Koliko bi Srbiju moglo da košta preuzimanje NIS-a?

Izjava predsjednika Aleksandra Vučića da je Srbija spremna da ruskim partnerima ponudi „višu cijenu“ za Naftnu industriju Srbije (NIS) otvorila je pitanje – kolika je vrijednost ove kompanije.

Iz NIS-a nezvanično navode za RSE da ne postoji procjena vrijednosti te kompanije, ali da je od 2009. godine u kapitalne projekte uloženo 4,8 milijardi eura. Najviše je, kako ističu, prethodnih godina uloženo u istraživanja i proizvodnju, a zatim u rafineriju i preradu.

Srbija je 2008. godine prodala 51 odsto udjela NIS-a Gasprom njeftu za 400 miliona eura.

Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić za RSE navodi da nema podatka o trenutnoj tržišnoj vrijednosti kompanije, s obzirom na to da je trgovanje akcijama NIS-a u januaru obustavljeno na Beogradskoj berzi.

NIS se 10. januara našao na listi Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država zbog udjela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft.

- U tom momentu (u januaru) tržišna vrijednost je bila oko milijardu eura. To je cijena koja bi mogla biti osnov za utvrđivanje vrijednosti u nekoj kupoprodajnoj transakciji- navodi Gujaničić, uz napomenu da je berza u Srbiji „slabo razvijena“ i da bi kupoprodajna cijena bila viša od berzanske. Osim toga, kako dodaje, u slučaju preuzimanja kontrolnog paketa akcija plaća se i premija na tržišnu cijenu.

Srbija je vlasnik oko 29,9 odsto kapitala NIS-a, dok većinski paket drže ruske kompanije Gasprom njeft i Intelligence.

Zbog ruskog vlasništva SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u. Navode da je cilj sprječavanje Rusije da prihode iz energetskog sektora koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.

„Najmanje loše“ rješenje?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra da Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima, ali da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cijenu. To je potvrdio i ministar finansija Siniša Mali.

Gujaničić smatra da se Srbija nalazi u teškoj situaciji i da nema izbora.

- Srbija je dovela samu sebe u tu situaciju da će na kraju morati da nađe neko rješenje koje je najmanje loše. Idealno bi bilo da Rusi dobrovoljno prodaju taj paket akcija, ali ako ne budu željeli, mislim da će Srbija morati da ga otkupi na neki način- kaže on.

Nafta za preradu u Rafineriji Pančevo, koja je dio NIS-a, prema procjenama zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće obezbijeđena do 25. novembra.

Srbija iz domaće proizvodnje podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije, dok se ostatak uvozi.

Gujaničić smatra da Srbija nije u situaciji da pregovara oko cijene.

- Ako vam gori kuća, ne pitate koliko koštaju crijevo i vatrogasna kola- kaže on i dodaje da Srbija može da se zaduži kupovinom obveznica za kupovinu NIS-a i da je bilo dovoljno vremena da se napravi finansijska konstrukcija.

Što se tiče cijene, Gujaničić smatra da NIS vrijedi više nego što se može zaključiti na osnovu berzanskih podataka, jer je promet na berzi u Srbiji mali i ne pokazuje realnu vrijednost preduzeća.

- Vrijednost od milijardu eura (NIS-a na berzi) u januaru je približno ista kao 2008. godine, kada je preduzeće vrijedjelo oko 800 miliona eura, uz uračunatu inflaciju. Ipak, golim okom se vidi da je sada to mnogo bolja kompanija nego 2008- objašnjava on.

Dodaje da ulaganje od 4,8 milijardi eura u NIS može, ali i ne mora, biti relevantno za procjenu vrijednosti:

- Ulaganje može da bude profitabilno, ali i ne mora. Procjena vrijednosti se najbolje vrši na osnovu dosadašnjeg, ali i budućeg poslovanja kompanije- kaže.

Prije januara, NIS je imao oko 80 odsto domaćeg tržišta.

- Prodajom NIS-a praktično prodajete cijelo domaće tržište – to je maltene oligopolska situacija- kaže on.

Oligopol podrazumijeva tržište kojim upravlja nekoliko velikih kompanija.

NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Posjeduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i regionu – u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.

Kako je poslovao NIS?

Naftna industrija Srbije saopštila je da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 2,5 miliona eura.

Na taj rezultat, kako navode, uticale su sankcije SAD-a, cijene nafte koje su bile „14 odsto niže nego u istom periodu prošle godine“, te gubitak HIP Petrohemije, koja je u vlasništvu NIS-a, „zbog nepovoljne situacije u petrohemijskoj industriji“.

Prethodnih pet godina NIS je uglavnom poslovao pozitivno, osim 2020. godine, kada je zabilježio gubitak od oko 50 miliona eura.

Gujaničić kaže da je gubitak NIS-a u godini pandemije bio očekivan.

- Naftni biznis u velikoj mjeri zavisi od cijene sirove nafte, naročito kod kompanija koje su vertikalno integrisane kao što je NIS, odnosno kada imate i vađenje nafte, proizvodnju, preradu, veleprodaju i maloprodaju- objašnjava on.

S druge strane, NIS je ostvario veliki profit 2022. godine.

- Tada je počeo rat u Ukrajini i tada je došlo do ekstremnog rasta cijene sirove nafte. NIS je tada, slično drugim naftnim kompanijama, imao rekordan profit- navodi on.

„Politički dogovor“

Gujaničić smatra da bi se situacija sa NIS-om lako riješila da je u pitanju isključivo ekonomski dogovor.

- Za NIS bi se lako našao kupac koji bi ga dobro platio, ali za sada to nije čista tržišna transakcija, inače bi se licitiralo sa mnogih strana- kaže on.

Vučić je više puta ponovio da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju NIS-a.

Ruski partneri u NIS-u do sada se nisu javno oglašavali o načinu rješavanja situacije nakon američkih sankcija, odnosno da li pristaju na prodaju akcija kako bi sankcije bile ukinute.

Srbija, iako kandidat za članstvo u EU, nije se pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i održava saradnju s ruskim zvaničnicima. Istovremeno, u energetskom sektoru zavisi od Rusije – decenijama je zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle dobija više od 80 odsto potrebnih količina, a nema dugoročni ugovor o isporuci.