<article>Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.Pokušaji kontakta s PutinomDokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.Sumnje i reakcijeNova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.Putovanja i interes za RusijuZapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.</article>

Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Putin

Džefri Epstin

Svijet

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

U današnjoj emisiji ''Ukrštene riječi'' na Televiziji E razgovaramo o više tema.&nbsp;
- Zašto je pobjegla bivša specijalna tužiteljka Mitrović;
- Mandić hoće i u Vladu i sa Kneževićem;
- Teže do Luče.
Ukrštene riječi u 17.30, repriza u 22 sata.

U "Ukrštenim riječima" o bjekstvu Mitrović, Mandiću i ulasku u Vladu, diplomi "Luča"

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Šef Mercedes-Benza Ola Kalenius upozorio je na ekonomsku putanju Njemačke, opominjući da godine stagnacije podstiču političko pomijeranje prema krajnjoj desnici.
&nbsp;U intervjuu za časopis Der Špigel, Kalenius je rekao je da se najveća evropska ekonomija kreće u krivom smjeru "oko deset do 15 godina", prenosi SEEbiz.
On je uppozorio da će, ako se taj trend ne preokrene, "doći populisti s desnice, koji nemaju rješenja ni za šta".
Izvršni direktor rođen u Švedskoj pripisao je velik dio problema u zemlji opadajućoj radnoj etici. Trenutni konkurentski stav Njemačke uporedio je s nacionalnom nogometnom reprezentacijom koja se bori s teškoćama.
- To je kao da prije Svjetskog prvenstva kažete da dovoljno treniramo, iako svi ostali treniraju dvostruko više - rekao je Kalenius.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da se Njemačka suočava s nekim od najviših troškova rada u svijetu. Iako je vrhunska produktivnost nekada nadoknađivala te troškove, to više nije slučaj.
&nbsp;- Ne želimo azijske [radne] uslove u Njemačkoj, ali moramo se vratiti u smjeru u kojem se poduzetništvo i ulaganja isplate u smislu energije, poreza i troškova rada - rekao je šef Mercedesa. U suprotnom, upozorio je, kapital će se slijevati negdje drugdje.
&nbsp;Kalenius se takođe upleo u trenutnu političku raspravu o tome treba li u Njemačkoj ukinuti zakonsko pravo na rad s nepunim radnim vremenom. Braneći pravo na rad s nepunim radnim vremenom iz razloga poput „odgoj djece ili pružanje pomoći“, Kalenius je rekao da opšta populacija mora povećati ukupan broj odrađenih sati, inače će se „naš jedinstveni motor produktivnosti još više zaustaviti“.

Šef Mercedesa upozorava na ekonomski pad

Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je danas da je jedan od njenih najbližih saveznika otet nekoliko sati nakon što je pušten iz zatvora.
Vlasti su u nedjelju iz zatvora pustile više istaknutih članova opozicije, nakon višemjesečnih politički motivisanih pritvora.
Mačado je na društvenim mrežama objavila da je Huan Pablo Gvanipa otet oko ponoći, u stambenom naselju Karakasa.
- Teško naoružani ljudi, obučeni u civilnu odjeću, nasilno su ga odveli. Zahtijevamo njegovo trenutno oslobađanje - napisala je Mačado na mreži Iks (X).
Delsi Rodriges koja vrši dužnost predsjednic Venecuele, pod pritiskom je da oslobodi stotine ljudi čija su pritvaranja prije nekoliko mjeseci ili godina povezana sa političkim aktivnostima.
Oslobađanje političkih zatvorenika uslijedilo je nakon posjete Venecueli predstavnika Visokog komesara UN za ljudska prava.
Vlada nije zvanično komentarisala informacije o otmici.
- Uvjeren sam da se naša zemlja potpuno promijenila. Sada na svima nama da se fokusiramo na izgradnju slobodne i demokratske zemlje - rekao je Gvanipa, bivši guverner, nekoliko sati puštanja iz zatvora, gdje je proveo više od osam mjeseci.

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Tagovi

U "Ukrštenim riječima" o bjekstvu Mitrović, Mandiću i ulasku u Vladu, diplomi "Luča"

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Šef Mercedesa upozorava na ekonomski pad

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO