Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Američki predsjednik Donald Tramp je danas optužio ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da daje „zapaljive“ izjave o crnomorskom poluostrvu Krim koje je Rusija pripojila, ocenjujući da to komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini.
Dok se razgovori između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika odvijaju u Londonu, Tramp je objavio dugačku i oštru poruku na svojoj platformi „Truth Social“.
Tramp je ponovio da Zelenski „ne drži karte“ i optužio ga da „produžava ubistva“ jer odbija da prizna suverenitet Rusije nad poluostrvom Krim.
S druge strane, šef kabineta Zelenskog Andrij Jermark rekao je danas da je Ukrajina „posvećena mirovnim naporima“ američkog predsjednika, dok je Vašington zaprijetio da će se povući iz mirovnih pregovora.
- Naglasili smo da smo posvećeni mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trampa - rekao je Jermak na Telegramu iz Londona, gdje vodi razgovore sa saveznicima Kijeva.
Jermak je dodao da je imao „sveobuhvatan dijalog u cilju uspostavljanja pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

Tramp optužio Zelenskog da komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa spremna je da prizna rusku kontrolu nad Krimom kao dio predloga za okončanje rata u Ukrajini, javio je CNN pozivajući se na dobro obaviještene zvaničnike.
Prijedlog takođe uključuje uspostavljanje primirja duž trenutnih linija fronta, prenosi N1.
Neimenovani zvaničnik za CNN rekao je da je plan predstavljen evropskim i ukrajinskim zvaničnicima koji su se sastali u Parizu u četvrtak.
Mirovni okvir je takođe pomenut u telefonskom razgovoru američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Djelovi tog plana treba da se dovrše i SAD planiraju da rade sa Evropom i Ukrajinom na ovome sledeće sedmice u Londonu, rekao je neimenovani izvor.

CNN: Trampova administracija spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom

Nafta se izlila iz dva tankera pogođena olujom prije skoro tri sedmice u Kerčkom moreuzu, nekih 250 kilometara od Sevastopolja, koji se nalazi na jugozapadu poluostrva, a na Krimu je danas uvedena vanredna situacija zbog zagađenja plaža kod Sevastopolja, najvećeg grada na poluostrvu.
- Danas je u Sevastopolju proglašena regionalna vanredna situacija - napisao je regionalni guverner Mihail Razvožajev na Telegramu.
Dodao je da je nafta pronađena na četiri plaže u regionu, a da su je lokalne vlasti sa volonterima "odmah uklonile".
- Da naglasim - nema masovnog zagađenja obale u Sevastopolju -napisao je on.
Kerčki moreuz, koji odvaja poluostrvo Krim od ruskog Krasnodarskog regiona, važan je globalni pomorski put, kojim se prolazi iz Azovskog u Crno more.
To je takođe bila ključna tačka sukoba između Rusije i Ukrajine nakon što je Moskva anektirala poluostrvo 2014. godine.
Ukrajina je 2016. pokrenula spor protiv Moskve pred Stalnim arbitražnim sudom optuživši Rusiju da pokušava da ilegalno preuzme kontrolu nad tim područjem. Rusija je 2021. zatvorila moreuz na nekoliko mjeseci.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihail Podoljak opisao je izlivanje nafte kao "ekološku katastrofu velikih razmjera" i pozvao na dodatne sankcije ruskim tankerima.

Na Krimu proglašena vanredna situacija, izlivena nafta stigla do obala Sevastopolja

Ekolozi upozoravaju na potencijalnu katastrofu poslije incidenata dva ruska naftna tankera u ekološki osjetljivim vodama u blizini obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je anektirala Moskva, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U incidentima u nedjelju jedan mornar je poginuo, dok je evakuisano 26 članova posada tanketa Volgonjeft-239 i Volgonjeft-212.
Zvaničnici su rekli da su incidenti posljedica greške posada tokom olujnih uslova i da nema dokaza o povezanosti s ratom u Ukrajini, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
U oba tankera se nalazila velika količina mazuta. Navedeno je da je Volgonjeft-212 nosio više od 4.000 tona teškog zagađivača, čime postoji mogućnost za jednu od najvećih ekoloških katastrofa u Kerčkom moreuzu.
Snimak na društvenim mrežama koji je potvrdio RSE prikazuje kako se jedan od tankera prepolovio. Nije odmah bilo poznato šta je i da li procurilo iz tankera.
- Svako izlivanje nafte ili petrohemikalija u ovim vodama ima potencijal da bude ozbiljno. Vjerovatno je izazvano aktuelnim vjetrom i strujama… a u trenutnim vremenskim uslovima će vjerovatno biti izuzetno teško da se obuzda. Ako dođe do obale, onda će to izazvati zagađivanje obale, što će biti izuzetno teško očistiti - naveo je u saopštenju dr Pol Džonston, šef Istraživačkih laboratorija Grinpisa (Greenpeace) u Velikoj Britaniji.
- Uzimajući u obzir vjerovatne značajne uticaje, napori, poslije spasavanja posade, trebalo bi da budu usmjereni da se spriječi ili minimizira dalje širenje koliko je to izvodljivo. Ako brodovi potonu, postoji potencijal za ispuštanje nafte i petrohemikalija tokom dužih perioda - dodao je on.
Tankeri su se nalazila oko sedam kilometara od obale u Kerčkom moreuzu između Rusije i Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala od Ukrajine 2014. godine, kada su izdali signale za pomoć.
U moreuzu koji povezuje Azovsko more s Crnim morem, tokom oluje 2007. je prepolovljen tanker Volgonjeft-139 usljed čega se izlilo više od 1.000 tona nafte.
Ruska Vlada je u postu na Telegramu saopštila da je premijer Mihail Mišustin naredio da se formira radna grupa za koordinaciju čišćenja, dok je ministar prirodnih resursa i životne sredine Aleksandar Kozlov u ponedjeljak stigao na lokaciju zajedno s drugim zvaničnicima da procijeni situaciju.
Grinpis je pozvao ruske vlasti da „preduzmu sve napore da ublaže ili smanje uticaj izlivanja nafte na životnu sredinu i povuku vojne brodove i okončaju militarizaciju regiona, vraćanjem Krima pod zakonitu kontrolu Ukrajine“.

Ekolozi upozoravaju na katastrofu poslije incidenta s ruskim tankerima u Kerčkom moreuzu

Jedan stanovnik Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine, osuđen je na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine i izdaje, saopštilo je tamošnje tužilaštvo.
Kako se navodi, 45-godišnji muškarac optužen je da je ukrajinskim tajnim službama (SBU), putem poruka, poslao video snimke koji im omogućavaju da lociraju ruske protivvazdušne odbrambene sisteme raspoređene na Krimu.
Vrhovni sud Krima proglasio ga je krivim za „veleizdaju“ i osudio na 15 godina strogog zatvora.
Od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, u Rusiji se bilježi porast suđenja za „izdaju“, „terorizam“ ili „špijunažu“.
Kako piše agencija Frans pres, hiljade ljudi su sankcionisane, prijećeno im je ili su zatvorene zbog protivljenja sukobu u Ukrajini.

Stanovnik Krima osuđen na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine

Visoko rangirani savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa naveo je da će se nova administracija fokusirati na mir u Ukrajini, umjesto da omogući zemlji da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala.
Brajan Lanza, strateg Republikanske partije, rekao je za BBC da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tražiti njegovu verziju “realistične vizije za mir”.
- Ako predsjednik Zelenski sjedne za sto i kaže, imaćemo mir samo ako imamo Krim, to će nam pokazati da nije ozbiljan. Krim je izgubljen - izjavio je Lanza.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Osam godina kasnije, lansirala je ofanzivu na Ukrajinu, te je okupirala teritoriju na istoku zemlje. Tramp je konstantno govorio da je njegov prioritet završetak rata, i ukidanje vojne pomoći Ukrajini, što on karakteriše kao crpljenje američkih resursa.
Lanza, politički savjetnik bivšeg predsjednika otkad je Tramp lansirao svoju uspješnu kampanju 2016. godine, nije pomenuo oblasti na istoku Ukrajine, ali je rekao da vraćanje Krima iz ruskih ruku nije realno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.
- Kada Zelenski kaže da će zaustaviti borbe, te da će biti mir samo kad Krim bude vraćen, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krim je izgubljen - kazao je on za BBC.
Ako je vraćanje Krima prioritet i da se, kako je rekao, američki vojnici bore za vraćanje Krima - biće, upozorava on, sami u toj borbi.
SAD do sada nijesu postavljale trupe da se bore u Ukrajini, niti je Kijev tražio od američke vojske da se bori za njih. Ukrajina je samo tražila vojnu pomoć u naoružavanju sopstvenih vojnika.
Lanza je istakao da ima veliko poštovanje za ukrajinski narod, govoreći da imaju “lavlje srce”. Ipak, rekao je da je američki prioritet “mir i prestanak ubijanja”.
- Ono što ćemo reći Ukrajini je - znate li šta vidite? To je realistična vizija mira. To nije vizija pobjede, ali jeste vizija mira. I vrijeme je da počnemo sa iskrenim razgovorima - naglasio je on.
Trampovi oponenti među Demokratama su ga optuživali da popušta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, te da njegov pristup ratu znači ukrajinsku predaju, te da će ugroziti cijelu Evropu.
Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta rekao da bi “za dan” mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine, ali nije navodio detalje.
Dva Trampova nekadašnja šefa za nacionalnu bezbjednost u maju su napisali da bi SAD i dalje trebalo da snabdijeva Ukrajinu oružjem, ali da uslov za pomoć mora biti otvaranje mirovnih pregovora sa Rusijom.
Naveli su da Ukrajina ne bi trebalo da odustane od svih svojih teritorija, ali da bi trebalo da pregovara u skladu sa sa trenutnim pozicijama na frontu.
Ranije ove sedmice, Putin je čestitao Trampu na pobjedi i rekao da njegova tvrdnja da može okončati rat u Ukrajini “u najmanju ruku zaslužuje pažnju”.
Lanza je, između ostalog, kritikovao i podršku administracije Džoa Bajdena i evropskih zemalja za Ukrajinu, nakon početka ruske invazije u februaru 2022.
- Stvarnost na terenu pokazuje da evropske države i predsjednik Bajden nisu Ukrajini dali spoosbnost ni naoružanje da pobijedi u ovom ratu od samog početka, i nisu ukinuli restrikcije da bi Ukrajina mogla da pobijedi - dodao je on.
Ranije ove godine, američki Predstavnički dom je odobrio paket od 61 milijarde dolara pomoći za Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.
SAD su najveći snabdijevač oružja za Ukrajinu - između februara 2022. i juna 2024. godine, isporučile su naoružanje i opremu ukupne vrijednosti 55,5 milijardi dolara, pokazuju podaci njemačkog Instituta u Kilu.

Trampov savjetnik: Fokus u Ukrajini na primirju, a ne na povratku okupiranih teritorija

Stanovnik Sevastopolja, na ukrajinskom Krimu koji je pripojen Moskvi, osuđen je u Rusiji na 15 godina zatvora zbog špijuniranja u korist Ukrajine, saopštila je danas ruska bezbjednosna služba (FSB).
On je „samoinicijativno“ stupio u kontakt sa ukrajinskim specijalnim službama i dostavio je Ukrajini informacije i fotografije o lokaciji Ruske vojne jedinice i brodovi na Krimu, navedeno je u saopštenju.
Ruski državljanin rođen 1979. godine proglašen krivim za veleizdaju i špijunažu.
Od početka ruske ofanzive u Ukrajini u februaru 2022. godine, u Rusiji se povećao broj suđenja za „sabotažu, izdaju, terorizam ili špijunažu“.

Rusija: Stanovniku Krima 15 godina zatvora zbog špijuniranja za Ukrajinu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.
- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.
Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.
Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.
- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.
Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.
Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.
Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".
- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.
Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.
Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.
Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.
Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.
Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine osudilo je ruske izbore u okupiranoj ukrajinskoj regiji Krim, ističući da je postupak kršenje međunarodnog prava.
- Još jednom naglašavamo da su rezultati takozvanih "izbora" na privremeno okupiranoj teritoriji Autonomne Republike Krim... bezvrijedni, a sami "izbori" nelegitimni - piše u saopštenju Ministarstva.
Ministarstvo je dodalo da će oni koji su uključeni u "pripremu i održavanje takozvanih 'izbora' biti procesuirani u skladu s važećim zakonodavstvom Ukrajine".
Od 6. do 8. septembra ruske vlasti u okupiranoj regiji održale su glasanje za krimski parlament koji je nametnula Rusija, opštinsko zakonodavno tijelo lučkog grada Sevastopolja i poslanike lokalnih vijeća.
Rusija je okupirala region 2014. godine.

Kijev osuđuje ruske izbore na okupiranom Krimu

Savjetnik predsjednika Donalda Trampa za granična pitanja, Tom Homan, poručio je da će broj službenika zaduženih za sprovođenje imigracionih zakona u Minesoti biti smanjen tek nakon što vlasti u ovoj saveznoj državi počnu da sarađuju.
Homan se obratio novinarima prvi put otkako ga je Tramp poslao u Mineapolis, nakon što je federalni imigracioni službenik u subotu smrtno ranio jednog demonstranta.
Ponovio je stav da lokalni zatvori moraju obavještavati Službu za imigraciju i carinu (ICE) o osobama u pritvoru koje ta služba može deportovati iz zemlje, te da je preuzimanje migranata dok su još u zatvoru bezbjednije za službenike i znači da ti ljudi nijesu na ulicama.
Homan je rekao da bi to značilo i da bi manji broj službenika morao zaista biti na terenu i tragati za migrantima koji ilegalno borave u zemlji.
„Omogućite nam pristup ilegalnim strancima, prijetnjama po javnu bezbjednost, u sigurnom i zaštićenom okruženju zatvora“, rekao je Homan.
Priznao je da operacije sprovođenja imigracionih zakona u Minesoti nijesu bile savršene, ali je istovremeno naglasio da administracija ne odustaje od svoje misije.
Homan je takođe najavio da bi moglo doći do ponovnog fokusa na ono što ICE naziva „ciljanim operacijama“, usmjerenim na hapšenje migranata koji su počinili krivična djela. Najavio je sprovođenje „ciljanih strateških operacija“ s prioritetom na „prijetnje po javnu bezbjednost“.

Homan: Broj imigracionih službenika u Minesoti biće smanjen kada počne saradnja s lokalnim vlastima

Ideja se ne prodaje za fotelju, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon što su članovi Vlade iz redova njegove partije najavili da će sjutra podnijeti ostavke.
- Miševi, botovi, foteljaši, debelocrijevaši, mimeri, zaludnjaci svi vi koji ste danima preispitvali naš moralni kod, upamtite ova lica i njihove osmijehe - poručio je Knežević.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović danas je saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva DNP-a podnijeti ostavke.
Ova odluka dolazi nakon što danas na sjednici Vlade nijesu podržane inicijative koje se tiču srpskog jezika, trobojke i zakona o dvojnom državljanstvu.
Knežević je dodao i da je ponosan.
- Ponosan sam što zajedno pišemo najljepše i najčasnije stranice crnogorske istorije - istakao je Knežević u objavi na mreži "X".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.8462%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzogovic-vukicevic-i-ja-sjutra-podnosimo-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Ideja se ne prodaje za fotelju

Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da se protivi nastavku pregovora o mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, ističući da "rat mora da bude okončan".
- Vjerujem da (rat) mora da bude završen, ali sam protiv pregovora nakon svega što je urađeno - rekao je Kadirov.
Izjava Kadirova dolazi uoči treće runde trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD, koja je za 1. februar zakazana u Abu Dabiju.&nbsp;

Kadirov protiv pregovora o miru: Rat mora da bude okončan

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u prethodna 24 sata, obavljen je 2.201 ambulantni pregled, od čega 324 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 219 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 303.
- U istom periodu obavljeno je 67 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 107 pacijenata, &nbsp;od čega 14 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 496 dijagnostičkih procedura, od čega 86 CT i 36 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 102 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.252 pacijenta i odrađena 36.461 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, tokom proteklog dana, rođeno je 12 beba.

Tag: krim