<p>Visoko rangirani savjetnik novoizabranog američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> naveo je da će se nova administracija fokusirati na mir u Ukrajini, umjesto da omogući zemlji da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala.</p>
<p><b>Brajan Lanza</b>, strateg Republikanske partije, rekao je za BBC da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika <b>Volodimira Zelenskog</b> tražiti njegovu verziju “realistične vizije za mir”.</p>
<p>- Ako predsjednik Zelenski sjedne za sto i kaže, imaćemo mir samo ako imamo Krim, to će nam pokazati da nije ozbiljan. Krim je izgubljen - izjavio je Lanza.</p>
<p>Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Osam godina kasnije, lansirala je ofanzivu na Ukrajinu, te je okupirala teritoriju na istoku zemlje. Tramp je konstantno govorio da je njegov prioritet završetak rata, i ukidanje vojne pomoći Ukrajini, što on karakteriše kao crpljenje američkih resursa.</p>
<p>Lanza, politički savjetnik bivšeg predsjednika otkad je Tramp lansirao svoju uspješnu kampanju 2016. godine, nije pomenuo oblasti na istoku Ukrajine, ali je rekao da vraćanje Krima iz ruskih ruku nije realno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.</p>
<p>- Kada Zelenski kaže da će zaustaviti borbe, te da će biti mir samo kad Krim bude vraćen, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krim je izgubljen - kazao je on za BBC.</p>
<p>Ako je vraćanje Krima prioritet i da se, kako je rekao, američki vojnici bore za vraćanje Krima - biće, upozorava on, sami u toj borbi.</p>
<p>SAD do sada nijesu postavljale trupe da se bore u Ukrajini, niti je Kijev tražio od američke vojske da se bori za njih. Ukrajina je samo tražila vojnu pomoć u naoružavanju sopstvenih vojnika.</p>
<p>Lanza je istakao da ima veliko poštovanje za ukrajinski narod, govoreći da imaju “lavlje srce”. Ipak, rekao je da je američki prioritet “mir i prestanak ubijanja”.</p>
<p>- Ono što ćemo reći Ukrajini je - znate li šta vidite? To je realistična vizija mira. To nije vizija pobjede, ali jeste vizija mira. I vrijeme je da počnemo sa iskrenim razgovorima - naglasio je on.</p>
<p>Trampovi oponenti među Demokratama su ga optuživali da popušta ruskom predsjedniku <b>Vladimiru Putinu</b>, te da njegov pristup ratu znači ukrajinsku predaju, te da će ugroziti cijelu Evropu.</p>
<p>Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta rekao da bi “za dan” mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine, ali nije navodio detalje.</p>
<p>Dva Trampova nekadašnja šefa za nacionalnu bezbjednost u maju su napisali da bi SAD i dalje trebalo da snabdijeva Ukrajinu oružjem, ali da uslov za pomoć mora biti otvaranje mirovnih pregovora sa Rusijom.</p>
<p>Naveli su da Ukrajina ne bi trebalo da odustane od svih svojih teritorija, ali da bi trebalo da pregovara u skladu sa sa trenutnim pozicijama na frontu.</p>
<p>Ranije ove sedmice, Putin je čestitao Trampu na pobjedi i rekao da njegova tvrdnja da može okončati rat u Ukrajini “u najmanju ruku zaslužuje pažnju”.</p>
<p>Lanza je, između ostalog, kritikovao i podršku administracije<b> Džoa Bajdena</b> i evropskih zemalja za Ukrajinu, nakon početka ruske invazije u februaru 2022.</p>
<p>- Stvarnost na terenu pokazuje da evropske države i predsjednik Bajden nisu Ukrajini dali spoosbnost ni naoružanje da pobijedi u ovom ratu od samog početka, i nisu ukinuli restrikcije da bi Ukrajina mogla da pobijedi - dodao je on.</p>
<p>Ranije ove godine, američki Predstavnički dom je odobrio paket od 61 milijarde dolara pomoći za Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.</p>
<p>SAD su najveći snabdijevač oružja za Ukrajinu - između februara 2022. i juna 2024. godine, isporučile su naoružanje i opremu ukupne vrijednosti 55,5 milijardi dolara, pokazuju podaci njemačkog Instituta u Kilu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Trampov savjetnik: Fokus u Ukrajini na primirju, a ne na povratku okupiranih teritorija

<p>Stanovnik Sevastopolja, na ukrajinskom Krimu koji je pripojen Moskvi, osuđen je u Rusiji na 15 godina zatvora zbog špijuniranja u korist Ukrajine, saopštila je danas ruska bezbjednosna služba (FSB).</p>
<p>On je „samoinicijativno“ stupio u kontakt sa ukrajinskim specijalnim službama i dostavio je Ukrajini informacije i fotografije o lokaciji Ruske vojne jedinice i brodovi na Krimu, navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Ruski državljanin rođen 1979. godine proglašen krivim za veleizdaju i špijunažu.</p>
<p>Od početka ruske ofanzive u Ukrajini u februaru 2022. godine, u Rusiji se povećao broj suđenja za „sabotažu, izdaju, terorizam ili špijunažu“.</p>

Rusija: Stanovniku Krima 15 godina zatvora zbog špijuniranja za Ukrajinu

<p>Turski predsjednik <b>Redžep Tajip Erdogan</b> potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.</p>
<p>- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.</p>
<p>Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.</p>
<p>Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.</p>
<p>- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.</p>
<p>Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.</p>
<p>Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.</p>
<p>Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".</p>
<p>- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.</p>
<p>Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.</p>
<p>Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.</p>
<p>Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.</p>
<p>Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.</p>
<p>Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.</p>

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

<p>Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine osudilo je ruske izbore u okupiranoj ukrajinskoj regiji Krim, ističući da je postupak kršenje međunarodnog prava.</p>
<p>- Još jednom naglašavamo da su rezultati takozvanih "izbora" na privremeno okupiranoj teritoriji Autonomne Republike Krim... bezvrijedni, a sami "izbori" nelegitimni - piše u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>Ministarstvo je dodalo da će oni koji su uključeni u "pripremu i održavanje takozvanih 'izbora' biti procesuirani u skladu s važećim zakonodavstvom Ukrajine".</p>
<p>Od 6. do 8. septembra ruske vlasti u okupiranoj regiji održale su glasanje za krimski parlament koji je nametnula Rusija, opštinsko zakonodavno tijelo lučkog grada Sevastopolja i poslanike lokalnih vijeća.</p>
<p>Rusija je okupirala region 2014. godine.</p>

Kijev osuđuje ruske izbore na okupiranom Krimu

<p>Branilac okrivljene <b>Svetlane Roćenović</b>, kojoj je juče Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje do 72 sata zajedno sa suspendovanim policijskim službenikom<b> Predragom Milićem, </b>advokat <b>Damir Lekić</b>, kazao je da ona nema nikakve veze sa krivičnim djelom koje joj je stavljeno na teret- prikrivanje.</p>
<p>- Jedini njen grijeh u kompletnoj ovoj priči je taj što posjeduje određena parking mjesta koja iznajmljuje duži vremenski period posredsvom više agencija za nekretnine, kao i taj što joj je Predrag Milić zet koji je oženio njenu rođenu sestru, a koji je nakon isteka prethodnog zakupa njenih parking mjesta, potpuno legalno i zakonito, a sigurni smo i u svojoj najboljoj vjeri, posredovao da ona ta parking mjesta ponovo izda u zakup - naveo je Lekić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5365%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-do-72-za-dvije-osobe-zbog-kriminalnog-udruzivanja-i-prikrivanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Roćenović, tvrdi Lekić, nije upoznata ni sa bilo kojim nezakonitostima koje se eventualno odnose na Milića.</p>
<p>Lekić tvrdi da se radi o izrazito časnoj i poštenoj građanki, koja je član ugledne porodice u kojoj se nekoliko njenih najbližih krvnih srodnika bavi policijskim poslom i koji nikada nijesu imali problema sa zakonom, već ga „izrazito poštuju i sprovode“.</p>
<p>- Nažalost, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije imalo sluha, a očigledno ni rezona, da prepozna da ona nema bilo kakve veze sa bilo čim nezakonitim i nečasnim u konkretnom slučaju, te da je ona samo kolateralna šteta povjerenja i davanja ovih parking mjesta u zakup preko svog zeta, za kojeg smo takođe sigurni, da ni on nije bio svjestan ničega od ovoga, jer da jeste u svakako je ne bi „uvalio“ u ovako težak problem - naveo je Lekić.</p>
<p>Kako je rekao, on je stoprocentno siguran u nevinost Svetlane Roćenović.</p>
<p>- Ubrzo će kompletna javnost Crne Gore, a i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici zaključiti ovo isto i uočiti da se radi o jednom izrazito grubom nesporazumu prilikom kojeg je njoj usljed postupanja policije i državnog tužilaštva pričinjena nenadoknadiva šteta, a zbog čega je ona nažalost već postala žrtva - zaključuje Lekić u saopštenju.</p>

Advokat Lekić: Roćenović kolateralna šteta

<p>Deveti međunarodni festival „Dani gitare u Podgorici“ počeće koncertom renomiranog multigitariste i kompozitora iz Meksika <b>Lea Traegera</b> u utorak, 12. novembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.&nbsp;</p> <p>Iz KIC-a je saopšteno da će se svjetski poznati umjetnik predstaviti premijerno podgoričkoj publici izvodeći autorske kompozicije, ali i obrade na ambidextrous double neck electric gitari. &nbsp;</p> <p>- Od flamenka do klasične muzike, pa čak i heavy metala, Leo Traeger svojim gitarističkim sviranjem proširuje konvencionalne granice i istražuje nove načine stvaranja zvučnih krajolika. Koristeći višestruke štimove, prilagođava klavirske klasične kompozicije za dvije električne gitare plus jednu akustičnu, svirajući ih istovremeno ili s dvije akustične gitare. Specijalizovan za improvizacije uživo, vjeruje u stvaranje posebnih muzičkih trenutaka za publiku, trenutaka koji se neće ponoviti – navodi se u saopštenju.&nbsp;</p> <p>Iste večeri u okviru festivala na velikoj sceni u 20:45 nastupiće duo Transhistria u sastavu <b>Tamara Obrovac</b>, vokal (Hrvatska) i <b>Uroš Rakovec</b>, gitara (Slovenija).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241110101140_c6a570e520b8b46438c77618de7572ca6ac229ea7f4ff53ed600f643d8c099f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241110101140_c6a570e520b8b46438c77618de7572ca6ac229ea7f4ff53ed600f643d8c099f1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Transhistrija Dani gitare"> </figure>  <p>- Tamara Obrovac, pjevačica, flautistica, kompozitorka i autorka tekstova rođena je 1962. godine u Puli, gdje je završila srednju muzičku školu za flautu. Džez muzikom se počinje baviti ranih osamdesetih u Zagrebu nastupajući po klubovima u Hrvatzaskoj i Sloveniji. Ubrzo stvara vlastiti kompozitorski rukopis povezujući muzički i dijalektalnu tradiciju rodne Istre sa džez muzikom što joj donosi i internacionalno priznanje. Piše stihove na svom dijalektu, a pjeva i na nekoliko ugroženih istarskih dijalekata slavenskog i romanskog originala ubacujući stihove istarskih pjesnika. Vodi nekoliko muzičkih formacija, a uz internacionalnu koncertnu aktivnost komponuje muziku za pozorište i film, radila je u većini nacionalnih i gradskih pozorišta u Hrvatskoj i regiji sarađujući sa mnogim renomiranim filmskim i pozorišnim rediteljima. Izdala je 13 autorskih CD-a, komponovala je dvjestotinjak vlastitih kompozicija, muziku za 40 pozorišnih i baletskih predstava i 10 filmova. Održala je preko 500 internacionalnih koncerata na mnogim značajnim evropskim i svjetskim festivalima i pozornicama, a za svoj rad je višestruko nagrađivana. Dobila je dvanaest nagrada za scensku muziku uključujući i Zlatnu arenu za muziku za film „Što je muškarac bez brkova”, dvanaest nacionalnih muzičkih nagrada Porin, te dvije nominacije za BBC Radio3 World Music Award – zaključuje se u saopštenju.</p> <p>Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije u Crnoj Gori i KIC-a „Budo Tomović”.</p>

Leo Traeger i duo Transhistria otvaraju Dane gitare u Podgorici

<p>Narativ kojim se &nbsp;osuđuje bavljenje prošlošću kao navodnom uzročniku podjela je pogrešan, jer je najveći dio današnjih sukoba zapravo posljedica neriješenih konflikata iz prošlosti, ocijenio je novinar i glavni i odgovorni urednik podgoričke Antene M <b>Darko Šuković </b>na &nbsp;simpozijumu posvećenom obilježavanju stogodišnjice genocida u Šahovićima koji je održan u Istambulu.</p>
<p>Zločin u Šahovićima je bio masovno ubistvo između 100 i 1.200, u zavisnosti od izvora , civila islamske veroispovesti u mestu Šahovići, danas Tomaševo, u noći između 9. i 10 novembra 1924. godine.</p>
<p>Šuković je istakao da je suočavanje sa prošlošću jedini efikasan lijek protiv ponavljanja zla.</p>
<p>- To znači suočavanje sa cijelom istinom o događaju, njegovim uzrocima i posljedicama, zločincima i žrtvama. A ako mene pitate, najvažniji element tog suočavanja je uspostavljanje efektivnog moralnog kodeksa koji zločince i njihove promotere žigoše kao bića vrijedna prezira – kazao je Šuković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, neriješeni konflikti iz prošlosti su neriješeni jer istina o njima nije javno saopštena, nije ušla u udzbenike i naučna djela.&nbsp;</p>
<p>- Nije postala dio kolektivne svijesti - poručio je Šuković i dodao da bez istine o prošlosti, pa i o Šahovićima, nema budućnosti kakvu želi svaki normalan čovjek.</p>
<p>Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori <b>Suljo Mustafić</b> kazao je da događaj u Šahovićima predstavlja istorijsku mrlju koja svjedoči o vremenu pomračenja uma, čiji su žrtve nedužni ljudi.</p>
<p>- Nesporno je da se u Šahovićima, u mirnodopsko vrijeme, desio genocid nad nedužnim bošnjačkim življem, i da je to jedan u nizu u 20. vijeku, uključujuci i onaj završni u Srebrenici. Mi se sa pijetetom sjećamo šehida Šahovića, podržali smo organizaciju &nbsp;skupova i okruglih stolova u cilju saznavanja pune naučne istine o ovim događajima - kazao je Mustafić</p>
<p>Predugo se, kaže, ćutalo o Šahovićima, gotovo stoljeće je istina bila prekrivena sramotnom šutnjom.</p>
<p>- Bez &nbsp;istine nema suočavanja sa prošlošću, zato je jako važno ovaj događaj rasvijetliti kroz kompetentna i utemeljena istaživanja. Želimo graditi budućnost, ne na mržnji i osveti, već na pravdi i &nbsp;istini, u pomirenom društvu, u našoj Crnoj Gori. Naša poruka je je da istinu moramo sagledati, izvući iz nje pouke, sa željom da se nikada i nigdje ne ponove takvi događaji - istakao &nbsp;je Mustafić</p>
<p>Mustafić je kazao i da Bošnjaci u Turskoj sa svojim sunarodnicima održavaju snažnu vezu koja je most koji snažno povezuje Tursku sa Crnom Gorom i drugim balkanskim zemljama.</p>
<p>- Bošnjačko vijeće biće snažna potpora procesima zbližavanja i saradnje naših iseljenika i Crne Gore, a kroz podršku ovakvim skupovima istinskoj težnji za naučnim rasvjetljavanjem tragičnih događaja - kazao &nbsp;je Mustafić.</p>
<p>Na simpozijumu su učestvovali i predstavnici Bošnjačkog vijeća u Srbiji – dr <b>Adel Slatina</b> i <b>Fuad Baćićanin</b>, prof.dr <b>Mustafa Karamanjolu</b>, istoričar <b>Harun Crnovršanin</b>, poslanik u Skupštini Republike Turske <b>Husein Kansu</b>, i rukovodsrvo udruženja „Turkiye -Bosna Sandžak“ – predsjednik <b>Sedat Zijade</b> i članovi <b>Refik Akova</b> i <b>Hilmi Erdem</b>.</p>
<p>&nbsp;</p>

Šuković: Narativ kojim se osuđuje bavljenje prošlošću kao navodnom uzročniku podjela je pogrešan

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodile su se 23 saobraćajne nezgode, u kojima su četiri osobe povrijeđena teže, a 17 lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, a u Nikšiću pet.<br/>
<br/>
U Baru su evidentirane tri, a u Ulcinju dvije saobraćajne nezgode.<br/>
<br/>
Po jedna nezgoda dogodila se u Kotoru, Tivtu, Budvi, Cetinju i Pljevljima.<br/>
<br/>
Izdato je 315 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave.<br/>
<br/>
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: krim