<article>Buduća njemačka Vlada pružiće „punu podršku Ukrajini na vojnom i političkom planu“ u borbi protiv ruske agresije, piše u tekstu koalicionog sporazuma konzerativaca Fridriha Merca i socijaldemokrata, predstavljenom danas.Pruža se potpuna podrška Ukrajini da bi mogla efikasno da se bori protiv ruskog agresora i bude snažna u pregovorima sa ciljem postizanja rješenja sukoba, piše u tekstu dokumenta o kome se pregovaralo posljednjih nedjelja.Novi predloženi kancelar Fridrih Merc je rekao novinarima da Rusija ne pokazuje nikakav znak volje za okončanjem rata protiv Ukrajine, uprkos raznim pozivima na primirje.- Mi ostajemo čvrsto uz Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i nastavićemo da joj pružamo podršku koliko god bude potrebno, putem vojne, diplomatske, ekonomske i humanitarne pomoći jer ruska agresija na Ukrajinu takođe prijeti i našoj bezbjednosti - piše u koalicionom dokumentu, prenosi Beta.Buduća njemačka Vlada traži da se postigne pravedan mir do kojeg će se doći pregovarima sa Ukrajinom, a ne bez nje, saopšteno je.</article>

Buduća njemačka Vlada pružiće „punu podršku Ukrajini na vojnom i političkom planu“ u borbi protiv ruske agresije, piše u tekstu koalicionog sporazuma konzerativaca Fridriha Merca i socijaldemokrata, predstavljenom danas.
Pruža se potpuna podrška Ukrajini da bi mogla efikasno da se bori protiv ruskog agresora i bude snažna u pregovorima sa ciljem postizanja rješenja sukoba, piše u tekstu dokumenta o kome se pregovaralo posljednjih nedjelja.
Novi predloženi kancelar Fridrih Merc je rekao novinarima da Rusija ne pokazuje nikakav znak volje za okončanjem rata protiv Ukrajine, uprkos raznim pozivima na primirje.
- Mi ostajemo čvrsto uz Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i nastavićemo da joj pružamo podršku koliko god bude potrebno, putem vojne, diplomatske, ekonomske i humanitarne pomoći jer ruska agresija na Ukrajinu takođe prijeti i našoj bezbjednosti - piše u koalicionom dokumentu, prenosi Beta.
Buduća njemačka Vlada traži da se postigne pravedan mir do kojeg će se doći pregovarima sa Ukrajinom, a ne bez nje, saopšteno je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina

Njemačka

Podrška

Svijet

Buduća njemačka Vlada obećala punu podršku Ukrajini

Ostala nam je dužna parlamentarna većina da odgovori čemu žurba da se sve završi danas u vezi sa ovim poslom - poručio je šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Juče su, kaže, obaviješteni da je predat predlog za dopunu dnevnog reda.
- Nije ni najavljeno da će danas biti rasprave - što se inače radi da bi mogli da se pripreme za sjednicu. Digli ste cijelu Crnu Goru na noge i imate ambiciju da ovo završite netransparentno. Za parlament je mnogo pametnije da se ovakve procedure odvijaju u skladu sa Poslovnikom - da ovu raspravu ostavimo za neki drugi dan i u skladu sa zakonima Crne Gore. Mnogo pametnije je da svaki sporazum predlaže u skladu sa najtransparentnijim procedurama. Naš poziv je da se vratimo poštovanju Poslovnika, ispoštujemo poslanike, i građane Crne Gore, kako bi javnost imala detaljan uvid što se predlaže, zašto je nedovoljna uključenost lokalne zajednice u Ulcinju i zašto ovolika trka - naveo je Nikolić.
Premijer Milojko Spajić je žurbu uporedio sa Programom Evropa sad 1.
- Ako nijete navikli na ovu brzinu, navići ćete se vrlo brzo jer će stvari da se rade jako brzo jer građani od nas očekuju rezultate. Trideset godina je ekonomija išla brzinom puža - rekao je on.
<h2>NEMA RAZLOGA ZA HITNU PROCEDURU</h2>
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je rekao da misli da je prekšen član 151 Poslovnika. Sama Vlada, kako je rekao, kazala da ne postoje razlozi za donošenje po hitnoj proceduri i u obrazloženju nije navela štetne posljedice ako se ovo ne usvoji po hitnoj proceduri.
- Da bi se neki zakon razmatrao po hitnoj proceduri, po članu 151, moraju da postoje štetne posljedice koje mogu nastati ako se zakon ne donese po hitnoj proceduri. Ovo nije pitanje samo Ulcinja nego cijele Crne Gore. Ovaj sporazum nije štetan samo za Ulcinj nego cijelu Crnu Goru - naveo je Konatar.
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je nakon dva sata kašnjenja.
Prethodno je Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine.
22 poslanika su glasala je Poslovnik prekršen, a 44 da nije.
Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je poručio da ovaj potez Mandića pokazuje na koje grane je pala ova institutcija.
- Uloga predsjednika parlamenta je da štiti Poslovnik, a ne da ovako obesmišljava ono što je krovni dokument u našem radu. Jasno je da ne postoje razlozi za hitnost i da nijesu sadržani u članu 151 - ukazao je Mugoša.
Danas, kaže, se odlučuje o sporazumu na crnogorskom - koji ne odgovara u onome što piše na engleskom jeziku.
- Umjesto da sačekali da Agencija za zaštitu konkurencije Vi to ne želite nego da ako oni nakon usvajanja utvrde da ima povreda - ova država će imati ozbiljne posljedice. Ni to vam nije dovoljno da za nekoliko dana odgodite. Saznaćemo zašto ste se obavezali i kome - naveo je on.
Rekao je da je ovo skandal.
<h2>Zenka: Svaka ruka koja bude glasala za sporazum sa UAE je uperena protiv Crne Gore i građana Ulcinja</h2>
Mehmed Zenka je na početku sjednice tražio da se izostavi predlog Vlade da se u dnevni red uvrste sporazumi Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Radi se o poklanjanju jednog grada i bankrotiranju i ovako olako staviti u dnevni red ovu tačku sa ovakvim zakonskim ovlašćenjima nije primjereno niđe - ni u jednoj državi, bar što se Evrope tiče. Stavljate u dnevni red jedan zakon koji nije ni za vrijeme komunizma - poručio je on.
Ni Agrarna reforma, kaže, nije svojim državljanima kao što se namjerava učinjeti ovim zakonom.
On je apelovao na sve da ovo ne podrže.
- Svaka ruka koja bude glasala za ovo je uperena protiv Crne Gore i svih građana Ulcinja. Krajnje će da plati Crna Gora, ne Ulcinj - poručio je on.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pitao je potom premijera Milojka Spajića da li odustaju od ovog prijedloga, a on je odgovorio odrično.

Opozicija traži odlaganje, Spajić odbija: Ako nijete navikli na ovu brzinu, navići ćete se vrlo brzo

Uz Centralnu banku Crne Gore (CBCG), koja je 14. aprila predala aplikaciju Evropskom savjetu za plaćanja (EPC) za pristupanje SEPA platnim šemama, to je učinilo i nekoliko sistemskih banaka u Crnoj Gori koje čine 53,4% tržišta, saopšteno je iz CBCG.
Kako navode u saopštenju dostavljenom medijia, preostale banke su u završnoj fazi priprema aplikacija i planiraju da ih predaju EPC-u najkasnije do 15. maja 2025. godine. Ovim će sve banke koje posluju u Crnoj Gori ući u proceduru operativnog pristupanja SEPA sistemu, čime se otvara put ka bržim, višestruko jeftinijim i sigurnijim međunarodnim plaćanjima iz Crne Gore u inostranstvo i obratno, počev od 6. oktobra tekuće godine, shodno kalendaru koji je utvrdio EPC.
Kako saopšteno na današnjem sastanku guvernerke dr Irene Radović i tima CBCG sa predsjednicima uprava banaka i njihovih timova na temu modernizacije nacionalne platne infrastrukture i ključnih aktivnosti koje prate ovu tranziciju.
Ostvareni napredak na planu SEPA integracije potvrđuje posvećenost crnogorskog bankarskog sektora reformama koje donose konkretne koristi za građane i privredu. Posebno je istaknuta uloga CBCG u obezbjeđivanju tehničke i stručne podrške bankama u svim fazama ovog procesa.
- Upravo ovakav partnerski odnos i zajednička vizija modernizacije platne infrastrukture ključni su za uspjeh transformacije koju sprovodimo i stvaranje uslova da crnogorski građani i privrednici imaju iste povoljnosti kao korisnici u EU - poručila je guvernerka Radović.&nbsp;
Ona je istakla da će banke koje blagovremeno implementiraju transparentan i troškovno efikasan SEPA model dodatno ojačati svoju tržišnu poziciju, dok će one koje zadrže zastarjele modele biti izložene riziku smanjene konkurentnosti i gubitku klijenata.
Tokom sastanka, razmatrani su i naredni koraci u pravcu pune migracije banaka na ISO 20022 standard, čija primjena omogućava precizniju i automatizovaniju obradu transakcija. Razgovarano je i o predstojećem TIPS Clone projektu koji će omogućiti instant plaćanja 24/7/365, u skladu sa evropskim standardima, a koji CBCG sprovodi pod okriljem Evropske centralne banke i u saradnji sa Centralnom bankom Italije.
Sve ove aktivnosti, zaključeno je na današnjem sastanku, doprinose transformaciji nacionalne platne infrastrukture u savremen, digitalno orjentisan sistem koji omogućava efikasnije, sigurnije i pristupačnije finansijske usluge za građane i privredu.
Na sastanku su prezentovani rezultati analize CBCG o ekonomskim efektima SEPA integracije i implementacije TIPS Clone sistema, koji pokazuju da integracija u SEPA predstavlja jednu od najvažnijih strukturnih reformi u Crnoj Gori, donoseći godišnju ekonomsku korist procijenjenu na 37,9 miliona eura ili 0,54% BDP-a. Pored direktnih ušteda na bankarskim naknadama, smanjenih troškova poslovanja i formalizacije doznaka (26,9 miliona eura već u prvoj godini SEPA primjene), SEPA omogućava i ubrzanje finansijske inkluzije i digitalizacije, posebno u sektoru turizma i usluga. Dodatni makroekonomski efekti u vidu povećanja stranih investicija, veće konkurentnosti izvoza i unaprijeđenih kanala elektronskog plaćanja potvrđuju njen transformacioni potencijal.
Prema navedenoj analizi, SEPA i implementacija TIPS Clone sistema zajedno će predstavljati jednu od ključnih ekonomskih prekretnica naše države, generišući potencijalni godišnji dodati prihod do 160 miliona eura ili 2,3% BDP-a, kroz direktne uštede na transakcionim troškovima i efikasnosti sistema, povećanje finansijske inkluzije i digitalnog pristupa, rast izvozne efikasnosti i stranih direktnih investicija, digitalizaciju turizma i usluga, brže B2B i B2G isplate, smanjenje troškova doznaka, te jačanje povjerenja investitora kroz integraciju u EU platnu infrastrukturu.
- Kroz započetu transformaciju platnog sistema Crne Gore stvaramo uslove za održiv i konkurentan bankarski sektor, spreman da odgovori na potrebe savremenih korisnika i evropskih integracija - poručeno je sa današnjeg sastanka.

CBCG i poslovne banke: Prve SEPA transakcije od 6. oktobra

U Budvi je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja mr Slađana Perišić, predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, direktor Zavoda dr Vuk Niković i pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić. Ministar dr Vojislav Šimun podsjetio je da je ovo 14. adaptirana jedinica hitne medicinske pomoći od ukupno 24 jedinice u Crnoj Gori, te da je dio šireg projekta Ministarstva zdravlja i menadžmenta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u okviru kojeg je predviđena adaptacija svih jedinica širom zemlje. - Pokušavamo da standardizujemo i podignemo kvalitet i dostupnost primarne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore, a u ovom slučaju za građane Budve. Ovakav jedan primjer adaptacije i nabavke savremene opreme i sanitetskih vozila je upravo ono što želimo da postignemo na nivou svih opština Crne Gore i da na taj način osiguramo jedan standard urgentne medicine i hitne medicinske pomoći širom naše države. Osiguravanjem jednog ovakvog objekta zaposleni Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, naši ljekari, srednje medicinsko osoblje, nemedicinsko osoblje koji nose gro posla pružanja zdravstvene zaštite u ovoj opštini zajedno sa kolegama iz Doma zdravlja stiču bolje uslove za rad i nadam se da im se na ovaj način odužujemo za sve ono što rade za zdravstveni sistem, ali i sve građane Crne Gore - naveo je Šimun. Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Budvi opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta. Na važnost otvaranja adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći u Budvi ukazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković. - Kada sam došao i obišao Budvu bilo mi je nespojivo – metropola turizma, a Hitna pomoć u nekom stanju koje nije bilo baš reprezentativno. Odlučili smo da sve jedinice budu uniformne, da izgledaju savremeno i da budu privedene standardima Evropske unije. Težimo da uslovi boravka i rada ljudi koji ovdje rade 12 sati na dan ili noć budu dostojanstveni. Budva će po prvi put u istoriji postojanja Hitne pomoći u ovoj opštini imati laboratorijsku dijagnostiku za troponin, krvnu sliku i CRP. Pošto opština Budva nema bolnicu analizom određenih parametara ćemo znati da li pacijenta treba transportovati u neku referentnu zdravstvenu ustanovu. Sve ovo radimo zbog građana, pacijenata i turista kojih je ovdje u velikom broju i biće ih sve više i više - naveo je Niković. Najavio je i rješavanje pitanja hitne medicinske pomoći u Petrovcu. - Zalaganjem ministra i predsjednika Opštine naći ćemo rješenje da i tom dijelu opštine koji je udaljeniji i do koga je teško doći u toku ljetnje turističke sezone bude dostupnija hitna medicinska pomoć - najavio je Niković. Posebnu zahvalnost na dobroj saradnji direktor Zavoda je uputio predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću i njegovom timu na značajnoj donaciji i zalaganju za unapređenje uslova u ovoj jedinici hitne pomoći. Zahvaljujući donaciji Opštine Budva od oko 100.000 eura jedinica hitne pomoći opremljena je i savremenom medicinskom opremom i novim sanitetskim vozilom. Donacija obuhvata sanitetsko vozilo, video laringoskop, eksterni defibrilator, aparat za automatsku masažu srca i aparat za brzo određivanje troponina, čime su značajno poboljšani uslovi za rad i kvalitet pružene zdravstvene zaštite. Tenderska procedura za nabavku opreme je u toku. Opština je dodatno opredijelila i dodatnih 10.000 eura za sanaciju krova Doma zdravlja, potvrđujući odgovoran odnos prema sistemu zdravstvene zaštite i njegovim korisnicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417130456_f11c3a6befaea21a4fbb1cdf726624af7d1843d0e24d5cfdeed405f6ffc3b0cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250417130456_f11c3a6befaea21a4fbb1cdf726624af7d1843d0e24d5cfdeed405f6ffc3b0cd" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Hitna BD"> </figure>  - Posebno želim da zahvalim zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć koji svakodnevno rade, koji su po mom mišljenju heroji ovog grada jer rade jedan human i kvalitetan posao za naše turiste i građane. Adaptacija ovih prostorija je možda najbolji način da se njima odužimo stvarajući bolje uslove za rad. Opština Budva će svakako biti tu i za vas kao iza druge ustanove. Mislim da na ovome nećemo stati, raspoloženi smo da kao lokalna samouprava budemo partneri. To potvrđuje nabavka kompletne laboratorije i specijalizovanog vozila za koje je Opština Budva u ovoj godini predvidjela preko 60.000 eura - ispričao je Jovanović. Otvaranjem jedinice hitne medicinske pomoći u Budvi, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore podiže nivo spremnosti za efikasno reagovanje u jednoj od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Povećana dostupnost i kapacitet hitne službe doprinose sigurnosti kako građana, tako i brojnih posjetilaca tokom ljetnje sezone.

Budva dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je danas kandidatima za članstvo u EU sa foruma "EU sreće Balkan" u Sofiji da će im ona, kada postignu neophodne reforme, biti najbolji zagovornik u Uniji i njenim članicama.
Kos je kazala da ne sumnja da će i kandidati i Evropska unija iskoristiti trenutni istorijski momenat i dovršiti ujedinjenje kontinenta.
Ističući da na svih deset kandidata za članstvo u EU gleda jednako i da će nastaviti da se zalaže za njihov napredak ka članstvu, Kos je rekla da u nekim zemljama kršenja ljudskih prava, osnovnih sloboda i demokratskih principa otežavaju pristupanje Uniji.
Kos je navela da je ujedinjenje Evrope način da se konsoliduje stabilnost, a da je proširenje najvažniji strateški alat Evropske unije.
Dodala je da EU ne donosi samo ekonomsku snagu i demokratske institucije, već i pravnu sigurnost i osjećaj pripadnosti zajednici koja dijeli iste vrijednosti.
Kos je istakla i da se to ne odnosi samo na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, dodajući da Island planira referendum o ponovnom pokretanju pregovora sa EU, da je raspoloženje javnosti u Norveškoj prema Uniji najpozitivnije u posljednjih 25 godina, te da se Švajcarska sprema da po prvi put učestvuje na sastanku ministara finansija EU.
Evropska komesarka kazala je i da joj je poznata frustracija mnogih kandidata zbog toga što se EU proteklih 15 godina više bavila sopstvenim problemima (dužnička kriza, migracioni izazovi, izlazak važne članice, pandemija, energetska kriza), ali da je, prema njenim riječima, „period zamora od proširenja završen“.
- &nbsp;Sadašnja generacija evropskih lidera razumije da je ujedinjenje kontinenta ključno za garantovanje mira, slobode, bezbjednosti i prosperiteta svih Evropljana - naglasila je Marta Kos.
Ona je kazala da Brisel radi na ubrzanju pregovora sa kandidatima koliko god je to moguće, te da se već bilježi napredak koji je donedavno bio nezamisliv. Kao dobar primjer navela je Albaniju, koja je tokom njenih prvih pet mjeseci mandata otvorila dva pregovaračka klastera.
Na skupu u Sofiji, Kos je govorila i o Planu rasta za Zapadni Balkan, Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), čije su članice već četiri zemlje kandidata, kao i o „zelenim linijama“ koje će prepoloviti vrijeme čekanja na granicama i time doprinijeti boljoj regionalnoj saradnji.
Kos je istakla i da će sve ideje Brisela o produbljivanju ekonomskih i investicionih veza sa Ukrajinom biti razmatrane i za ostale kandidate za članstvo u EU.
Takođe je kazala da je Evropska komisija u prethodnim mjesecima pokrenula brojne nove inicijative, u kojima su uzete u obzir i zemlje kandidati, jer je, kako je navela, „u zajedničkom interesu da buduće članice budu uključene od samog početka implementacije“.
O evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana govorio je i bugarski premijer Rosen Željazkov na sastanku sa evropskom komesarkom prije početka foruma.
- Evropska budućnost Zapadnog Balkana je garancija prosperiteta i mira, ali i zaštita od uticaja sila koje žele nejedinstvo i nestabilnost kako u regionu, tako i u cijeloj Evropi - poručio je bugarski premijer.
Potpredsjednica Bugarske Ilijana Jotova kazala je na forumu, na kojem su prisustvovali i predstavnici Turske, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, da Bugarska neće postavljati dodatne uslove u pregovorima sa Sjevernom Makedonijom.
- Ono što Bugarska traži jeste usklađivanje sa evropskim kriterijumima – onim istim koje je morala da ispuni svaka zemlja na putu ka članstvu u EU, često uz teške odluke i kompromise - zaključila je Jotova.

Kos: Period zamora od proširenja EU je gotov

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Buduća njemačka Vlada obećala punu podršku Ukrajini

Tagovi

Opozicija traži odlaganje, Spajić odbija: Ako nijete navikli na ovu brzinu, navići ćete se vrlo brzo

CBCG i poslovne banke: Prve SEPA transakcije od 6. oktobra

Budva dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Kos: Period zamora od proširenja EU je gotov

PRATITE TVe UŽIVO