Evropska unija 'podebljava' granicu prema Zapadnom Balkanu
Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026., njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na hrvatskim graničnim prelazima s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.
Vlasnici pasoša izdatih u državama Zapadnog Balkana od 12. oktobra neće moći, kao do sada, prelaziti granicu Republike Hrvatske. Nakon više najava, od ovog datuma počinje funkcionisati novi sistem provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Šengena, što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s pasošima BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio jedinstvenog evropskog bezgraničnog prostora morati na granici dati otiske prstiju i fotografisati se za bazu podataka.
Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026, njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na graničnim prelazima RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom. U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere te će im se skenirati lice i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci. Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom idućem ulasku, što znači da će takav postupak morati proći samo jednom. To bi valjda trebalo biti neki protivargument onima koji upozoravaju na "podebljavanje" evropske granice prema Zapadnom Balkanu.
Međutim, EES je tek jedna od postupnih novosti koje EU uvodi u graničnu politiku. Već nekoliko puta je odgađan, ali izvjesno je da će uskoro početi primjena i ETIAS sistema, koji takođe nameće dodatne obaveze putnicima iz BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio šengenskog prostora. Iza još jedne skraćenice krije se proces elektronskog prikupljanja podataka o putnicima iz tzv. trećih zemalja. Kada počne primjena ETIAS-a, vlasnici pasoša zemalja koje nijesu dio Šengena prije ulaska u RH i ostatak EU ispunjavaće online obrazac u koji se unose podaci o putnoj ispravi i mjestu boravka te će platiti taksu od 7 eura. Ovaj će obrazac vrijediti do tri godine ili do zamjene putne isprave.
Na individualnoj razini, na Hrvate iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo ove se promjene ne bi trebale odraziti budući da se na njih kao građane EU neće primjenjivati. No "podebljavanje" evropskih granica imaće političke, ekonomske i geostrateške posljedice na cijelu BiH, pa time i Hrvate koji ondje žive. Ne umanjujući potrebu EU da bolje nadzire migracije i unaprijedi sigurnosni suistem, treba upozoriti i na negativne posljedice EES-a i ETIAS-a. Njima se, bez obzira na to što to nije namjera donositelja odluka u Briselu, BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana udaljavaju od EU.
Sloboda kretanja bila je dugo jedan od glavnih argumenata zagovaratelja proširenja EU na jugoistok kontinenta. To su i sami građani BiH i drugih zemalja prepoznavali kao veliku prednost integracije u Uniju. Sad se ta sloboda dodatno ograničava, a prelazak granice otežava i usporava. Što se će, primjerice, dogoditi kada padne EES sistem na granici? A padaće, u to valjda niko ne sumnja. Kako putnicima iz BiH, zaglavljenim u kilometarskim kolonama na granici EU, objasniti da su im vrata "širom otvorena" kako poručuju dužnosnici Unije?
Biće to pravi dar euroskepticima, čiji postotak u BiH i drugim zemljama regije konstantno raste. Geostrateški bi se moglo dogoditi ono čega se u EU, navodno, najviše plaše – a riječ je o okretanju Balkana drugim saveznicima, onima na Istoku. Za RH ove promjene imaju posebnu težinu jer njoj su najmanje u interesu "tvrde" granice prema BiH. Sve ono što otežava ili onemogućava saradnju i komunikaciju Hrvata s obije strane granice za Hrvatsku je loše. Možda neće morati davati biometrijske podatke i ispunjavati online obrasce, ali Hrvati u BiH itekako će osjetiti nove mjere Evropske unije.