<article>Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da se princip samoodređenja ne primjenjuje na Krim i Donbas, te da teritorijalni integritet Ukrajine ima prednost, nakon izvještaja da je Rusija zatražila od UN-a da razmotri "samoodređenje" za ove teritorije.Odgovarajući na pitanje ruskog novinara da li UN može razmatrati Krim i Donbas u kontekstu prava na samoodređenje, Gutereš je rekao da međunarodno pravo počiva na dva ključna principa: teritorijalnom integritetu država i pravu naroda na samoodređenje.Međutim, naglasio je da se samoodređenje primjenjuje samo kada postoje potrebni uslovi.- Naš stav je da se princip samoodređenja ne primjenjuje u slučajevima Krima i Donbasa. U toj situaciji princip koji prevladava je princip teritorijalnog integriteta Ukrajine - rekao je Gutereš.Ranije je, u intervjuu za turske medije, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je Rusija podnijela zahtjev UN-u tražeći priznanje "prava" stanovnika Donbasa i Krima na samoodređenje.</article>

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da se princip samoodređenja ne primjenjuje na Krim i Donbas, te da teritorijalni integritet Ukrajine ima prednost, nakon izvještaja da je Rusija zatražila od UN-a da razmotri "samoodređenje" za ove teritorije.
Odgovarajući na pitanje ruskog novinara da li UN može razmatrati Krim i Donbas u kontekstu prava na samoodređenje, Gutereš je rekao da međunarodno pravo počiva na dva ključna principa: teritorijalnom integritetu država i pravu naroda na samoodređenje.
Međutim, naglasio je da se samoodređenje primjenjuje samo kada postoje potrebni uslovi.
- Naš stav je da se princip samoodređenja ne primjenjuje u slučajevima Krima i Donbasa. U toj situaciji princip koji prevladava je princip teritorijalnog integriteta Ukrajine - rekao je Gutereš.
Ranije je, u intervjuu za turske medije, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je Rusija podnijela zahtjev UN-u tražeći priznanje "prava" stanovnika Donbasa i Krima na samoodređenje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donbas

Krim

Rusija

Ukrajina

Antonio Gutereš

Svijet

Gutereš: Na Krim i Donbas se ne odnosi pravo naroda na samoopredjeljenje

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Evrope s prosječnom nadmorskom visinom država, koju je objavio popularni Instagram profil Very Useful Maps, a upravo su podaci za Balkan izazvali najviše pažnje.
Prema ovoj mapi, Crna Gora sa 1.086 metara svrstava u red država sa najvećom prosječnom nadmorskom visinom.
Bosna i Hercegovina ima prosječnu nadmorsku visinu od oko 500 metara, čime se nalazi ispred Slovenije, koja je označena s prosjekom od 492 metra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMqppWgIKes%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prosječna nadmorska visina Srbije je 442, a Hrvatske 331 metar.
Najviša zemlja Evrope po prosječnoj nadmorskoj visini je Švajcarska, s prosjekom od oko 1.350 metara, što je očekivano s obzirom na dominantan alpski reljef.
Najniže zemlje Evrope su Holandija (oko 30 m), Danska (oko 34 m) i Estonija (oko 61 m), čije teritorije čine gotovo u potpunosti nizije i blago valoviti predjeli.
Autor stranice Very Useful Maps navodi da mu je cilj da geografiju približi široj publici kroz vizuelno jednostavne i lako razumljive prikaze, a ne da zamijeni zvanične topografske baze podataka.
Mapa je zato prvenstveno ilustrativna, ali je upravo zbog toga postala viralna i otvorila raspravu o tome koliko su evropske države zaista „planinske“.

Viralna mapa Evrope pokazuje: Crna Gora u vrhu po prosječnoj nadmorskoj visini

Sjedinjene Američke Države (SAD), zahvatio je danas novi talas protesta, na kojima su studenti pozvali na generalni štrajk i masovne demonstracije, tražeći povlačenje federalnih agenata Službe za imigraciju i carine (ICE) iz Minesote.
&nbsp;Protesti su izbili nakon što su dva američka državljanina, Aleks Preti i Rene Gud, ubijeni u januaru tokom operacija ICE-a, izazivajući ogorčenje širom zemlje, prenosi Rojters.
&nbsp;Demonstracije, koje su počele prošlog petka u Mineapolisu, zahvatile su i druge velike gradove, uključujući Njujork, Los Anđeles, Čikago i Vašington, dok su studenti širom SAD-a organizovali šetnje i štrajkove u znak protesta zbog, kako tvrde, nasilnih taktika ICE-a.
&nbsp;Demonstranti su pozvali na opšti štrajk uz slogane „Ni na posao, ni u školu, ni u kupovinu“ i „Zaustavite finansiranje ICE-a“.
&nbsp;U Mineapolisu su demonstracije eskalirale nakon što je prošle sedmice ubijen 37-godišnji medicinski radnik Aleks Preti, što je izazvalo burne reakcije i pozive na smanjenje prisustva federalnih agenata u tom području.
&nbsp;Operacija „Metro Surge“, koja je u Minesotu poslala tri hiljade agenata, izazvala je eskalaciju sukoba sa demonstrantima.
&nbsp;Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dala je mješovite signale u vezi s operacijom.&nbsp;
&nbsp;Tom Homan, „car za granicu“ američkog predsjednija, rekao je u četvrtak da će operacije biti ograničene na ciljana hapšenja, dok je kasnije uveče sam Tramp rekao da ne planira povlačenje agenata, nazvavši Pretija „provokatorom“.
&nbsp;Takođe, na društvenim mrežama objavljeno je da je Preti bio u sukobu s agentima sedmicu prije njegove smrti, što je izazvalo dodatnu kontroverzu.
&nbsp;Na protestima u Mineapolisu i drugim gradovima, organizatori su pozvali na direktnu akciju, s ciljem vršenja pritiska na administraciju da zaista sprovede smanjenje broja agenata i smanji upotrebu nasilja u operacijama ICE-a.
&nbsp;U Džordžiji je 90 srednjih škola organizovalo štrajk, dok su u Arizoni i Koloradu škole zatvorene zbog velikog broja izostanaka učitelja i učenika.
&nbsp;Demonstracije dolaze u trenutku kada je javna podrška Trampovoj imigracionoj politici pala na najniži nivo u njegovom drugom mandatu, prema nedavnom istraživanju Rojters/Ipsos.

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

The leader of the Democratic People’s Party (DPP) Milan Knežević announced at a press conference that the party’s presidency had decided to withdraw support from the Government of Milojko Spajić, as well as from the Capital City administration, and that it had accepted the resignations of Deputy Prime Minister Milun Zogović and Minister of Transport Maja Vukićević.
According to Knežević, their resignations will be submitted today to the Parliament of Montenegro.
- Appointments at lower levels were made on the basis of professionalism and meritocracy - let Milojko Spajić decide what to do with them - Knežević said, adding that they had not betrayed a single principle.
At the press conference, Knežević announced that he would soon hold talks with Andrija Mandić, leader of New Serbian Democracy (NSD), on the future actions of the coalition For the Future of Montenegro. He also said that the DPP parliamentary group would submit amendments to the Law on Citizenship and the Law on State Symbols to parliamentary procedure.
- Spajić’s refusal yesterday to forward the DPP initiative to Parliament was a clear indication that there is no institutional readiness within the Government to resolve the status of the Serbian language, dual citizenship, the national flag, or to engage in dialogue with the citizens of Botun and Zeta - he said.
For weeks, Knežević noted, he had been warning that police intervention in Botun would trigger processes that could result in DPP leaving the Government.
- Why did someone send 680 police officers to arrest an entire village when it could have been stopped? The answer is clear - to push DPP out of the Government. That’s not a problem. We will act as the opposition. We have spent half our lives in opposition, fighting alongside citizens, and we have no intention of giving up that fight - Knežević stated.
The DPP leader questioned why Spajić had not dismissed Police Directorate Director Lazar Šćepanović after Miloš Medenica, the son of former Supreme Court president Vesna Medenica, fled on the day he was sentenced to ten years and two months in prison.
- The question is where 620 police officers were when Vesna Medenica’s son was fleeing. Yesterday at Dobrakovo, I was searched and asked to open my trunk to check whether I was transporting Medenica - Knežević said.
At the DPP presidency session, decisions were unanimously adopted that their parliamentary group would actively participate in the work of a parliamentary working group that has yet to be formed and that is expected to deal with identity-related issues. They also agreed that their demands from May 2024 - which were conditions for entering the Government of Milojko Spajić - had not been fulfilled. These demands included the non-statute-of-limitations for criminal offenses related to organized crime and illicit enrichment, the implementation of the Europe Now 2 program, and improvements to the economic and investment climate.
The session of the Democratic People’s Party presidency was held today in Podgorica, and supporters gathered in front of the party’s premises to support the decision to leave the Government, as the demands they had planned to condition their continued participation in power were not included on the agenda of yesterday’s session.
Yesterday, Deputy Prime Minister Milun Zogović and Minister of Transport Maja Vukićević announced that they would submit their resignations today at the party presidency session.
In the initiative submitted by the DPP to the Government, they requested: constitutional recognition of the Serbian language as an official language, legal regulation of dual citizenship, legal regulation of the historical tricolor flag - including its use and display, and a comprehensive dialogue between the Capital City, the Municipality of Zeta, and the residents of Botun aimed at finding a compromise solution that would result in a lex specialis.
- This initiative is fully grounded in the Coalition Agreement, Barometer 28, and the legal acquis of the European Union based on equality and inclusion rather than exclusion and discrimination. Deeply convinced that Montenegro needs dialogue and reconciliation, while respecting socio-political reality, historical continuity, and identity pluralism, we believe that the adoption of this initiative would make a key contribution by the Government of Montenegro to EU integration and the lasting overcoming of divisions - the initiative by Zogović and Vukićević states.
According to information from TV E, at yesterday’s session Spajić said that, for the Government of Montenegro, the issue of Botun was closed and that it would turn to new projects involving the construction of wastewater treatment plants across Montenegro. He reiterated that identity issues fall under the jurisdiction of the Parliament of Montenegro and that the Government would not exhaust itself dealing with them.
Regarding Botun, Spajić emphasized that the Europe Now Movement, and therefore the Government, would support strengthening through Parliament the guarantees that the Capital City of Podgorica and the Government had given to the residents of Botun.
Even before yesterday’s session, Spajić said that the Parliament of Montenegro is the proper place to initiate and consider the issue of the Serbian language, with the involvement of all interested stakeholders - not only parliamentary actors, but also social, professional, and academic participants
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all else, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on X (formerly Twitter).
Such an approach, he said, is envisaged by Barometer 26, which was agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the construction of a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental issue and should not be linked to cultural or identity topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 plants we plan to build by the end of 2035 in order to meet environmental standards required for membership in the European Union - Spajić stressed.
The Prime Minister said that a blackmail-based model of cooperation would not be allowed for any political structure within the current majority.
- And decisions on Montenegro’s vital interests will be made exclusively in our country - Spajić concluded.
DPP previously stated that it remains ready for dialogue, but that there would be no bargaining over ideological and programmatic principles.
- DPP is not in the Government for positions, but for the citizens who entrusted us with their votes in the 2023 parliamentary elections. If our initiatives are rejected, we will leave the Government without hesitation - the party said.

DPP withdraws support from the state and local authorities, Knežević to discuss the coalition’s future actions with Mandić

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Prašume Biogradske gore na putu za UNESCO

Društvo

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Gutereš: Na Krim i Donbas se ne odnosi pravo naroda na samoopredjeljenje

Tagovi

Viralna mapa Evrope pokazuje: Crna Gora u vrhu po prosječnoj nadmorskoj visini

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

DPP withdraws support from the state and local authorities, Knežević to discuss the coalition’s future actions with Mandić

Prašume Biogradske gore na putu za UNESCO

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO