zasad pod kontrolom, koliko može biti u ovakvoj situaciji. Obilazimo kritične tačke, vodostaje, možda je za nijansu manja voda u odnosu na sinoć, ali otprilike nepormijenjeno - naveo je Bojanović.
On je rekao da su juče imali dvije intervencije crpljenja vode, jednu u Kućama Rakića drugu u Orjenskoj ulici.
- Situacija nije negativno napredovala u odnosu na juče, ali je za nijansu bolje. Obilazimo sve, nezgodna je situacija, nije izolovan slučaj da poplavi jedno dvorište. U Berima je 80 odsto imanja poplavljeno, ali nije nikome u kuću ušla voda. Da se nastavi loše vrijeme, voda će ući u kuće, to ne možete da spriječite - kazao je Bojanović.

Bojanović: Situacija u gradu pod kontrolom

U javnosti ga prepoznajemo kao oštrog i principijelnog poslanika, ali iza političkih govornica i dnevnih polemika stoji čovjek čiji svijet čine porodica, sjećanja na bezbrižno djetinjstvo, putovanja, knjige i nova, snažna uloga – očinstvo. U razgovoru za Portal ETV, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević govori o vrijednostima koje su ga oblikovale, o lekcijama koje uči kao otac, ali i o životu daleko od političkih reflektora. <h2>„Djetinjstvo je najljepši dio života“</h2> – Moje djetinjstvo bih opisao kao veoma srećno i bezbrižno. To je, u suštini, najljepši dio života, iako kao djeca jedva čekamo da porastemo jer nam se čini da smo nečim ograničeni. Porodica je uvijek vodila računa da mi ništa ne zafali – dobijao sam maksimalnu ljubav i pažnju, a nijesam razmišljao ni o čemu što bi tu sreću moglo poremetiti. To je period kada ne razmišljate o računima, poslu, izdržavanju porodice… i mislim da me je upravo to najviše motivisalo – prisjeća se Zirojević. Posebno ističe odnos sa majkom i osjećaj odgovornosti koji je kod njega sazrio vrlo rano. – Uvijek sam osjećao obavezu prema porodici, naročito prema majci, koja je, s obzirom da sam jedinac, čitav život posvetila meni. Još u osnovnoj školi bio sam svjestan da je moja dužnost da vratim sve ono što je porodica uložila u mene – da budem odgovoran, da nemam poroke, da gradim karijeru i, jednog dana, postanem roditelj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488" data-rendition-name="original" width="1600" height="1571" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Da nijesam političar, bio bih u uniformi“</h2> Na pitanje ko bi bio da nije izabrao politiku, Zirojević priznaje da je alternativa uvijek postojala. – Ovo je možda i najteže pitanje, jer sam se veoma mlad opredijelio za politiku. Ipak, postojala je i druga ljubav – poslovi vezani za vojsku i policiju. Da nijesam u politici, volio bih da profesionalnu karijeru gradim u bezbjednosnom sektoru, obavještajnoj službi ili vojsci. Da su okolnosti u Crnoj Gori bile drugačije, možda bih umjesto Elektrotehničkog fakulteta upisao vojnu akademiju. Ipak, ne smatram da me to što sam inženjer elektrotehnike na bilo koji način ograničava ili predstavlja hendikep za rad u bezbjednosnim službama – naprotiv. Za sada, moja politička karijera ide putem kojim treba da ide i iskreno se nadam da još nije došlo vrijeme da razmišljam o alternativnom profesionalnom pravcu. <h2>„Kad otac dobije ćerku, život se promijeni za 180 stepeni“</h2> Najemotivniji dio razgovora dolazi kada govori o očinstvu. – Kada čovjek postane roditelj, a ja ću neskromno reći – kada otac dobije ćerku – život se promijeni za 180 stepeni. Sve drugo postane manje važno, a suština života usmjeri se na to jedno malo biće koje vas osvoji od prvog trenutka. Najljepša lekcija koju učim svakog dana sa Sofijom jeste da bezuslovna ljubav zaista postoji – i da se vraća.Iako je još mala i ne može se u potpunosti izraziti riječima, njena ljubav je jasna i snažna. Dijeli je ne samo sa mnom, već sa cijelom porodicom – prije svega sa njenom majkom, ali i sa širim krugom ljudi oko sebe. Ta bezuslovna ljubav koju svakodnevno daje nešto je najljepše što sam u životu spoznao. <h2>Porodica između dvije države</h2> Govoreći o porodičnom balansu, Zirojević pojašnjava da je njegova supruga bila politički angažovana do oktobra ove godine, kada joj je istekao mandat u lokalnom parlamentu u Kumanovu, gdje je rođena. – Taj period bio je izazovan. Moja supruga se bavila politikom do oktobra ove godine, kada joj je prestao mandat. I tu odluku, da će njen politički angažman tada prestati, je donijela još i prije nego što se Sofija rodila, jer prosto nije bilo prirodno da živi u jednoj državi a da se bavi politikom u drugoj. Međutm, dosta je bio izazovan taj period od februara, kada se Sofija rodila, do oktobra, kad smo morali makar jednom mjesečno putovati u Makedoniju, s obzirom da je ona bila u partiji vlasti, i da su sjednice bile obavezne a njen glas presudan u donošenju nekih odluka. Sofija je već sa mjesec dana dobila pasoš i putovala u inostranstvo. Bilo je naporno, ali ona ima majku koja joj je u potpunosti posvećena, a ja se trudim da svaki slobodan trenutak provedem sa njom i pomognem supruzi u onome što je najljepši, ali i najteži posao u životu. <h2>Knjige, putovanja i e-sport</h2> Iako vremena za hobije ima sve manje, Zirojević priznaje da mu elektronski sportovi pomažu da se opusti, dok putovanja vidi kao životnu školu. – Putovanja su za mene uvijek bila vrijednost zbog koje sam bio spreman mnogo da žrtvujem, pa čak i da odložim ispit, uz punu podršku porodice. Putovanja sa delegacijama naučila su me da ljudi često nijesu onakvi kakvima djeluju u javnom prostoru – da sa mnogim kolegama, sa kojima se politički ne slažem, mogu imati korektan, pa i prijateljski odnos. To mi je dalo nadu da Crna Gora nije toliko podijeljena koliko se često čini iz parlamentarne perspektive. Poslije napornih dana, kada ima i teških riječi, shvatite da su mnogi od tih ljudi, uprkos različitim stavovima, u suštini dobri i korektni. Kroz rad sa mladima naučio sam da među njima postoji ogroman potencijal koji sistemski i mentalitetski sputavamo, i zato smatram da im treba dati više prostora da se angažuju i iskažu, jer taj potencijal može biti dragocjen za naše društvo i državu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94" data-rendition-name="original" width="1319" height="1600" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Knjiga ima vanvremensku vrijednost“</h2> Kada je riječ o vaspitanju ćerke, nema dilemu. – Ne smijemo dozvoliti da se djeca prerano uklope u sajber trendove. Trudiću se da kod Sofije razvijem ljubav prema boravku u prirodi i knjigama. Ona već sada obožava vrijeme napolju i raduje se svakom izlasku. Još prije njenog rođenja počeo sam da joj pišem dnevnik na stranom jeziku, kako bih je podstakao na čitanje i učenje jezika. Od najranijeg uzrasta uvodimo i knjige, jer vjerujem da je iskustvo čitanja nezamjenjivo i da snažno oblikuje karakter. <h2>Praznik koji pamti cijeli život</h2> Za kraj, Zirojević se vraća u djetinjstvo. – Čini mi se da smo ranije na drugačiji način i više i ljepše praznovali. Posebno mi je urezano jedno sjećanje: Bio sam veliki fan sage o Hariju Poteru. Kada je izašao sedmi dio, moj pokojni tetak, za kojeg sam bio izuzetno vezan, kao i on za mene, uspio je da nabavi englesku verziju knjige i poklonio mi je za Božić. Imala je skoro 700 strana i pročitao sam je tog istog dana. To je uspomena koju nosim cijeli život.

Tag: pokret-evropa-sad