Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore danas će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Prevoznici danas blokiraju granice: Udar na markete i benzinske pumpe

Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026., njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na hrvatskim graničnim prelazima s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.
Vlasnici pasoša izdatih u državama Zapadnog Balkana od 12. oktobra neće moći, kao do sada, prelaziti granicu Republike Hrvatske. Nakon više najava, od ovog datuma počinje funkcionisati novi sistem provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Šengena, što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s pasošima BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio jedinstvenog evropskog bezgraničnog prostora morati na granici dati otiske prstiju i fotografisati se za bazu podataka.
Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026, njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na graničnim prelazima RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom. U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere te će im se skenirati lice i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci. Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom idućem ulasku, što znači da će takav postupak morati proći samo jednom. To bi valjda trebalo biti neki protivargument onima koji upozoravaju na "podebljavanje" evropske granice prema Zapadnom Balkanu.
Međutim, EES je tek jedna od postupnih novosti koje EU uvodi u graničnu politiku. Već nekoliko puta je odgađan, ali izvjesno je da će uskoro početi primjena i ETIAS sistema, koji takođe nameće dodatne obaveze putnicima iz BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio šengenskog prostora. Iza još jedne skraćenice krije se proces elektronskog prikupljanja podataka o putnicima iz tzv. trećih zemalja. Kada počne primjena ETIAS-a, vlasnici pasoša zemalja koje nijesu dio Šengena prije ulaska u RH i ostatak EU ispunjavaće online obrazac u koji se unose podaci o putnoj ispravi i mjestu boravka te će platiti taksu od 7 eura. Ovaj će obrazac vrijediti do tri godine ili do zamjene putne isprave.
Na individualnoj razini, na Hrvate iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo ove se promjene ne bi trebale odraziti budući da se na njih kao građane EU neće primjenjivati. No "podebljavanje" evropskih granica imaće političke, ekonomske i geostrateške posljedice na cijelu BiH, pa time i Hrvate koji ondje žive. Ne umanjujući potrebu EU da bolje nadzire migracije i unaprijedi sigurnosni suistem, treba upozoriti i na negativne posljedice EES-a i ETIAS-a. Njima se, bez obzira na to što to nije namjera donositelja odluka u Briselu, BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana udaljavaju od EU.
Sloboda kretanja bila je dugo jedan od glavnih argumenata zagovaratelja proširenja EU na jugoistok kontinenta. To su i sami građani BiH i drugih zemalja prepoznavali kao veliku prednost integracije u Uniju. Sad se ta sloboda dodatno ograničava, a prelazak granice otežava i usporava. Što se će, primjerice, dogoditi kada padne EES sistem na granici? A padaće, u to valjda niko ne sumnja. Kako putnicima iz BiH, zaglavljenim u kilometarskim kolonama na granici EU, objasniti da su im vrata "širom otvorena" kako poručuju dužnosnici Unije?
Biće to pravi dar euroskepticima, čiji postotak u BiH i drugim zemljama regije konstantno raste. Geostrateški bi se moglo dogoditi ono čega se u EU, navodno, najviše plaše – a riječ je o okretanju Balkana drugim saveznicima, onima na Istoku. Za RH ove promjene imaju posebnu težinu jer njoj su najmanje u interesu "tvrde" granice prema BiH. Sve ono što otežava ili onemogućava saradnju i komunikaciju Hrvata s obije strane granice za Hrvatsku je loše. Možda neće morati davati biometrijske podatke i ispunjavati online obrasce, ali Hrvati u BiH itekako će osjetiti nove mjere Evropske unije.

Evropska unija 'podebljava' granicu prema Zapadnom Balkanu

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Centar za bezbjednost poljske vlade poslao je u nedjelju upozorenje građanima da se od ponoći privremeno vraćaju kontrole na granici sa Njemačkom i Litvanijom do 5. avgusta uz mogućnost da budu produžene.
- Ako Njemačka ukine svoje kontrole koje su, da podsjetim, uvedene još u oktobru 2023. godine i mi ćemo ukinuti svoje - kazao je poljski ministar unutrašnjih poslova i administracije Tomaš Šemonjak.
Statistike sa njemačke granice ne bilježe veći porast legalno vraćenih migranata od momenta kada je Njemačka vratila kontrole, a posebno od maja ove godine kada je prestala da prihvata zahtjeve za azil ako izbjeglice i migranti dolaze iz zemlje Evropske unije, Poljske ili Češke, prenosi RSE.
Poljska opoziciona desnica, iako migranata vraćenih u Poljsku ima u prosjeku isto kao u vrijeme kada su konzervativni nacionalisti iz Prava i Pravde bili do jeseni 2023. godine na vlasti, još od predsjedničkih izbora sredinom maja i početkom juna vodi žestoku kampanju da proevropska centristička vlada premijera Donalda Tuska navodno nije u stanju da zaštiti zapadnu granicu i da Nijemci nelegalno deportuju svake nedjelje hiljade i hiljade migranata iz Sjeverne Afrike i Azije u Poljsku.
Uz zdušnu podršku lidera opozicionih konzervativaca Jaroslava Kačinjskog i obojice predsjednika, odlazećeg Andžeja Dude i novoizabranog Karola Navrockog, poljski radikalni nacionalisti i ekstremisti sazivali su se od marta na društvenim mrežama i posljednjih sedmica pojavili su se na granici sa Njemačkom kao samozvani Pokret za odbranu granice.
Te samozvane patrole u kojima su uglavnom huligani i radikalni desničarski batinaši postavile su svoje punktove i zaustavljaju prolaznike i automobile, legitimišu ih, a učestali su i izgredi kada napadaju i vrijeđaju graničare iz poljske Granične straže i policiju zašto navodno ne rade svoj posao.
Da vlada hitno skloni te samozvane patrole koje smetaju i žiteljima poljskih naselja duž granice, koji računaju na njemačke klijente i turiste a samozvane patrole ih plaše dok nikakvih hiljada migranata nema, zatražio je poljski javni zaštitnik građana i Helsinški komitet za ljudska prava.
- Poljaci nisu ravnodušni. Brane svoje osnovne interese. Brane Poljsku. Brane bezbjednost naših građana, žena. Migranti nam jesu potrebni da rade, ali nema nikakvih razloga da puštamo mlade muškarce o kojima ni ne znamo ko su - &nbsp;kazao je u nedjelju lider opozicije Kačinjski koji je obišao granicu sa Njemačkom.
Vlada premijera Tuska reagovala je na kampanju opozicije, lažne vijesti i probleme koje svojim "građanskim hapšenjima" i legitimisanjima prave radikalni nacionalisti tako što je odlučila da vrati na mjesec dana kontrole i pošalje na granicu sa Njemačkom i Litvanijom 5.000 vojnika da pomognu graničarima i policiji.
Dio vojnika teritorijalne odbrane i vojne policije, kao i vazduhoplovstva sa dronovima biće direktno uključene u kontrole, dok će se drugi nalaziti dublje na poljskoj teritoriji.
Od 7. jula prelazak poljske granice sa Njemačkom biće moguć samo na 52 određena prelaza, od kojih će na 16 biti stalni kontrolni punkt a sa Litvanijom na 13 prelaza od kojih su stalni punktovi na dva.
Kontrole neće biti klasične kao na spoljašnjim granicama Evropske unije već nasumične, a graničari će se usredsrediti na vozila sa više putnika i autobuse.

1250x600

Poljska privremeno vraća kontrole na granicama sa Njemačkom i Litvanijom

Evropska unija modernizuje prelazak svojih granica i uvodi elektronske sisteme za kontrolu putnika. Prvi koraci biće uvedeni u novembru ove godine, kada počinje sa radom EES, elektronski sistem za prijavu ulaska i izlaska iz EU. Cijeli proces će biti zaokružen šest mjeseci kasnije početkom rada ETIAS-a, sveobuhvatnog sistema za izdavanje dozvola za ulazak na teritoriju EU.
Većina građana, kao i do sada, nema razloga za brigu i može imati korist od novog sistema, jer će on ukinuti detaljne provjere na granicama, pečatiranje pasoša i višesatno čekanje na šalterima graničnih službenika.
Ova dva sistema ne predviđaju uvođenje viza, ali ni ukidanje potrebe da nosite putna dokumenta sa sobom, kao što su to pogrešno izvještavali pojedini mediji.
Ali postoji „caka“. Da bi sistem proradio, svi putnici kojima nisu potrebne vize za ulazak u EU ipak će prvo morati da čekaju u redu na graničnom prelazu.
<h2>Dva koraka za prijavu putovanja</h2>
EU sistem za prijavu ulaska i izlaska (EES) počinje sa radom 10.11.2024. godine. On predviđa da se prije svakog polaska na put u EU prijavite preko online formulara ili mobilne aplikacije.
U okviru prijave biće potrebno da unesete vaše osnovne podatke (ime, prezime, datum rođenja, broj pasoša i drugo), vrijeme ulaska i izlaska iz EU i eventualne podatke o zabrani putovanja, učešću u ratovima i slično.
Prijava je obavezna prije svakog putovanja i potpuno je besplatna.
Drugi korak vas čeka na granici. Tamo pokazujete pasoš i službenici vrše provjeru podataka i, ukoliko je sve u redu, puštaju vas da uđete na teritoriju.
Prilikom prvog ulaska u EU od stupanja na snagu ovog sistema moraćete da obavite ključan posao – da službenicima date vaše biometrijske podatake (otisak četiri prsta desne ruke i sken zenice oka).
Očekuje se da će se zbog toga stvarati gužve na graničnim prelazima, ali samo u prvim mjesecima, jer ti podaci ostaju u sistemu za naredna putovanja i više neće biti uzimani, već samo provjeravani.
<h2>Odobrenje za put – od ljeta sljedeće godine</h2>
EES je dio sistema kontrole granica koji će biti finalizovan na ljeto sljedeće godine, kada bi trebalo da počne sa radom ETIAS – novi sistem izdavanja dozvola za ulazak u EU.
Radi se o dozvoli za put koju tražite preko interneta prije putovanja, koja važi tri godine ili do isteka pasoša. Cijena joj je sedam eura.
Procedura kojom zahtijevate dozvolu trajaće svega nekoliko minuta, ukoliko ne postoje zakonske prepreke za to (raspisana potjernica, zabrana ulaska u EU i slično). U tom slučaju procedura može da traje i do 30 dana, u zavisnosti od toga da li je potrebno da dostavite dodatna dokumenta ili službenici žele da razgovaraju sa vama.
<h2>EES i ETIAS nisu garancija za ulazak u EU</h2>
Uspostavljanjem EES/ETIAS sistema EU želi da uspostavi kontrolu migracija i konačno dobije tačne podatke ko ulazi u EU i koliko dugo ostaje u njoj, ali i da ubrza prelazak granice skraćenjem procedura.
Uspješna prijava za put i dobijanje dozvole nisu garancija da ćete stići na planirano odredište. Ali tu nema nikakvih izmjena u odnosu na postojeća pravila.
Kao i do sada ulaz na teritoriju EU vam može biti uskraćen na samoj granici, ukoliko se podaci koje ste unijeli u sistem ne poklope ili ukoliko postoje drugi, finansijski ili bezbjednosni problemi koje bi mogli da utiču na odluku o vašem ulasku u Šengenski prostor.
Granicu EU nećete preći ni ukoliko poslušate pojedine medije i ne ponesete pasoš sa sobom. Jedna od obaveza ostaje da sa sobom uvijek imate svoj putni dokument.
Ogromna većina putnika ipak neće imati tih problema, već će prelaziti granicu brže i lakše. To će pogotovo biti slučaj kada bude omogućeno korišćenje aparata za automatizovani prelazak granice, koje postoje na skoro svim aerodromima u EU. O tome će odlučivati svaka država za sebe.
Sistem ipak ostaje isti – građani država našeg regiona će u države EU, Švajcarsku, Norvešku, Lihtenštajn i Island i dalje moći da dođu bez viza i da ostanu najduže 90 dana u okviru tri mjeseca, kao i do sada.
Ove procedure neće morati da prolaze oni koji imaju radne i boravišne dozvole u nekoj od pomenutih država.

Sistem koji ne podrazumijeva uvođenje viza: Kako ući u EU od novembra

Države članice Evropske unije, njih 27, usvojile su danas uredbu o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa u EU.
Ova uredba je ključna prekretnica u ostvarivanju cilja REPoverEU da se okonča oslanjanje EU na rusku energiju, navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
- Od danas, energetsko tržište EU će biti jače, otpornije i raznovrsnije. Odvajamo se od štetnog oslanjanja na ruski gas i preduzimamo veliki korak, u duhu solidarnosti i saradnje, ka autonomnoj energetskoj uniji - izjavio je Majkl Damianos, ministar energetike, trgovine i industrije Kipra.
Prema uredbi, zabrana uvoza ruskog gasa će početi da se primjenjuje šest nedjelja nakon što uredba stupi na snagu. Postojeći ugovori će imati prelazni period, što će ograničiti uticaj na cijene i tržišta.
Potpuna zabrana uvoza tečnog prirodnog gasa stupa na snagu početkom 2027. godine, a uvoz preko gasovoda od jeseni 2027. godine.
Prije nego što odobri uvoz gasa u Uniju, zemlje EU će provjeravati zemlju u kojoj je gas proizveden, a nepoštovanje novih pravila može rezultirati kaznama od najmanje 2,5 miliona eura za pojedince i najmanje 40 miliona eura za kompanije.
Do 1. marta 2026. godine, zemlje EU moraju da pripreme nacionalne planove za diversifikaciju snabdijevanja gasom, kao i da obave procjenu potencijalnih izazova u zamjeni ruskog gasa.

EU usvojila uredbu o ukidanju uvoza ruskog gasa

Profesori i učenici Srednje stručne škole sa Cetinja uručili su ambasadoru Rumunije u Crnoj Gori Viorelu Ardeleanu, na poklon gusle, u znak zahvalnosti za gostoprimstvo tokom nedavnog studijskog putovanja u Rumuniji. Ovaj tradicionalni instrument izazvao je posebno oduševljenje kod ambasadora Rumunije. Tokom posjete cetinjskoj školi, ambasador Ardeleanu razgovarao je sa predstavnicima škole i učenicima o utiscima, kao i o važnosti daljeg jačanja saradnje između obrazovnih institucija dviju država kroz programe obuke, uzvratne posjete, razmjenu učenika i zajedničke projekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126100156_ac822df7df07d63ec84531a8f90c0839c7b459127eeb226da49e02bba945080c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126100156_ac822df7df07d63ec84531a8f90c0839c7b459127eeb226da49e02bba945080c" data-rendition-name="original" width="1453" height="862" loading="lazy" alt="Posjeta ambasadora Rumunije"> </figure>  Iz cetinjske škole navode da je dogovorena posjeta profesora i učenika iz grada pobratima Alba Julije Prijestonici Cetinje, kao i potpisivanje Sporazuma o saradnji, koji bi dodatno učvrstio već uspostavljene veze. Ovaj susret potvrda je zajedničke želje da se kroz obrazovne i kulturne aktivnosti nastavi razvoj partnerskih odnosa između Crne Gore i Rumunije..

Profesori i učenici zahvalili se guslama ambasadoru Rumunije

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. B. zbog sumnje da je u brata ispalio hitac nepažljivim rukovanjem oružjem, dok je pokušavao da ubije psa lutalicu sa udaljenosti od oko 150 metara, saopšteno je iz Uprave policije.
Njegov brat je povrijeđen u predjelu butine.
- Postupajući po informaciji da se u bolnici u Bijelom Polju na ukazivanje ljekarske pomoći javila osoba sa povredom u predjelu butine koju je zadobio od zalutalog pušćanog zrna, službenici bjelopoljske policije preduzeli su hitne mjere i radnje i na osnovu operativnih aktivnosti na terenu, rasvijetlili ovaj događaj i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe - navodi se u saopštenju.
Protiv S. B. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, kako je ovo djelo kvalifikovao tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
- Sumnja se da je S. B. ovo djelo izvršio na način što je, dok se nalazio u lovu sa svojim bratom, postupajući krajnje nepažljivo i suprotno pravilima bezbjednog rukovanja oružjem, u namjeri da usmrti psa lutalicu sa udaljenosti od oko 150 metara, ispalio hitac iz lovačke puške, usljed čega je pogodio brata u predjelu butine, nanijevši mu tjelesne povrede opisane u izvještaju ljekara specijaliste - navodi se u saopštenju.
Od S. B. je oduzeta puška marke „Franchi“,model Affinity Anniversario, kalibra 12 mm, sa 16 komada patrona istog kalibra, dok je od njegovog brata oduzeta lovačka puška marke „Benelli“, model Montefeltro, kalibra 12 mm, sa 13 komada patrona.
- Oduzeto oružje će biti predato nadležnom organu radi vođenja upravnog postupka sa prijedlogom za trajno oduzimanje oružja - istaknuto je u saopštenju.

Bijelo Polje: Nepažljivim rukovanjem oružjem ispalio hitac u brata iz lovačke puške

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanike i poslanice koji čine Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu da hitno stvore formalne uslove za nastavak njegovog rada i konačno počnu ozbiljno i kvalitetno da rade na nastavku ove reforme u skladu sa odlukom o osnivanju odbora i međunarodnim preporukama - poručio je izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica.
Ističe da, ukoliko političari nastave sa stalnim prolongiranjem ozbiljnog i posvećenog rada i nastave da troše dragocjeno vrijeme sa sprovođenje ove reforme, vrlo brzo ćemo doći do tačke bez povratka.
- Izborni je standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora, reforma mora biti završena u junu ove godine - naglasio je Koprivica.
Ovo znači, kako dodaje, da bi tekstovi izmjena zakona morali biti kompletirani najkasnije do 15. aprila, kako bi se ispravila velika greška koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme.
- Kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija, za šta je, prema ustaljenoj praksi, potreban duži vremenski period. Za formulisanje svih preostalih rješenja ostalo nam je samo tri mjeseca - istakao je Koprivica.
Ono što je u julu saopštavao CDT Evropska komisija (EK) je, kako je rekao, potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, te uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu.
- Podsjećamo da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa - od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere - koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći - uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi - ocijenio je Koprivica.
Vjeruje da je svima jasno da više nemamo ni dana za gubljenje, kao i da bi eventualni neuspjeh nastavka ove reforme značio novi udarac partitokratije demokratiji i demokratskim procesima u Crnoj Gori.&nbsp;
- Nadamo se da će političari konačno prekinuti politiku relativizacije značaja ove reforme, nerada i stalnog prolongiranja jedne od najvažnijih obaveza ovoga društva - zaključio je Koprivica.

Tag: granice