Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Američki predsjednik Donald Tramp je danas optužio ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da daje „zapaljive“ izjave o crnomorskom poluostrvu Krim koje je Rusija pripojila, ocenjujući da to komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini.
Dok se razgovori između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika odvijaju u Londonu, Tramp je objavio dugačku i oštru poruku na svojoj platformi „Truth Social“.
Tramp je ponovio da Zelenski „ne drži karte“ i optužio ga da „produžava ubistva“ jer odbija da prizna suverenitet Rusije nad poluostrvom Krim.
S druge strane, šef kabineta Zelenskog Andrij Jermark rekao je danas da je Ukrajina „posvećena mirovnim naporima“ američkog predsjednika, dok je Vašington zaprijetio da će se povući iz mirovnih pregovora.
- Naglasili smo da smo posvećeni mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trampa - rekao je Jermak na Telegramu iz Londona, gdje vodi razgovore sa saveznicima Kijeva.
Jermak je dodao da je imao „sveobuhvatan dijalog u cilju uspostavljanja pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

Tramp optužio Zelenskog da komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa spremna je da prizna rusku kontrolu nad Krimom kao dio predloga za okončanje rata u Ukrajini, javio je CNN pozivajući se na dobro obaviještene zvaničnike.
Prijedlog takođe uključuje uspostavljanje primirja duž trenutnih linija fronta, prenosi N1.
Neimenovani zvaničnik za CNN rekao je da je plan predstavljen evropskim i ukrajinskim zvaničnicima koji su se sastali u Parizu u četvrtak.
Mirovni okvir je takođe pomenut u telefonskom razgovoru američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Djelovi tog plana treba da se dovrše i SAD planiraju da rade sa Evropom i Ukrajinom na ovome sledeće sedmice u Londonu, rekao je neimenovani izvor.

CNN: Trampova administracija spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom

Nafta se izlila iz dva tankera pogođena olujom prije skoro tri sedmice u Kerčkom moreuzu, nekih 250 kilometara od Sevastopolja, koji se nalazi na jugozapadu poluostrva, a na Krimu je danas uvedena vanredna situacija zbog zagađenja plaža kod Sevastopolja, najvećeg grada na poluostrvu.
- Danas je u Sevastopolju proglašena regionalna vanredna situacija - napisao je regionalni guverner Mihail Razvožajev na Telegramu.
Dodao je da je nafta pronađena na četiri plaže u regionu, a da su je lokalne vlasti sa volonterima "odmah uklonile".
- Da naglasim - nema masovnog zagađenja obale u Sevastopolju -napisao je on.
Kerčki moreuz, koji odvaja poluostrvo Krim od ruskog Krasnodarskog regiona, važan je globalni pomorski put, kojim se prolazi iz Azovskog u Crno more.
To je takođe bila ključna tačka sukoba između Rusije i Ukrajine nakon što je Moskva anektirala poluostrvo 2014. godine.
Ukrajina je 2016. pokrenula spor protiv Moskve pred Stalnim arbitražnim sudom optuživši Rusiju da pokušava da ilegalno preuzme kontrolu nad tim područjem. Rusija je 2021. zatvorila moreuz na nekoliko mjeseci.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihail Podoljak opisao je izlivanje nafte kao "ekološku katastrofu velikih razmjera" i pozvao na dodatne sankcije ruskim tankerima.

Na Krimu proglašena vanredna situacija, izlivena nafta stigla do obala Sevastopolja

Ekolozi upozoravaju na potencijalnu katastrofu poslije incidenata dva ruska naftna tankera u ekološki osjetljivim vodama u blizini obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je anektirala Moskva, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U incidentima u nedjelju jedan mornar je poginuo, dok je evakuisano 26 članova posada tanketa Volgonjeft-239 i Volgonjeft-212.
Zvaničnici su rekli da su incidenti posljedica greške posada tokom olujnih uslova i da nema dokaza o povezanosti s ratom u Ukrajini, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
U oba tankera se nalazila velika količina mazuta. Navedeno je da je Volgonjeft-212 nosio više od 4.000 tona teškog zagađivača, čime postoji mogućnost za jednu od najvećih ekoloških katastrofa u Kerčkom moreuzu.
Snimak na društvenim mrežama koji je potvrdio RSE prikazuje kako se jedan od tankera prepolovio. Nije odmah bilo poznato šta je i da li procurilo iz tankera.
- Svako izlivanje nafte ili petrohemikalija u ovim vodama ima potencijal da bude ozbiljno. Vjerovatno je izazvano aktuelnim vjetrom i strujama… a u trenutnim vremenskim uslovima će vjerovatno biti izuzetno teško da se obuzda. Ako dođe do obale, onda će to izazvati zagađivanje obale, što će biti izuzetno teško očistiti - naveo je u saopštenju dr Pol Džonston, šef Istraživačkih laboratorija Grinpisa (Greenpeace) u Velikoj Britaniji.
- Uzimajući u obzir vjerovatne značajne uticaje, napori, poslije spasavanja posade, trebalo bi da budu usmjereni da se spriječi ili minimizira dalje širenje koliko je to izvodljivo. Ako brodovi potonu, postoji potencijal za ispuštanje nafte i petrohemikalija tokom dužih perioda - dodao je on.
Tankeri su se nalazila oko sedam kilometara od obale u Kerčkom moreuzu između Rusije i Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala od Ukrajine 2014. godine, kada su izdali signale za pomoć.
U moreuzu koji povezuje Azovsko more s Crnim morem, tokom oluje 2007. je prepolovljen tanker Volgonjeft-139 usljed čega se izlilo više od 1.000 tona nafte.
Ruska Vlada je u postu na Telegramu saopštila da je premijer Mihail Mišustin naredio da se formira radna grupa za koordinaciju čišćenja, dok je ministar prirodnih resursa i životne sredine Aleksandar Kozlov u ponedjeljak stigao na lokaciju zajedno s drugim zvaničnicima da procijeni situaciju.
Grinpis je pozvao ruske vlasti da „preduzmu sve napore da ublaže ili smanje uticaj izlivanja nafte na životnu sredinu i povuku vojne brodove i okončaju militarizaciju regiona, vraćanjem Krima pod zakonitu kontrolu Ukrajine“.

Ekolozi upozoravaju na katastrofu poslije incidenta s ruskim tankerima u Kerčkom moreuzu

Jedan stanovnik Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine, osuđen je na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine i izdaje, saopštilo je tamošnje tužilaštvo.
Kako se navodi, 45-godišnji muškarac optužen je da je ukrajinskim tajnim službama (SBU), putem poruka, poslao video snimke koji im omogućavaju da lociraju ruske protivvazdušne odbrambene sisteme raspoređene na Krimu.
Vrhovni sud Krima proglasio ga je krivim za „veleizdaju“ i osudio na 15 godina strogog zatvora.
Od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, u Rusiji se bilježi porast suđenja za „izdaju“, „terorizam“ ili „špijunažu“.
Kako piše agencija Frans pres, hiljade ljudi su sankcionisane, prijećeno im je ili su zatvorene zbog protivljenja sukobu u Ukrajini.

Stanovnik Krima osuđen na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine

Visoko rangirani savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa naveo je da će se nova administracija fokusirati na mir u Ukrajini, umjesto da omogući zemlji da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala.
Brajan Lanza, strateg Republikanske partije, rekao je za BBC da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tražiti njegovu verziju “realistične vizije za mir”.
- Ako predsjednik Zelenski sjedne za sto i kaže, imaćemo mir samo ako imamo Krim, to će nam pokazati da nije ozbiljan. Krim je izgubljen - izjavio je Lanza.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Osam godina kasnije, lansirala je ofanzivu na Ukrajinu, te je okupirala teritoriju na istoku zemlje. Tramp je konstantno govorio da je njegov prioritet završetak rata, i ukidanje vojne pomoći Ukrajini, što on karakteriše kao crpljenje američkih resursa.
Lanza, politički savjetnik bivšeg predsjednika otkad je Tramp lansirao svoju uspješnu kampanju 2016. godine, nije pomenuo oblasti na istoku Ukrajine, ali je rekao da vraćanje Krima iz ruskih ruku nije realno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.
- Kada Zelenski kaže da će zaustaviti borbe, te da će biti mir samo kad Krim bude vraćen, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krim je izgubljen - kazao je on za BBC.
Ako je vraćanje Krima prioritet i da se, kako je rekao, američki vojnici bore za vraćanje Krima - biće, upozorava on, sami u toj borbi.
SAD do sada nijesu postavljale trupe da se bore u Ukrajini, niti je Kijev tražio od američke vojske da se bori za njih. Ukrajina je samo tražila vojnu pomoć u naoružavanju sopstvenih vojnika.
Lanza je istakao da ima veliko poštovanje za ukrajinski narod, govoreći da imaju “lavlje srce”. Ipak, rekao je da je američki prioritet “mir i prestanak ubijanja”.
- Ono što ćemo reći Ukrajini je - znate li šta vidite? To je realistična vizija mira. To nije vizija pobjede, ali jeste vizija mira. I vrijeme je da počnemo sa iskrenim razgovorima - naglasio je on.
Trampovi oponenti među Demokratama su ga optuživali da popušta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, te da njegov pristup ratu znači ukrajinsku predaju, te da će ugroziti cijelu Evropu.
Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta rekao da bi “za dan” mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine, ali nije navodio detalje.
Dva Trampova nekadašnja šefa za nacionalnu bezbjednost u maju su napisali da bi SAD i dalje trebalo da snabdijeva Ukrajinu oružjem, ali da uslov za pomoć mora biti otvaranje mirovnih pregovora sa Rusijom.
Naveli su da Ukrajina ne bi trebalo da odustane od svih svojih teritorija, ali da bi trebalo da pregovara u skladu sa sa trenutnim pozicijama na frontu.
Ranije ove sedmice, Putin je čestitao Trampu na pobjedi i rekao da njegova tvrdnja da može okončati rat u Ukrajini “u najmanju ruku zaslužuje pažnju”.
Lanza je, između ostalog, kritikovao i podršku administracije Džoa Bajdena i evropskih zemalja za Ukrajinu, nakon početka ruske invazije u februaru 2022.
- Stvarnost na terenu pokazuje da evropske države i predsjednik Bajden nisu Ukrajini dali spoosbnost ni naoružanje da pobijedi u ovom ratu od samog početka, i nisu ukinuli restrikcije da bi Ukrajina mogla da pobijedi - dodao je on.
Ranije ove godine, američki Predstavnički dom je odobrio paket od 61 milijarde dolara pomoći za Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.
SAD su najveći snabdijevač oružja za Ukrajinu - između februara 2022. i juna 2024. godine, isporučile su naoružanje i opremu ukupne vrijednosti 55,5 milijardi dolara, pokazuju podaci njemačkog Instituta u Kilu.

Trampov savjetnik: Fokus u Ukrajini na primirju, a ne na povratku okupiranih teritorija

Stanovnik Sevastopolja, na ukrajinskom Krimu koji je pripojen Moskvi, osuđen je u Rusiji na 15 godina zatvora zbog špijuniranja u korist Ukrajine, saopštila je danas ruska bezbjednosna služba (FSB).
On je „samoinicijativno“ stupio u kontakt sa ukrajinskim specijalnim službama i dostavio je Ukrajini informacije i fotografije o lokaciji Ruske vojne jedinice i brodovi na Krimu, navedeno je u saopštenju.
Ruski državljanin rođen 1979. godine proglašen krivim za veleizdaju i špijunažu.
Od početka ruske ofanzive u Ukrajini u februaru 2022. godine, u Rusiji se povećao broj suđenja za „sabotažu, izdaju, terorizam ili špijunažu“.

Rusija: Stanovniku Krima 15 godina zatvora zbog špijuniranja za Ukrajinu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.
- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.
Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.
Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.
- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.
Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.
Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.
Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".
- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.
Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.
Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.
Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.
Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.
Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine osudilo je ruske izbore u okupiranoj ukrajinskoj regiji Krim, ističući da je postupak kršenje međunarodnog prava.
- Još jednom naglašavamo da su rezultati takozvanih "izbora" na privremeno okupiranoj teritoriji Autonomne Republike Krim... bezvrijedni, a sami "izbori" nelegitimni - piše u saopštenju Ministarstva.
Ministarstvo je dodalo da će oni koji su uključeni u "pripremu i održavanje takozvanih 'izbora' biti procesuirani u skladu s važećim zakonodavstvom Ukrajine".
Od 6. do 8. septembra ruske vlasti u okupiranoj regiji održale su glasanje za krimski parlament koji je nametnula Rusija, opštinsko zakonodavno tijelo lučkog grada Sevastopolja i poslanike lokalnih vijeća.
Rusija je okupirala region 2014. godine.

Kijev osuđuje ruske izbore na okupiranom Krimu

Odluka premijera Milojka Spajića da jednostrano suspenduje bezvizni režim za Tursku, u trenutku kada se u posljednjih 48 sati bilježe napadi na turske državljane u Crnoj Gori, samo je dodatno produbila atmosferu netrpeljivosti i društvene polarizacije, ocijenio je Miloš Knežević koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje.
Knežević smatra da takav potez ne predstavlja izraz državničke odgovornosti, već impulsivan odgovor koji podstiče narative o kolektivnoj krivici, što, kako navodi, može imati dugoročno negativne posljedice po crnogorsko društvo.
- Umjesto da se tenzije smiruju, Vlada i premijer Spajić ih ovim potezom dodatno pojačavaju, stvarajući utisak da se čitava zajednica drži odgovornom za pojedinačne incidente. Takva politička kratkovidost lako se može pretvoriti u širi društveni problem, koji bi mogao pogoditi i druge manjinske i doseljeničke zajednice u Crnoj Gori - smatra Knežević.
On ističe da se postavlja pitanje može li Vlada sada uopšte kontrolisati posljedice takve odluke i dodaje da Crna Gora mora kroz svoje institucije dati jasan odgovor na eskalaciju nasilja — odlučno i bez kalkulacija.
- Posebno zabrinjava činjenica da se određeni narativi o Turcima i Turskoj uvoze sa strane, a brojke i poruke koje se plasiraju, prema svemu sudeći, dolaze iz centara moći u Beogradu. To se, nažalost, sada preliva i na domaće donosioce odluka, stvarajući utisak da se čeka kako će Beograd reagovati i koje će instrukcije poslati, kako bi se sve riješilo - kazao je Knežević.
On smatra da prvi korak crnogorske Vlade mora biti jasno distanciranje od govora mržnje i podsticanja nasilja, uz konkretne reakcije policije i tužilaštva na sve napade koji su se već dogodili.
- Država koja ne kontroliše retoriku nasilja rizijuje da izgubi kontrolu nad samim nasiljem. To, nažalost, već vidimo kroz formiranje takozvanih ‘narodnih garda’ koje patroliraju ulicama Podgorice. Upravo je zadatak institucija da smire tenzije, zaštite sve strane državljane koji borave u Crnoj Gori i pokažu da je vladavina prava jedini okvir u kojem se ovakve situacije rješavaju - poručuje Knežević.

Knežević: Stvara se utisak da se čekaju odluke Beograda kako riješiti situaciju, narativ o Turcima i Turskoj uvezen sa strane

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović sastao se danas sa ambasadorom Republike Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom, povodom razmatranja aktuelne situacije usled nedavnih dešavanja u Podgorici, gdje su se saglasili da su Crna Gora i Turska partnerske zemlje koje zajednički njeguju odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju.&nbsp;
- &nbsp;U razgovoru je posebno naglašena važnost očuvanja stabilnosti, međuinstitucionalne saradnje i doslednog poštovanja zakona i institucija sistema - ističe se u saopštenju MUP-a.&nbsp;
Kalkavan je istakao da Turska i Crna Gora, kao ozbiljne države i partneri, prave jasnu razliku između onih turskih državljana koji borave u Crnoj Gori i poštuju državu Crnu Goru, Ustav i njene zakone i doprinose crnogorskom društvu od onih koji se ponašaju suprotno.
Ministar je istakao opredijeljenost Ministarstva unutrašnjih poslova da nastavi dijalog i saradnju sa Ambasadom Republike Turske u cilju jačanja povjerenja i unapređenja bilateralnih odnosa u oblastima od zajedničkog interesa.

Kalkavan sa Šaranovićem: Jasna razlika između turskih državljana koji poštuju državu CG od onih koji se ponašaju suprotno

Gledajte informativnu emisiju 24 sata večeras u 19 sati na Televiziji E. Naš gost je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
Tema dana: Kad ulica nadjača sistem
Večerašnje izdanje informativne emisije 24 sata donosi:
• Novi napadi na turske državljane i njihovu imovinu — incidenti izazvali snažne reakcije javnosti, osude ksenofobije i poziva na odmazdu, te apeli za očuvanje mira, tolerancije i međunacionalnog povjerenja.
• Hapšenja zbog podsticanja mržnje i nasilja — osam osoba lišeno slobode. Policija najavljuje snimanje javnih okupljanja kamerama i dronovima.
• Otkriven spomenik mitropolitu Amfilohiju u Kolašinu.
• Protest zaposlenih u Opštoj bolnici Nikšić — optužbe za mobing, smjene i otkaze.
• Serija zemljotresa u Turskoj — više od 100 potresa nakon sinoćnjeg zemljotresa jačine 6,1 Rihter kod Balikesira; najmanje 22 povrijeđenih.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović

Informativna emisija 24 sata na TV E: Gost Nikola Janjušević

Ispred Kineske ambasade, u blizini Ambasade Turske, večeras je prisutan veći broj pripadnika policije. Kako nezvanično saznaje Portal ETV, njihovo prisustvo je preventivnog karaktera, zbog tenzija koje traju unazad nekoliko dana, a tokom kojih su grupe građana uzvikivale nacionalističke parole. Jake pokicijske snage već obezbjeđuju sve prilaze ambasadi. Pristižu stalno pojačanja. Postavljeni su već kordoni policije i ograde. Svi prilazi su zatvoreni sa svih strana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028171016_38e71b8fff0adcec73412f7510f0a2b8a9e433ead1f33d3b90f5d18cf3b1b589.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028171016_38e71b8fff0adcec73412f7510f0a2b8a9e433ead1f33d3b90f5d18cf3b1b589" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Foto:Miraš Dušević</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028171016_7404fb45435e1ebee2e6bff7329b40143f631dcb6465a0fc3204da600e3b601b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028171016_7404fb45435e1ebee2e6bff7329b40143f631dcb6465a0fc3204da600e3b601b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija ambasada "> <figcaption>Foto: Miraš Dušević</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028171032_6bd16064e5a4b29c07da406778a2d26c636ada6d9a38ebcd4c253d69f944376d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251028171032_6bd16064e5a4b29c07da406778a2d26c636ada6d9a38ebcd4c253d69f944376d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kordon policije "> <figcaption>Foto: Miraš Dušević</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fc4zdX_5ZrOY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, nakon incidenata od prije dvije večeri, hapšenja i neprimjerenog skandiranja na Zabjelu, sinoć se i u Siti kvartu okupila grupa mladića koja je uzvikivala „Turci napolje“. Ovaj događaj uslijedio je samo dan nakon incidenta na Zabjelu, kada je grupa građana skandirala „Ubij, ubij, ubij Turčina“, te oštetila dva vozila i objekat u vlasništvu turskih državljana. Više državno tužilaštvo u Podgorici je samoinicijativno formiralo predmet povodom događaja na Zabjelu, kako bi se utvrdilo da li u postupanju pojedinaca ima elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. - Radi provjera o postojanju krivičnog djela, tužilaštvo je dalo usmeni, a zatim i pismeni nalog službenicima Uprave policije za preduzimanje svih mjera i radnji u cilju prikupljanja dokaza i identifikovanja osoba za koja postoji osnov sumnje da su izvršile navedeno krivično djelo, te eventualno i druga krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti - saopšteno je iz Tužilaštva. U Baru je tokom noći između ponedjeljka i utorka demoliran i pokušano zapaliti ugostiteljski objekat brze hrane u Ulici Mila Boškovića, čiji je vlasnik državljanin Turske. Požar je brzo lokalizovan zahvaljujući intervenciji vatrogasaca, koje su, prema saznanjima portala, oko dva sata iza ponoći pozvali stanari zgrade u čijem se prizemlju nalazi objekat. Policija je jutros obavila uviđaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbar-demoliran-lokal-u-vlasnistvu-drzavljanina-turske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Policija blokirala prilaze Turskoj ambasadi u Podgorici zbog bezbjednosnih mjera

,,Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke.“ Ova rečenica je dio reakcije Delegacija Evropske unije na upit novinara Vijesti, dan nakon erupcije apsolutizma četničkog vojvode Andrije Mandića i njegovih stranačkih kolega u Skupštini. Složna ekipa bivših frontovaca žestoko je kritikovala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i tražila njegovu brzinsku smjenu. &nbsp; TUŽILAČKO (NE)ČINJENJE I... Ali, ne zbog toga što Marković čini, već zato što ne čini ono što su mu rekli da mora. A to je - da po svaku cijenu goni, tuži i zatvori Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i užu porodicu, ali i da goni i sve ostale koje targetira nova vlast. &nbsp; U petak su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanici Jole Vučurović i Dejan Đurović javno su dokazali ono što se znalo: vrhovni državni tužilac Milorad Marković i specijalni državni tužilac Vladimir Novović izabrani su, ne zbog svog prethodnog rada - jer &nbsp;njih dvojica nijesu bili tužioci – već zbog onoga što je bilo predviđeno da urade! &nbsp; Tačnije: da hapse one u koje vlast upre prstom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore "> <figcaption>KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to novost. Od avgusta 2020. godine Dritan Abazović i ostala ekipa na vlasti više se bavila pretragama i optužbama protiv stare vlasti, nego evropskim putem Crne Gore; više su istraživali kako da zaposle svoje ljude u državnom sistemu, nego što su razmišljali o reformama sistema. &nbsp; Nije, dakle, avgustovska vlast krila svoje pravo lice, pa jedino što čudi u reakciji Evropljana je – da li su stvarno iznenađeni ponašanjem vrhovne ekipe ekipe ,,oslobodilaca“? &nbsp; ...EVROPSKO ĆUTANJE Ili je, možda, reakcija delegacije EU u Podgorici bila suštinski nezvanično, ali javno, priznanje vlastite greške - da su podržavali vlast čiji najvažniji činioci, poput partija Mandića i Kneževića, ne baštine evropske vrijednosti? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista, Evropa je uglavnom ćutke posmatrala kada su čelnici nove vlasti ovđe počeli da grade režim koji kontroliše sve i koji najviše podsjeća na onaj režim njihovog političkog mentora - Aleksandra Vučića u Beogradu. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije naših, kako volimo da kažemo, zapadnih prijatelja čak ni na onu staru izjavu poslanika nove valsti. Milan Knežević svojevremeno je kazao da je decembra 2023. i januara 2024. godine, baš u zgradi Vlade, sadašnja vlast dogovarala skupštinsku većinu o izboru tužioca - upravo sa sadašnjim &nbsp;vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem. &nbsp; To je bilo jezivo je priznanje zloupotrebe politike, neke vrsta političke zavjere, ali i dokaz o neprimjerenom pritisku vlasti i politike na crnogorsko pravosuđe. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije, naši zapadni partneri su sve to oćutali. &nbsp; POGLED U VLASTITO DVORIŠTE &nbsp; No, za rasplet ovog crnogorskog političko-tužilačkog čvora ne treba gledati u pravcu Brisela, već u vlastito dvorište. I pokušati naći odgovor na jedno važno pitanje - &nbsp;zbog čega je Vladimir Novović, u petak u parlamentu, okrenuo leđa Miloradu Markoviću? &nbsp;&nbsp; Da, upravo tako: dio parlamentarne većine na politički krst je razapinjao vrhovnog državnog tužioca zbog izostanka postupanja u slučajevima - koji su &nbsp;isključiva nadležnost – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! &nbsp; Kojeg su inače i Mandić i Knežević i ostali na sva usta hvalili, dok su Markovića satanizovali. &nbsp; I nije to bilo tek neznanje poslanika, već pokazatelj da cijene Novovićev selektivan pristup, koji se progonom pojedinaca iz opozicije i atakom na kritičke medije, pretvorio u pravi uslužni servis vlasti. Za razliku od Markovića, koji se drznuo da se žali na oslobađajuću presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine. &nbsp; Pokazalo se i da je Novović, na svoj način, izrazio zahvalnost poslanicima Mandićeve i Kneževićeve partije: nije se ni pojavio na raspravi u parlamentu, već je poslao svog zamjenika Turkovića koji, valjda po dogovoru, nije glasa puštio tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore. &nbsp; Mučno je bilo to ćutanje glavnog specijalnog tužioca Novovića, ali i vrlo znakovito: sam je glavni specijalni tužilac pokazao i dokazao da je podložan i pokoran ljudima iz vrha vlasti. I pokazuje da je Novović spreman da prekrši etički kodeks koji govori da tužilac u svom postupanju, citiram, ,,ne smije biti instrument bilo koje društvene ili političke grupe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b" data-rendition-name="original" width="1110" height="618" loading="lazy" alt="HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO"> <figcaption>HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  MUČNE PORUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA I, kada se sve to zna, onda ne čudi što je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odlučio da primi nove, dodatne pohvale iz vlasti i djeluje upravo po nalogu jedne političke grupe. &nbsp; Danas je - baš kako je Dritan Abazović mnogo puta ranije, ali i prije koji dan, najavljivao - priveo biznismene Veska Kovačevića i Ranka Ubovića, osumnjičene za navodno pranje novca. &nbsp; Ako postoje dokazi, hapšenje je logično. Ali, teško je prihvatiti da je pravno logično kada SDT javno saopšti da tužioci – koji su dali nalog za hapšenje - ,,vode hitnu istragu za dokazima”, kako piše u saopštenju SDT-a. &nbsp; Dakle: za navodnu kriminalnu radnju koja se desila možda i deceniju ranije, prvo se hapsi onda se traga za dokazima? &nbsp; HAPŠENJA PO NALOGU POLITIKE Ispada da je Novović naredio hapšenje, a da će SDT tek dokazivati djelo zbog kojeg su biznismeni već uhapšeni. Logika zasnovana na maksimi ,,prvo hapsi, poslije dokazuj” - pravno je neodrživa, politički zloslutna i društveno perverzna. &nbsp; Ali, očito da je Vladmir Novović svjesno računao da će na svoj konto zgrnuti &nbsp;nove pohvale. Ne samo od Dritana Abazovića, već i od Borisa Bogdanovića koji je odmah slavodobitno poručio da će sada, citiram, ,,džabe da cvile i Ubovićeve partije, njegovi mediji, njegovi politički telali i poltroni”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533" data-rendition-name="original" width="831" height="1109" loading="lazy" alt="MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića"> <figcaption>MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Priča o cviljenju političih protivnika posljednji se put - &nbsp;još u doba staljinističih čistki - čula iz usta zloglasnog tužioca Lavrentija Berija. Sada, vijek kasnije, o političkom cviljenju svojih političkih neprijatelja govori šef poslaničkog kluba Demokrata, crnogorski mali Berija. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Djeluje monstruozno, ali to je ta nova Crna Gora na koju su se izgleda neki već navikli. Što se tiče novinara Televizije E i Portala ETV, nećemo se navikavati na politički progon, ma od koga dolazio. &nbsp; I moraće, oni koji bi željeli da vide naš kraj, moraće još da se potrude, i političari i tužioci, da nas primoraju da zašutimo kad imamo argumente da govorimo. &nbsp; Prosto: neće moći ove noći, ali i svake druge noći. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Strategija: ,,Prvo hapsi, onda dokazuj”

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Zoran Piperović, advokat biznismena Ranka Ubovića saopštio je da njegov branjenik nije ni upitan da se izjasni o navodima iz krivične prijave.
- Uhapšen je zbog nečega zbog čega je već bio hapšen Vlado Ivanović. Dakle, sada, prema tvrdnjama, nije Vlado uzeo novac od Zvicera za pet stanova, već Ranko Ubović. Rekao sam – pošto ni za Ivanovića niste naveli osnov, možete li pomoći da objasnite na osnovu čega tvrdite da je Ubović uzeo pare? Na to nije bilo odgovora - kazao je Piperović.
Dodao je da se u prijavi pominje „još jedno pranje novca“, odnosno pet stanova o kojima se, kako je naveo, već govorilo.
- To su oni famozni stanovi koje smo raspravili, u Perli u Budvi – jedan je navodno Ubović uzeo za sebe, jedan Vesko Kovačević, jedan Zoran Lazović, jedan Zoran Tomčić i jedan Aleksandar Mijajlović. On je rekao da su to stanovi "Bemaksa“, koje firma daje prijateljima, a oni, kada nisu tu, vrate ključ na recepciji. Zbog toga je, vjerovali ili ne, uhapšen. I nije uopšte upitan da se izjasni na navode iz krivične prijave - rekao je Piperović.
Advokat je dodao da su pitanja tokom saslušanja bila nevezana za krivičnu prijavu.
- Pitali su ga zašto mu je nadimak Tigar, zašto je dao mladom sinu da vodi firmu, odakle mu novac da je kupi od Kovačevića. Na to je odgovorio – "pitajte njih". Na pitanje da li je bio na večeri na Grahovcu sa Radojem Zvicerom, rekao je da nije. Pitali su ga i da li je bio u Staroj kući na večeri sa Zvicerom – odgovorio je da se ne sjeća - naveo je Piperović.
On je ocijenio da nema osnova za zadržavanje Ubovića.
- Ako je ovo sve što država zna o Ranku Uboviću, ja sam mu rekao – ti si najsretniji Crnogorac - kazao je Piperović.
Na kraju je dodao i da su se danas mnogi radovali.&nbsp;
- Ne treba se radovati ničijem zlu. Ono što sam vam rekao, to je istina – nije uopšte upitan zbog onoga što je u prijavi – zaključio je Piperović.&nbsp;
V.Lj.

Tag: krim