<article>Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.On je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristiana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.Lukiću se na teret stavljalo objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović.Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zatražilo je od Suda BiH  petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Lukića.</article>

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.
Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
On je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristiana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.
Lukiću se na teret stavljalo objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zatražilo je od Suda BiH &nbsp;petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Lukića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Republika Srpska

Milorad Dodik

Sud u BiH

Svijet

Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.
Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
On je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristiana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.
Lukiću se na teret stavljalo objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zatražilo je od Suda BiH  petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Lukića.

Liderka njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alis Vajdel je na stranačkom mitingu u Rokenhauzenu iznijela niz kontroverznih stavova o vanjskoj i unutrašnjoj politici, oštro kritikujući Zapad zbog odnosa prema ratu u Ukrajini te pozivajući na ponovnu kupovinu jeftinih ruskih energenata.
Vajdel se u svom obraćanju dotakla gorućih tema, s posebnim fokusom na rat u Ukrajini, energetsku krizu u Njemačkoj i politiku njenih glavnih rivala, stranaka CDU i CSU.
Govoreći o ratu na istoku Evrope, Vajdel je naglasila da se njena stranka oduvijek zalagala za mirovne pregovore te je iznijela stav da je mir u Evropi nemoguće postići bez direktnog učešća Moskve.
- Okončajte ovo besmisleno umiranje u Ukrajini. Zašto su zapadne države, predvođene prije svega Velikom Britanijom, spriječile Istanbulski sporazum 2022. godine? To bi za Zelenskog bio mnogo bolji mirovni dogovor od onoga o čemu se danas raspravlja - poručila je Vajdel.
Takođe, oštro je osudila politički diskurs u Njemačkoj i Evropi, istakavši da je "svako ko je pozivao na diplomatiju bio ocrnjen kao Putinov simpatizer", upitavši se kakav je to uopće argument u ozbiljnoj politici.
Prelazeći na ekonomska pitanja, liderka AfD-a je upozorila da njemačke kompanije ubrzano gube svoju konkurentnost zbog previsokih troškova i prekomjerne birokratije. Istakla je da Njemačka danas ima najviše cijene energije na svijetu, za šta je direktno okrivila bivšu kancelarku.
- Ipak, oni jednostavno nastavljaju ovim putem zbog katastrofalne energetske tranzicije Angele Merkel. Samo nastavljaju s tom zelenom politikom. Moramo ukinuti CO₂ taksu. Riješite je se - kategorična je bila Vajdel.
Ona je ponudila i rješenje za energetsku krizu, navodeći da se Njemačka mora vratiti pristupačnoj i sigurnoj energiji, što podrazumijeva povratak nuklearnim elektranama, ali i obnavljanje trgovinskih veza s Rusijom.
- Moramo kupovati naftu i plin tamo gdje su najjeftiniji, a to je u Rusiji - dodala je.
Na kraju, Vajdel nije štedjela svoje političke rivale iz reda hrišćanskih demokrata. Optužila je sestrinske stranke CDU i CSU da vole "prepisivati" program AfD-a, ali da u praksi rade potpuno suprotno od onoga što obećavaju.
Kao najočitiji primjer licemjerja navela je dešavanja u Bavarskoj.
- Grijeh iz oktobra prošle godine je to što je CSU u Bavarskoj uništio nuklearnu elektranu Isar 2, a istovremeno imaju drskosti da govore o povratku nuklearnoj energiji - rekla je Vajdel.
Svoje obraćanje je zaključila oštrom porukom glasačima: "Od jutra do mraka ne rade ništa osim što lažu. A mi ćemo, dame i gospodo, tome stati u kraj, jer mi vodimo politiku za vas".

Liderka njemačkih desničara "udarila" po Zapadu: Mir u Evropi je moguć samo s Rusijom, Britanci su krivi za krvoproliće

Kubanski bezbjednosni savjetnici i medicinsko osoblje posljednjih sedmica napuštaju Venecuelu. Prema tvrdnjama 11 nezavisnih izvora upoznatih sa situacijom, ovaj potez signalizira potencijalni raskol u jednom od najdugovječnijih političkih i sigurnosnih saveza u Latinskoj Americi.
Ekskluzivne informacije do kojih je došao Rojters otkrivaju da se povlačenje dešava neposredno nakon američke vojne operacije izvedene 3. januara. U toj akciji uhapšen je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, dok su 32 Kubanca ubijena, što je nedavno priznala i sama vlada u Havani.
Iako ni Karakas ni Havana nisu zvanično potvrdili promjenu dosadašnje politike, brojni izvještaji ukazuju na drastično smanjenje broja kubanskih kadrova unutar venecuelanskog bezbjednosnog aparata i struktura za predsjedničku zaštitu.
<h2>Rekalibracija bezbjednosnog aparata</h2>
Struktura moći i zaštite u Karakasu prolazi kroz brze promjene o kojima se ranije nije javno govorilo:
Privremena predsjednica Delsi Rodrigez povjerila je svoju zaštitu isključivo venecuelanskim tjelohraniteljima. Ovo predstavlja značajan zaokret u odnosu na eru Madura i Huga Čaveza, koji su decenijama sigurnost bazirali na elitnim kubanskim jedinicama.
Bivši zvaničnik venecuelanske obavještajne službe naveo je da su određeni kubanski savjetnici, koji su bili integrisani u kontraobavještajnu agenciju DGCIM, uklonjeni sa svojih pozicija.
Izvor blizak vladajućoj Socijalističkoj partiji Venecuele tvrdi da su odlasci uslijedili po direktnom naređenju Rodrigez, a usljed američkog pritiska. Drugi izvori se razilaze u mišljenjima o tome da li su Kubanci protjerani, napuštaju li zemlju dobrovoljno ili ih je Havana opozvala nazad.
<h2>Kampanja pritiska iz Vašingtona</h2>
Ova situacija se odvija u jeku intenziviranih napora SAD-a da u potpunosti prekinu sigurnosnu i ekonomsku saradnju između Venecuele i Kube.
Američki predsjednik Donald Tramp je 11. januara na platformi Truth Social poručio: "Kuba je godinama živjela od velikih količina nafte i novca iz Venecuele. Zauzvrat su pružali 'sigurnosne usluge'... ALI VIŠE NE!"
S druge strane, iz Bijele kuće dolaze pomirljiviji tonovi prema novoj vlasti u Karakasu. Američki zvaničnici ističu da održavaju "veoma dobre odnose sa liderima Venecuele", te da se lični interesi Delsi Rodrigez "poklapaju sa unapređenjem ključnih američkih ciljeva".
Vašington je povukao i konkretne poteze.
Od sredine decembra, SAD su blokirale Venecuelu u isporuci nafte Kubi.
Tramp je 30. januara potpisao izvršnu uredbu kojom proglašava nacionalno vanredno stanje u vezi s Kubom, odobravajući uvođenje kaznenih carina svim zemljama koje direktno ili indirektno snabdijevaju ovo ostrvo naftom.
Prema pisanju Vol strit džurnala (Wall Street Journal), Trampova administracija ima plan da do kraja 2026. godine isprovocira potpunu promjenu režima na Kubi.
<h2>Sudbina medicinskih misija i reakcija regije</h2>
Prije hapšenja Madura, hiljade kubanskih ljekara, medicinskih sestara i sportskih trenera radilo je u Venecueli u sklopu socijalnih programa. Zauzvrat, Venecuela je Kubi isporučivala subvencioniranu naftu.
Nakon američkog napada početkom januara, povrijeđeno kubansko osoblje je evakuisano, ali se procjenjuje da jedan dio ljekara i vojnih savjetnika, kao i profesora na venecuelanskom policijskom univerzitetu UNES, i dalje boravi u zemlji.
Uprkos povlačenju, javna slika odnosa dviju država ostaje u okvirima diplomatije. Rodrigez i dalje komunicira sa kubanskim vrhom ističući "istorijske veze". Frank Mora, bivši američki ambasador pri Organizaciji američkih država (OAS), objašnjava trenutnu politiku privremene predsjednice: "Ona postupa veoma oprezno. Želi držati Kubance na distanci... ali ih ne želi potpuno žrtvovati."
Svoju poziciju u novonastaloj geopolitičkoj krizi zauzeo je i Meksiko. Predsjednica Klaudija Šajnbaum poručila je u februaru da se Meksiko oštro protivi američkim carinama, te najavila slanje isključivo humanitarne pomoći Kubi, ali ne i nafte.

Kraj jedne ere: Venecuela okreće leđa decenijskom savezniku, Kubanci pakuju kofere

Njemačka automobilska industrija očekuje da će kancelar Fridrih Merc tokom putovanja u Kinu zahtijevati liberalizaciju tržišta.
&nbsp;- Njemačka strana mora predstaviti detaljan prikaz gdje Kina narušava konkurenciju - rekla je Hildegard Muler, predsjednica njemačkog udruženja automobilske industrije VDA, za nedjeljno izdanje novina Di Velt (Die Welt).
Ona je dodala da cilj razgovora mora biti daljnje otvaranje tržišta s obje strane, a ne međusobna izolacija.
Njemački proizvođači automobila nedavno su zabilježili značajan pad prodaje u Kini. Osim visoko subvencioniranih novih lokalnih marki električnih automobila, to je i zbog novog poreza na luksuz na skupe automobile, koji uglavnom utiče na njemačke marke.
- Takođe očekujemo da će Kina dati konstruktivne predloge za smanjenje narušavanja konkurencije - rekla je Muler.
&nbsp;Šef VDA-e upozorio je na izazivanje protivreakcija novim propisima EU-a, poput davanja prednosti evropskim automobilima u javnoj nabavci, premijama za kupovinu ili carinama.
&nbsp;- Čak i ako se od Kine traži da da ponude, Evropa općenito mora odvagati postupke i odgovarajuće reakcije. Zavisno od odluke, lokalna industrija mogla bi se suočiti s protivmjerama Kine - rekao je Muler.
&nbsp;Merc će sljedeće sedmice otputovati u Kinu na razgovore o političkim i ekonomskim vezama, kao i o sigurnosnim pitanjima. To će biti njegova prva posjeta zemlji od preuzimanja dužnosti.
&nbsp;Trgovinske napetosti između Berlina i Pekinga tinjaju, posebno oko rijetkih zemalja - ključnih sirovina koje se koriste u proizvodima poput mobitela i elektromotora.
&nbsp;Njemački i evropski proizvođači izvijestili su o nestašicama tih materijala povezanim s restriktivnom kineskom trgovinskom politikom.
&nbsp;Njemačka izvozna industrija izrazila je kritike zbog onoga što opisuje kao nelojalnu konkurenciju na svjetskim tržištima u odnosu na subvencionisane kineske kompanije, pozivajući na jednake uslove za strane firme.
&nbsp;Merca će pratiti poslovna delegacija, a trebalo bi da prisustvuje i sastanku Njemačko-kineskog ekonomskog savjetodavnog odbora.

Merc da zahtijeva liberalizaciju tržišta u Kini

NASA je saopštila da preduzima korake kako bi potencijalno poništila lansiranje rakete Artemis II nakon što je otkriven prekinut protok helijuma.
Agencija je navela da preduzima korake za vraćanje rakete Artemis II i svemirske letilice Orion u zgradu za montažu vozila u Svemirskom centru Kenedi na Floridi.
- Ovo će gotovo sigurno uticati na prozor za lansiranje u martu - navode iz NASA-e.
Agencija je tokom noći primijetila prekid protoka helija u privremenoj pogonskoj fazi rakete sistema za lansiranje u svemir. Protok helijuma je potreban za lansiranje.
NASA je u petak saopštila da planira 6. marta lansirati četiri astronauta oko Mjeseca i nazad u okviru svoje misije Artemis II, nakon što je uspješno završen test punjenja gorivom zbog kojeg je misija ranije ovog mjeseca morala biti obustavljena.
Četiri astronauta misije Artemis II, tri Amerikanca i jedan Kanađanin u petak su ušli u drugi period karantina u iščekivanju novog ciljanog datuma lansiranja, koji je NASA objavila "uz ograde" jer je, kako je saopšteno, još ostalo mnogo pripremnog rada nakon testa punjenja gorivom.
NASA ima nekoliko dostupnih datuma početkom marta za lansiranje Artemisa, koji će obaviti 10-dnevno putovanje oko Mjeseca, ali neće sletjeti.
Let će odvesti ljude dalje u svemir nego ikad prije i, prema NASA-i, misija će letjeti oko 7.600 kilometara iza daleke strane Mjeseca, nadmašujući rekord udaljenosti koji je postavio Apollo 13 1970. godine. Misija će testirati sisteme za buduća istraživanja dubokog svemira.
Misija je priprema za Artemis III, što će biti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec od posljednjeg leta programa Apolo u decembru 1972. godine.

Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije

Tagovi

Liderka njemačkih desničara "udarila" po Zapadu: Mir u Evropi je moguć samo s Rusijom, Britanci su krivi za krvoproliće

Kraj jedne ere: Venecuela okreće leđa decenijskom savezniku, Kubanci pakuju kofere

Merc da zahtijeva liberalizaciju tržišta u Kini

NASA razmatra odgađanje lansiranja rakete Artemis II, otkriveno da je prekinut protok helijuma

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO