<article><p>Izrael povećava vojne snage duž granice sa Libanom zbog straha od mogućeg odmazdnog napada, javlja dopisnik SkajNjuza.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure><p>Prema njegovim riječima, 91. divizija izraelske vojske raspoređuje se na sjevernoj granici i pozivaju se rezervne snage.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-potvrdio-napad-na-iran-prijetece-aktivnosti-teherana-ugrozavaju-sad-nase-snage-baze-i-saveznike-sirom-svijeta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure><p>U Izraelu postoje strahovi da bi Hezbolah, grupa koju podržava Iran, mogao da iskoristi situaciju da pokrene napad kao dio koordinisanog odgovora.<br/> <br/> Iran podržava više militantnih grupa na Bliskom istoku, uključujući Hezbolah, Hamas u Gazi i Hute u Jemenu.</p></article>

<p>Izrael povećava vojne snage duž granice sa Libanom zbog straha od mogućeg odmazdnog napada, javlja dopisnik SkajNjuza.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
<p>Prema njegovim riječima, 91. divizija izraelske vojske raspoređuje se na sjevernoj granici i pozivaju se rezervne snage.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-potvrdio-napad-na-iran-prijetece-aktivnosti-teherana-ugrozavaju-sad-nase-snage-baze-i-saveznike-sirom-svijeta&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
<p>U Izraelu postoje strahovi da bi Hezbolah, grupa koju podržava Iran, mogao da iskoristi situaciju da pokrene napad kao dio koordinisanog odgovora.<br>
<br>
Iran podržava više militantnih grupa na Bliskom istoku, uključujući Hezbolah, Hamas u Gazi i Hute u Jemenu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Izrael

Odmazda

Sjedinjene Američke Države

Napad na Iran

Svijet

Izrael jača snage duž granice sa Libanom iz straha od odmazde

<p>Izrael povećava vojne snage duž granice sa Libanom zbog straha od mogućeg odmazdnog napada, javlja dopisnik SkajNjuza.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:170px;position:relative"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Prema njegovim riječima, 91. divizija izraelske vojske raspoređuje se na sjevernoj granici i pozivaju se rezervne snage.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:48%;padding-top:120px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-potvrdio-napad-na-iran-prijetece-aktivnosti-teherana-ugrozavaju-sad-nase-snage-baze-i-saveznike-sirom-svijeta&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Izraelu postoje strahovi da bi Hezbolah, grupa koju podržava Iran, mogao da iskoristi situaciju da pokrene napad kao dio koordinisanog odgovora.<br />
<br />
Iran podržava više militantnih grupa na Bliskom istoku, uključujući Hezbolah, Hamas u Gazi i Hute u Jemenu.</p>

<p>Politička trgovina je u svim porama društva. Ali, najviše je ima pod obrazom, učinila ga debljim, neosjetljivim na stid. Trguje se životima, trguje se pravdom, trguje se uspomenama… Tuđim, naravno.&nbsp;</p>
<p>Trideset tri godine je prošlo od otmice u Štrpcima. Bez pravde. Osuđen je jedan čovjek, <b>Nebojša Ranisavljević</b>, u suđenju koje se deceniju razvlačilo, od izbora do izbora. I kad je mu je presuđeno, dobar dio kazne je već odležao. Dio glavnih protagonista jeste u Hagu, ali drugim poslom. Država nikada nije smogla snage da stvar istjera do kraja.</p>
<p>Trideset tri godine nakon što je stradalo 19 Bošnjaka, jedan Hrvat i jedna nepoznata osoba, umjesto svođenja računa istine, Štrpci su ponovo stvar namirivanja računa.</p>
<p>Bavio sam se otmicom u Štrpcima 2002, još u vrijeme SRJ kada snimati priču o tome nije bilo samo emotivnije zbog još svježih rana. Nego i opasno, jer je bratija sa ,,one strane”<b> </b>Drine još bila na slobodi. Uz jatake, sa i bez uniformi.</p>
<p>I bilo je neprijatno biti tog dana u Štrpcima. I mnogo neprijatnije kada sam u mom Bijelom Polju, preko prijatelja, savjetovan da nije trebalo to da radim, jer su mi neki ljudi zamjerili te da bi trebalo da se malo pričuvam. Isto je bilo i sa ljudima iz TV ekipe tadašnjeg Javnog servisa koji su toga dana bili sa mnom.</p>
<p>I da se razumijemo, pisali su i snimali i prije mene o Štrpcima, i bolje i hrabrije. I sa više posljedica, više ili manje straha za sebe i najbliže. I poslije, kada god je trebalo ukazati na tragiku tog podrinjskog dana, a treba ukazivati uvijek. Ne umanjujući surovu sudbinu drugih stradalnika, posebno na postupak jednog čovjeka – sasvim sigurno mogu reći gotovo mitskog <b>Toma Buzova</b>, čovjeka koji nije htio da ćuti. I bio sam, na trenutak iskreno obradovan kada je grad u kojem sam odrastao odlučio da jedna nagrada nosi njegovo ime. Doduše, više od cijele tri decenije kasnije.</p>
<p>I zaista, šta se to novo desilo posljednjih par godina? Zašto nije prije pet godina, osam, dvadeset? Šta se promijenilo u gestu Toma Buzova?</p>
<p>Trideset tri godine od kada je Tomo Buzov pokazao univerzumu šta je to čovjek, prva nagrada sa njegovim imenom dodijeljena je filmu na čijoj odjavnoj špici je ime Borisa Raonića. Neprikosnovene zvijezde grantova posljednjih desetljeća, Ginisovog rekordera po broju pavosnažnih presuda protiv njega… I, da se vratim kontekstu, čovjeka čiji potpis ali i mentor u liku predsjednika Savjeta, stoji iza skandaloznog pokušaja prekrajanja istorije Vraneša kako bi se iz sjećanja budućih generacija izbrisao egzodus Bošnjaka iz tog kraja. I suludog medijskog pokušaja da na Belvederu padne crnogorska krv. I protjerivanja svega crnogorskog iz Javnog servisa...</p>
<p>Dakle, šta se promijenilo u gestu Toma Buzova za sve ove godine? Ništa. Nijesmo čuli za bilo šta slično, niti ćemo, što je vjerovatnije, ikad. Šta se promijenilo u bjelopoljskoj vlasti za to vrijeme. Ništa. I dalje trguje tragedijom bez presedana.</p>
<p>Želim da vjerujem da su svi autori ijednog slova ili sekunde o Štrpcima imali časne motive. Ali baš svi! I zato svaka čast, pa i autorici dokumentarca koji je, zapravo i tema ove priče. I trgovine.</p>
<p>Novinarski odgajana kao neprikosnoveni kadar prošle vladajuće garniture i obavezni, od najvišeg povjerenja, izvještač sa međunarodnih putovanja najviših zvaničnika, nekako se, za naivne, nije uklapala u novočetničko setovanje javnog servisa. Krhko je znanje...</p>
<p>Na tridesetu godišnjicu otmice u Štrpcima pojavio se njen dokumentarac. I to je sjajna stvar. Nijesam gledao, ali ne sumnjam da je u pitanju pristojan uradak. Svjedoče tome i nagrade. Prva - na konkursu čiji je organizator Građanska alijanska. Nevladina organizacija generalnog direktora TVCG Borisa Raonića, iz koje je potekao i koju nikada nije ostavio.</p>
<p>U Bijelom Polju juče je autorici dodijeljena još jedna nagrada - „Tomo Buzov“. Za „Život prožet Štrpcima“. Ispričana priča je to zaslužila, ali...</p>
<p>Pored svih onih, širom Crne Gore i regiona, koji su hrabro, decenijama podsjećali na Štrpce i tražili pravdu i bili izloženi pritiscima i prijetnjama, za prvu nagradu sa imenom Toma Buzova izabrana je <b>Mila Vukčević</b>. I osoba sa druge strane zakona - čelnik RTCG - <b>Boris Raonić!</b> Trideset tri godine je, po mišljenju svih bjelopoljskih opštinskih garnitura, trebalo da prođe da se uspostavi nagrada sa imenom ČOVJEKA, i po mišljenju žirija isto toliko godina da se pojavi film vrijedan toga.</p>
<p>Ako niko drugi iz naše zemlje, prvi put je to mogao biti – čak i mimo procedura i simbolično, u ime građanske Crne Gore<b> </b>- Nebojša Slijepčević.</p>
<p>Nagradu koja nosi ime hrabrog, ponosnog, velikog Toma Buzova, da dobije Hrvat.</p>
<p>Čovjek koji je napravio epskih trinaest minuta filma o Tomu Buzovu, ovjenčanih najvećim evropskim nagradama to zaslužuje. Makar kao izvinjenje građanske Crne Gore jer Slijepčevićev ep o čovjeku - ,,oslobođeni” Filmski centar Crne Gore odbio da podrži.&nbsp;</p>

Licemjerje dugo 33 godine

<p>Dostupnost dijagnostike za rijetke bolesti u Crnoj Gori danas je na nivou država Evropske unije (EU) - poručili su u Ministarstvu zdravlja povodom Svjetskog dana rijetkih bolesti.</p>
<p>Oni su naglasili da Svjetski dan rijetkih bolesti predstavlja priliku da se sa posebnom pažnjom i odgovornošću osvrnu na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti i njihove porodice, ali i da istaknu napredak koji je zdravstveni sistem Crne Gore ostvario u oblasti dijagnostike i liječenja ovih kompleksnih zdravstvenih stanja. Prema njihovim riječima, rijetkom bolešću smatra se svako oboljenje koje pogađa manje od jednog na 2.000 građana.</p>
<p>- Iako pojedinačno rijetke, ove bolesti u zbiru nijesu zanemarljive - do danas je opisano više od 7.000 različitih rijetkih oboljenja, a značajan broj njih javlja se kod jednog na nekoliko stotina hiljada, pa i miliona ljudi. Upravo ta raznovrsnost i kompleksnost zahtijevaju visok nivo stručnosti, savremenu dijagnostiku i sistemsku podršku - naglasili su u Ministarstvu.</p>
<p>Tačna dijagnoza postavlja se, kako su kazali, kod približno dvije trećine pacijenata.</p>
<p>- Što predstavlja važan iskorak u odnosu na period kada su pacijenti godinama ostajali bez preciznog odgovora - istakli su u MZD.</p>
<p>Posebno je, kažu, značajno naglasiti da za pacijente koji su prošli proceduru u Kabinetu za kliničku genetiku i kod kojih je potvrđena sumnja na rijetku bolest, sve troškove dijagnostike snosi zdravstveni sistem, bez finansijskog učešća pacijenata.</p>
<p>- Ovakav pristup potvrđuje opredijeljenost da pravo na dijagnozu i liječenje bude zasnovano na principima jednakosti i solidarnosti - ocijenili su u saopštenju.</p>
<p>Tokom 2024. godine Ministarstvo zdravlja je, navode oni, po prvi put u okviru crnogorskog zdravstvenog sistema, uvelo primjenu inovativne genske terapije u liječenju spinalne mišićne atrofije tip 1 - terapiju lijekom Zolgensma.</p>
<p>- Ovaj terapijski iskorak predstavlja jedno od najznačajnijih dostignuća savremene medicine, jer omogućava ciljano djelovanje na uzrok bolesti i otvara novu perspektivu za najmlađe pacijente - istakli su oni.</p>
<p>Dodaju da su omogućili primjenu savremene i inovativne terapije za liječenje cistične fibroze.</p>
<p>- Čime je načinjen istorijski iskorak u sistemskom zbrinjavanju ove rijetke i teške bolesti. Ova terapija dostupna je svim oboljelima starijim od dvije godine, bez razlike između djece i odraslih, čime je obezbijeđen princip pune terapijske inkluzije - naveli su oni.</p>
<p>Podvukli su da je tako Crna Gora postala jedina zemlja u regionu koja primjenuje lijek za sve pacijente oboljele od te bolesti.</p>
<p>- U narednom periodu planirano je pokretanje neonatalnog skrininga za spinalnu mišićnu atrofiju, koji će se sprovoditi u Kliničkom centru Crne Gore, kroz rad Centra za genomsku medicinu i imunologiju, kao ovlašćene ustanove. Uvođenje skrininga omogućiće rano otkrivanje bolesti, pravovremenu terapiju i značajno bolje ishode liječenja, čime se dodatno osnažuje preventivna i razvojna komponenta zdravstvenog sistema - istakli su u MZD.</p>
<p>Poručuju i da sistemskim ulaganjima u znanje, savremenu tehnologiju i dostupnost terapija, Ministarstvo zdravlja potvrđuje svoju posvećenost unapređenju kvaliteta života osoba koje žive sa rijetkim bolestima.</p>
<p>- Svjetski dan rijetkih bolesti predstavlja podsjetnik na trajnu obavezu da se zdravstvena zaštita razvija u pravcu inovativnosti, jednakosti i pune institucionalne odgovornosti - zaključili su u saopštenju.</p>

Dostupnost dijagnostike za rijetke bolesti na nivou država EU: Planirano pokretanje neonatalnog skrininga za spinalnu mišićnu atrofiju

<p>Odjekuje zgrada intenzivnim uvođenjem Integrisanog newsroom-a i paskom Strategije razvoja i digitalne transformacije. Bez društvenog konsenzusa, sveobuhvatne javne rasprave, transparentnih sjednica Savjeta RTCG i konsultacije sa radnicima. Drskom strukturalnom promjenom Javnog servisa od društvenog postaje servis vlasti. Brisanjem samoživosti segmenata bez dozvole nadležnog redakcije gube smisao. Neće planirati za sebe, istraživati, a kamoli objavljivati. Bukvalno se uvodi cenzura.</p> <p>Plastično, ukoliko izvještač hoće uživo reći nabasah na policiju kao „bije građane ili obratno“ moraće obavijestiti prvo centralu. Nema lica povjerenja, samostalnog reportera da saopšti uočeno. Uzalud mu ugled, minuli rad, bezgrešna prošlost. Bez prethodnog odobrenja ukida mu se i pomisao na priču. U takvoj situaciji RTCG postaje platforma za spinovanje, manipulacije i laži. Poput ove kampanje. Koliko je dobro govori što će vam preostati samo mreže i konkurencija da saznate iz prve ruke. Dok i njih ne disciplinuju. Kao što hoće u Rusiji. </p> <p>Parlamentarna sjednica, utakmica, muzički festivali, liturgije (!), saopštenja, prikazi, spotovi, su red vožnje, programska šema. Kontrolisane od Savjeta RTCG, preko direktora, sve izabranih u Administrativnom odboru Skupštine CG. Dakle političara. Samostalnosti pojedinaca u RTCG već 5 godina nema, sad se samo formalizuje. Ako pokušaš pisati mimo nacrtanog dobijaš aneks ugovora. Ne možeš prići etru. Dokaz je i ovaj osvrt. Zagovornici principa „sve iz jedne glave“ postoje diljem svijeta. Ali su za hvalu samo kod demokratski razvijenih. Mislite li da smo zreli za njihove forme, da će ovo RTCG objaviti?</p> <p>Realizator scenarija nije ovo učio na svojih četvrt vijeka prava, niti ima poznatog iskustva u novinarstvu s terena. Došapnuta mu je formula vjerovatno odozgo ili na kursevima (stranih sila) doniranih. Odatle recituje razloge ovako surovog obračuna sa bićem dosadašnjeg postojanja institucije koju je uzurpirao. Nabraja što će biti bolje, bez liste lošeg. Posebno kod sebe.</p> <h3>Efikasno sakrivanje</h3> <p>Prvi izgovor je tobožnja efikasnost: Umjesto da događaj obrađuju tri odvojene redakcije, Radio, TV i portal, i njihove pod-redakcije, postojaće jedna urednička da preoblikuje materijal u različite formate. Sami priznaju da nema slobode, da se istina zamjenjuje „jednom uredničkom odlukom“. Stvarnost će nam biti njihov prepak. Pokazatelj besmisla: mogu li se odobravati i obrađivati požari, sreće i nesreće? Obavještavanje zamjenjuju biranjem.</p> <p>Kao dalji razlog velike promjene u RTCG pominju i „bolju raspodjelu resursa, ljudi i opreme“ što „smanjuje dupliranje posla“. Zašto nije u startu tako ne pominju. Sadašnji reformator nema potrebno iskustvo da odlučuje ali mu se može, dokazano sudski a odobreno politički. Kritikuje multiredakcijski posao što bijaše garant narodnog povjerenja. Da više očiju bolje vide ne razumije. Višestruka provjera sigurno nema omaške. Zato im smeta. Pa „Mesija“ to ukida. Ubuduće neće biti drugačijeg pogleda u okviru kuće. Građanima će ostati privatne stanice za dobar ili loš muštuluk. </p> <p>I konačno, hvali „Digital-first pristup“, da se RTCG želi prilagoditi savremenim medijskim trendovima, gdje se vijesti prvo oblikuju za digitalne platforme, a zatim prilagođavaju za TV i radio. Smiješno. Vijest je kad prvi nešto saopštiš, kad preneseš. Za to postoji obuka koju on nije prošao. Dakle ako dovikneš nešto preko mikrofona ili kroz kameru šef je saznavao kad i ostali narod. Sad će narod čekati. Zgarišta.</p> <p>Uz rečeno možemo slobodno reći da je aktuelnom menadžmentu većinom „špansko selo“ posebnost Radijskog od TV izraza. Nijesu svjesni posebnih tehnika pokrivanja događaja. Misle da je po srijedi prilagođavanje. Nijesu svjesni zašto koji signal. Radio im je YouTube bez slike. Portal im kombinacija sa tekstom. Puna usta digitalizacije. Kad bi izraz ukinuli ne bi znali što će. </p> <h3>Uvlačenje za budućnost</h3> <p>U Strategiji razvoja RTCG 2026 - 2028 prepoznaju da tradicionalni model odvojenih redakcija više ne odgovara vremenu. Da su „znavali“ ne bi - prepoznavali. Floskulama maskiraju udvaranje političkoj eliti obećavajući kako će lako držati sve pod kontrolom. Ukinuti su programski kolegijumi na nižim nivoima, sastanci i konsultacije, na posao se od ljudi ne traži više dolazak sa zapažanjem, mišljenjem ili idejom nego da slušaju i odrađuju što im se kaže. Zar su za to škole učene? Stariji slušaoci i gledaoci pamte kako su nekad telefonom zvali novinara da prijave anomaliju. Podgoričkoj hronici, recimo. A on provjerivši lansirao bez pitanja ako je spoznao tačnost i važnost. Opominjao vlasti da nešto nije u redu. Takvim novinarima sad uzalud znate broj. </p> <p>Prema dostupnim informacijama, ideja o integrisanom newsroomu u Strategiji razvoja RTCG 2026 - 2028 razvijena je uz OSCE podršku, ali je ta organizacija samo oblikovala dokument na zahtjev. U skladu sa evropskim praksama javnih servisa. Isto bi asistirala i da je obratno. Dakle nije nametnuto nego se đavo u kući pomamio.</p> <h3>Gubitničko šparanje </h3> <p>Prema dokumentima Evropske unije Javni servis ne mora imati jednu zajedničku redakciju za televiziju, radio i portal. Niti Audiovisual Media Services Directive (AVMSD) (Direktiva 2010/13/EU sa izmjenama 2018/1808), niti European Media Freedom Act (EMFA) iz 2024. godine, niti bilo koji drugi obavezujući EU pravni akt ne propisuju obavezu da javni servis ima jedinstvenu/integrisanu redakciju (single integrated newsroom) koja bi objedinjavala TV, radio i online portal. Dakle radi se o ćefu aktuelnog rukovodstva RTCG uz aminovanje političke vrhuške. I uz neobjašnjivo ćutanje liberalnih NVO u zemlji. Vjerovatno nijesu još shvatile što se iza brda valja.</p> <p>Tačno je da Evropska radiodifuzna unija (EBU) i mnogi javni servisi (BBC, ARD/ZDF, RTÉ, SVT…) snažno zagovaraju integrisane modele kao efikasnije ali pod efikasnošću se kod njih smatra manji novčani trošak a ne brzina i sveobuhvatnost izvještavanja. Takođe Savjet Evrope (Recommendation CM/Rec(2012)1 o upravljanju PSM) i neke studije takođe preporučuju fleksibilnost i prilagođavanje digitalnom dobu, ali opet to su preporuke, ne obavezujući zahtjevi. Integritet, tačnost i nezavisnost moraju biti zaštićeni bez obzira na strukturu kažu svi oni. Istinitost, ističu, zavisi od uređivačkih standarda, nezavisnosti, kulture redakcije i zaštitnih mehanizama. Čega kod nas neće biti. Pošto su zaštitni mehanizam bile upravo te razdvojene redakcije. </p> <h3>Dokazivanje osuđenih</h3> <p>U nijednom poglavlju o pristupu ovo nije traženo. EU iza svakog projekta traži prvenstveno poštovanje zakona, i slijedi preispitivanje legata nelegalnog generalnog. Njegov menadžment, a ne redakcije, ionako funkcionišu od dolaska kao jedna. Brana svakoj slobodi iskaza pojedinca. I društvenoj. Zašto onda žurba za institucionalizacijom, osim neznanog šićara pojedincima?</p> <p>Ugrađuju dizgine Nacionalnom javnom emiteru. Jer približavaju se očekivane pravosnažnosti. Vjerovatno se planira odstupnica Raoniću i drugovima a oni zauzvrat finalizuju posao mecenama za poslije. Eventualno nepodobna zamjena neće moći tek tako i brzo poništiti političku kontrolu nad ovako „integrisanim“ (ukopanim) newsroom-om. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260228100216_3f3a9f2f04efdb263dffbe8f013d739c32b93b212b385027c11544b89e863b0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260228100216_3f3a9f2f04efdb263dffbe8f013d739c32b93b212b385027c11544b89e863b0e" data-rendition-name="original" width="712" height="615" loading="lazy" alt="rtcg"></figure>

Digitalno politička kontrola RTCG: Samo jedna redakcija za državu

<p>Biznismen <b>Aco Đukanović</b>, brat bivšeg premijera i predsjednika Crne Gore <b>Mila Đukanovića</b>, uhapšen je nakon što je policija prilikom pretresa njegove porodične kuće u Rastocima kod Nikšića pronašla oružje i municiju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpretresi-zavrseni-pronadeno-orudje-sa-dozvolom-aco-dukanovic-priveden-u-cb-niksic-ujutro-daje-izjavu-osnovnom-tuziocu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Aktivnostima službenika SBPK preduzetim na teritoriji Nikšića, policijski službenici su prilikom pretresa porodične kuće u mjestu Rastoci pronašli veću količinu vatrenog oružja i municije: lovački karabin marke „Mauser“ sa optičkim nišanom, u ilegalnom posjedu; pušku marke „Brno“ sa optičkim nišanom marke „Busnell“, u ilegalnom posjedu; pušku sačmaricu nepoznate marke, u ilegalnom posjedu; pištolj nepoznate marke, u ilegalnom posjedu; lovački karabin marke „M-48“, u ilegalnom posjedu; pištolj marke „CZ 99 PARA“ sa okvirom u kojem se nalazilo pet komada municije i oružnim listom na ime pokojnog člana porodice; preko 400 komada municije različite marke i kalibra; tri prazna okvira; pet zaštitnih balističkih pancira; dvogled marke „Zeiss“ - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, po čijem je nalogu Đukanović uhapšen zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, te će u zakonskom roku biti sproveden nadležnom tužiocu na dalju nadležnost.</p>
<p>U policiji su naglasili da su službenici Sektora za borbu protiv kriminala, uz podršku Posebne jedinice policije i inspektora Regionalnih centara bezbjednosti „Centar“ i „Zapad“, juče i tokom noći vršili pretrese više objekata i prostorija koje koristi Đukanović, a na osnovu pribavljenih naredbi mjesno nadležnih tužilaštava i sudova u Podgorici i Nikšiću.</p>
<p>Pretresima je, kako su dodali, prisustvovalo i više advokata.</p>
<p>- Službenici policije su tokom pretresa u Podgorici izuzeli određenu dokumentaciju, o čemu je obaviješteno nadležno tužilaštvo, te će povodom navedenog biti formiran predmet u cilju daljeg postupanja. Zbog zaštite interesa postupanja policijskih službenika, u ovom trenutku nijesmo u mogućnosti da saopštimo više informacija za aktivnosti izvedene na teritoriji Podgorice - naveli su oni.</p>
<p>Službenici Uprave policije, kažu oni, kako u ovom tako i u svim dosadašnjim predmetima, preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti neselektivno, profesionalno i zakonito.</p>
<p>- Te nastavljaju beskompromisnu borbu protiv kriminala, u cilju podizanja nivoa bezbjednosti i povjerenja građana u rad institucija i uspostavljanja vladavine prava i pravne sigurnosti - zaključili su u policiji.</p>

Izrael jača snage duž granice sa Libanom iz straha od odmazde

Tagovi

Licemjerje dugo 33 godine

Dostupnost dijagnostike za rijetke bolesti na nivou država EU: Planirano pokretanje neonatalnog skrininga za spinalnu mišićnu atrofiju

Digitalno politička kontrola RTCG: Samo jedna redakcija za državu

UP: Uhapšen Aco Đukanović, pronađeno oružje u Nikšiću, izuzeta dokumentacija u Podgorici

PRATITE TVe UŽIVO