Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će Mađari i Rusi u naredna dva–tri dana dostaviti obavezujući dio ugovora u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS).
On je kazao novinarima u Abu Dabiju, gdje boravi povodom Nedjelje održivosti, da se nada da će pregovarači do februara ili marta postići konačan dogovor i da će Srbija nastaviti nesmetano da se snabdijeva naftom.
Ocijenio je da će vještačka inteligencija donijeti novu, najvažniju revoluciju u svijetu, ali da je neophodno obezbijediti energetske izvore potrebne za taj poduhvat.
Prema njegovim riječima, Srbija je 39. u svijetu prema indeksu vještačke inteligencije, ali lako može izgubiti tu prednost.
- Samo šest mjeseci nerada dovoljno je da zaostanemo i padnemo na 70. mjesto. Moramo naporno da radimo i mnogo da učimo - kazao je Vučić.
Rekao je da će rukovodstvo Srbije nastojati da pronađe što više različitih izvora energije i da će se fokusirati na obnovljive izvore, kao i da razmotri male nuklearne elektrane.
Najavio je da će se sjutra sastati sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Mohamedom bin Zajedom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Mađari i Rusi uskoro šalju obavezujući dio ugovora o NIS-u

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić indirektno je danas potvrdio da mađarska kompanija MOL pregovara sa ruskom stranom o kupovini Naftne industrije Srbije (NIS), prenosi Beta.
On je u izjavi novinarima ispred skupštine Srbije, u takozvanom Ćacilendu pretvorenom u privremeno novogodišnje seoce, rekao da će NIS odmah nakon praznika početi da nabavlja i prerađuje naftu, a da će Rafinerija početi da radi punom parom oko 18. januara.
- Nadam se da će dotle Rusi i Mađari da svoj posao završe - rekao je Vučić, izrazivši istovremeno nadu da će goriva biti sasvim dovoljno za sve potrebe u zemlji.

Vučić potvrdio da Mađari ulaze u NIS umjesto Rusa, pregovori u toku

Skupština Republike Srbije usvojila je budžet za 2026. godinu. Izdvojeno je 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde eura), koje bi Srbija mogla da iskoristi za preuzimanje Naftne industrije Srbije (NIS), kažnjene američkim sankcijama, od ruskih vlasnika Gazprom Nefta i Gazproma, ukoliko oni ne prodaju svoj udio do sredine januara. Beograd je 2008. godine većinski udio u NIS-u prodao Gazpromu za 400 miliona eura.&nbsp;
- Ne razumijem što su radili, trudim se racionalizovati… i analizirati što tačno rade, i moram priznati da nijesam sasvim shvatio - tako je Aleksandar Vučić pokušao objasniti američki pritisak na Srbiju.
<h2>Zašto je to važno?</h2>
Sve ovo s Amerikancima može se posmatrati kao oduzimanje konkurentske imovine. NIS je mali dio plana da (Amerikanci) stave pod svoju kontrolu evropsko, a i evroazijsko tržište nafte i gasa. Rusi su to shvatili i žele iz svega toga izvući najbolje, tumači beogradska Politika. Ispravna argumentacija, ali jednodimenzionalna. Politika sadašnje američke administracije zasniva se na interesima, ali i emocijama, što je ujedno i njezina najveća nevolja.
<h2>Šta je šira slika?</h2>
Sankcije NIS-u uvela je Bajdenova administracija na samom kraju mandata, jer je Beograd ostao ruski saveznik. Srbija se nadala, možda čak i vjerovala, da Tramp donosi suštinsku promjenu, jer su ideološki bliski, a tu je i Vučićevo prijateljstvo s Viktorom Orbanom, Trampovim saveznikom. A onda su SAD Srbiji uvele carine od 35 odsto, među najvišima na svijetu. Vučić je početkom maja boravio na Floridi i očekivao susret s Trampom, ali je, prema informacijama iz srpskih medija koji nijesu pod kontrolom vlasti, grubo odbijen. Ta dva signala nijesu bila dovoljna da rukovodstvo Srbije shvati kako nije u dobrim odnosima sa sadašnjom administracijom.
Izbjegavam da koristim informacije obavještajnih službi koje nijesu javne, ali u ovom slučaju pravim izuzetak, pri čemu zadržavam određene rezerve. Izuzetak činim jer postoje i javne potvrde informacije koja mi je stigla iz krugova bliskih obavještajnim izvorima – ne hrvatskim, naglašavam. Navodno su se i u Srbiji nalazili računarski sistemi koji su trebalo demokratama da donesu pobjedu na prošlogodišnjim izborima. Tramp je dobio tu informaciju i ona je, bez obzira na to da li je tačna ili ne, izazvala njegov gnjev, na osnovu kojeg je definisao odnos prema Srbiji.
Rusi to vjerovatno takođe znaju, a ljuti su na Vučića jer je prodavao oružje Ukrajini, pa mu ne žele pomoći oko NIS-a, niti postoji novi ugovor o gasu.&nbsp;
- Ako do petka ne postignemo ugovor, počećemo pregovore o gasu s drugom stranom od ponedjeljka - kaže Vučić. Baš da vidimo.

1250x600

1084x550

Je li ovo pravi razlog zašto je Tramp bijesan na Srbiju?

Situacija oko Naftne industrije Srbije i dalje neizvjesna, još se čeka odluka Stejt departmenta i OFAK. Rafinerija će sjutra i zvanično prestati sa radom ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS, piše RTS.
Pedeset četvrti dan je otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, koja je većinski u ruskom vlasništvu, piše RTS.
Srbija čeka odgovor američkog Stejt departmenta i Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) o produžetku licence za NIS, dok Rafinerija u Pančevu još danas ostaje u fazi tople cirkulacije, a država povećava uvoz derivata.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će Rafinerija u utorak i zvanično prestati da radi.
Najavio je i da će danas biti održan važan sastanak o tome kako će se rješavati problemi koji će uslijediti, jer ne vjeruje da će se Amerikanci izjasniti do tada.
Istakao je da ćemo, ako do sjutra ne stigne licenca od SAD, morati na različite načine da se snalazimo za obezbjeđivanje nafte i naftnih derivata u narednom periodu.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije rekao je za RTS da bi bilo veliko razočaranje da ne dođe do produženja licence za rad NIS.
Ukoliko se desi negativan scenario, poručuje da prestanak rada Rafinerije na kraći rok ne bi bio problem. Međutim, ističe da sve to umanjuje vrijednost NIS.

Rafinerija još danas u fazi tople cirkulacije

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rješavanje situacije u toj kompaniji, prenijela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS).
Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana.
- Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtjev SAD za dobijanje nove licence - dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid.
Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rješenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom.
U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca.
U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspio da očuva sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate.
SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u sa ciljem, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini".
Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio.
Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rješenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka, ali to nije potvrđeno.
Rješenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija, ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju.
Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima.
Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je prije američkih sankcija snabdijevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj.
U prethodnoj godini SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji.
Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rješenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Rok za rješavanje problema sankcija za Naftnu industriju Srbije 13. februar

Izjava predsjednika Aleksandra Vučića da je Srbija spremna da ruskim partnerima ponudi „višu cijenu“ za Naftnu industriju Srbije (NIS) otvorila je pitanje – kolika je vrijednost ove kompanije.
Iz NIS-a nezvanično navode za RSE da ne postoji procjena vrijednosti te kompanije, ali da je od 2009. godine u kapitalne projekte uloženo 4,8 milijardi eura. Najviše je, kako ističu, prethodnih godina uloženo u istraživanja i proizvodnju, a zatim u rafineriju i preradu.
Srbija je 2008. godine prodala 51 odsto udjela NIS-a Gasprom njeftu za 400 miliona eura.
Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić za RSE navodi da nema podatka o trenutnoj tržišnoj vrijednosti kompanije, s obzirom na to da je trgovanje akcijama NIS-a u januaru obustavljeno na Beogradskoj berzi.
NIS se 10. januara našao na listi Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država zbog udjela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft.
- U tom momentu (u januaru) tržišna vrijednost je bila oko milijardu eura. To je cijena koja bi mogla biti osnov za utvrđivanje vrijednosti u nekoj kupoprodajnoj transakciji- navodi Gujaničić, uz napomenu da je berza u Srbiji „slabo razvijena“ i da bi kupoprodajna cijena bila viša od berzanske. Osim toga, kako dodaje, u slučaju preuzimanja kontrolnog paketa akcija plaća se i premija na tržišnu cijenu.
Srbija je vlasnik oko 29,9 odsto kapitala NIS-a, dok većinski paket drže ruske kompanije Gasprom njeft i Intelligence.
Zbog ruskog vlasništva SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u. Navode da je cilj sprječavanje Rusije da prihode iz energetskog sektora koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
<h3>„Najmanje loše“ rješenje?</h3>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra da Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima, ali da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cijenu. To je potvrdio i ministar finansija Siniša Mali.
Gujaničić smatra da se Srbija nalazi u teškoj situaciji i da nema izbora.
- Srbija je dovela samu sebe u tu situaciju da će na kraju morati da nađe neko rješenje koje je najmanje loše. Idealno bi bilo da Rusi dobrovoljno prodaju taj paket akcija, ali ako ne budu željeli, mislim da će Srbija morati da ga otkupi na neki način- kaže on.
Nafta za preradu u Rafineriji Pančevo, koja je dio NIS-a, prema procjenama zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće obezbijeđena do 25. novembra.
Srbija iz domaće proizvodnje podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije, dok se ostatak uvozi.
Gujaničić smatra da Srbija nije u situaciji da pregovara oko cijene.
- Ako vam gori kuća, ne pitate koliko koštaju crijevo i vatrogasna kola- kaže on i dodaje da Srbija može da se zaduži kupovinom obveznica za kupovinu NIS-a i da je bilo dovoljno vremena da se napravi finansijska konstrukcija.
Što se tiče cijene, Gujaničić smatra da NIS vrijedi više nego što se može zaključiti na osnovu berzanskih podataka, jer je promet na berzi u Srbiji mali i ne pokazuje realnu vrijednost preduzeća.
- Vrijednost od milijardu eura (NIS-a na berzi) u januaru je približno ista kao 2008. godine, kada je preduzeće vrijedjelo oko 800 miliona eura, uz uračunatu inflaciju. Ipak, golim okom se vidi da je sada to mnogo bolja kompanija nego 2008- objašnjava on.
Dodaje da ulaganje od 4,8 milijardi eura u NIS može, ali i ne mora, biti relevantno za procjenu vrijednosti:
- Ulaganje može da bude profitabilno, ali i ne mora. Procjena vrijednosti se najbolje vrši na osnovu dosadašnjeg, ali i budućeg poslovanja kompanije- kaže.
Prije januara, NIS je imao oko 80 odsto domaćeg tržišta.
- Prodajom NIS-a praktično prodajete cijelo domaće tržište – to je maltene oligopolska situacija- kaže on.
Oligopol podrazumijeva tržište kojim upravlja nekoliko velikih kompanija.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Posjeduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i regionu – u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
<h3>Kako je poslovao NIS?</h3>
Naftna industrija Srbije saopštila je da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 2,5 miliona eura.
Na taj rezultat, kako navode, uticale su sankcije SAD-a, cijene nafte koje su bile „14 odsto niže nego u istom periodu prošle godine“, te gubitak HIP Petrohemije, koja je u vlasništvu NIS-a, „zbog nepovoljne situacije u petrohemijskoj industriji“.
Prethodnih pet godina NIS je uglavnom poslovao pozitivno, osim 2020. godine, kada je zabilježio gubitak od oko 50 miliona eura.
Gujaničić kaže da je gubitak NIS-a u godini pandemije bio očekivan.
- Naftni biznis u velikoj mjeri zavisi od cijene sirove nafte, naročito kod kompanija koje su vertikalno integrisane kao što je NIS, odnosno kada imate i vađenje nafte, proizvodnju, preradu, veleprodaju i maloprodaju- objašnjava on.
S druge strane, NIS je ostvario veliki profit 2022. godine.
- Tada je počeo rat u Ukrajini i tada je došlo do ekstremnog rasta cijene sirove nafte. NIS je tada, slično drugim naftnim kompanijama, imao rekordan profit- navodi on.
<h3>„Politički dogovor“</h3>
Gujaničić smatra da bi se situacija sa NIS-om lako riješila da je u pitanju isključivo ekonomski dogovor.
- Za NIS bi se lako našao kupac koji bi ga dobro platio, ali za sada to nije čista tržišna transakcija, inače bi se licitiralo sa mnogih strana- kaže on.
Vučić je više puta ponovio da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju NIS-a.
Ruski partneri u NIS-u do sada se nisu javno oglašavali o načinu rješavanja situacije nakon američkih sankcija, odnosno da li pristaju na prodaju akcija kako bi sankcije bile ukinute.
Srbija, iako kandidat za članstvo u EU, nije se pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i održava saradnju s ruskim zvaničnicima. Istovremeno, u energetskom sektoru zavisi od Rusije – decenijama je zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle dobija više od 80 odsto potrebnih količina, a nema dugoročni ugovor o isporuci.

Koliko bi Srbiju moglo da košta preuzimanje NIS-a?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi.
Na sjednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti donijeta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu.
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra sa ciljem sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
- Želim po svaku cijenu da izbjegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti - poručio je Vučić.
Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Bjelorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susjednu Ukrajinu.
Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima.
- Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu - rekao je Vučić.
On je poručio i da je Srbija spremna da ponudi višu cijenu ako bude bilo potrebno.
- I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade - dodao je Vučić.
U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udjela.
Nakon što je zbog američkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumijevanja prema ruskim prijateljima.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
 
Sada je, kako je rekao, vrijeme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke.
- Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rješenja. Mi moramo da obezbijedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cijenu - poručio je Mali na sjednici Vlade.
On je naveo da "ruski prijatelji" ni poslije 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rješenje.
- Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora - naveo je Mali.
Vučić mu je na to odgovorio da razumije njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi".
Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi".
Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju".
- Američka administracija želi kompletnu promJenu vlasništva NIS-a i zahtIJeva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije - rekla je Đedović Handanović.
Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je dIo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.
Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi.
Država Srbija je 2008. godine prodala udio od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po cijeni od 400 miliona eura, bez tendera.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.

Vučić želi da izbjegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cijenu, Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi

Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče NIS-a i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtjev kompanije da žele kompletnu promjenu vlasništva ruskih akcionara, ali da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara.
- Tokom noći po našem vremenu, obavijestili su američki partneri odnosno Vlada SAD sa lošim vijestima i sa teškom porukom koja se tiče NIS. Na zahtjev advokata NIS-a, koji su uputili američkoj vladi i kojim su ponudili ugovor o promjeni upravljanja u NIS-u, po prvi put je američka administracija jasno i nedvosmisleno rekla i to napisala da želi kompletnu promjenu vlasništva ruskih akcionara, odnosno da zahtijeva izlazak ruskog vlasništva iz kompanije NIS-a - rekla je ministarka na vanrednoj konferenciji za medije u vladi.
Ona je istakla da su poručili da ne smije biti skrivanja iza toga ili ruskih saradnika Gasproma ili ruske vlade.
Đedović Handanović je rekla da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara, ali ne i da NIS i Rafinerija mogu da nastave da posluju.
Agencija Tanjug je objavila da je imala uvid u dokument u kome se navodi da je Ministarstvo finansija SAD (OFAC) nakon dodatnih konsultacija sa Stejt departmentom utvrdilo da bi bilo nesaglasno sa važećom politikom izdavanja licenci da se NIS-u odobre transakcije koje se odnose na nastavak održavanja poslovanja. 
Vijest da su stigle loše vijesti iz SAD po pitanju sankcija objavile su Novosti, a nedugo zatim Rojters je dao vijest da je Srbija dobila tromjesečno odlaganje sankcija za NIS.
OFAC je utvrdio, kako je navedeno u dokumentu, da bi bilo nesaglasno sa važećom politikom izdavanja licenci da se odobre transakcije koje se odnose na nastavak održavanja poslovanja i unapređenje promjena u korporativnom upravljanju NIS-a i aktivnosti vezane za dezinvestiranje koje uključuju bugarsku filijalu i druge ne-srpske filijale NIS-a, kako je opisano u zahtjevu.
- Konkretno, takve transakcije ne bi dalje doprinosile spoljnopolitičkom interesu SAD da se prekine rusko vlasništvo nad NIS-om. Shodno tome, taj dio Vašeg zahteva se ovim odbija - navodi se u dokumentu.
Taj odgovor je dobijen na zahtjev koji su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije poslali 11. novembra američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, a koji je država Srbija zvanično podržala.
U molbi je navedeno da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.
SAD su uvele punu primjenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra.

SAD odbile zahtjev NIS-a, traže kompletan izlazak ruskih akcionara

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Miraš Dušević

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Hrvatska je izrazito zainteresovana za ukidanje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer putem svog naftovoda ostvaruje značajnu zaradu od Srbije i Mađarske. Pitanje mogućeg raspleta situacije sve više zaokuplja pažnju, a vodeći hrvatski stručnjaci za energetiku iznose različita tumačenja.
Peripetije oko hrvatskog naftovoda Janaf posljednjih dana teško je bilo razabrati čak i upućenijima. Sve se odvija unutar trougla koji čine Naftna industrija Srbije (NIS), mađarski MOL i hrvatski Janaf.
Ova tri aktera međusobno su povezana u složenom odnosu zavisnosti: dok NIS i MOL zavise od dotoka sirove nafte, Janaf najviše zarađuje upravo od poslovanja s njima.
Ipak, nad oba Janafova strateška partnera nadvio se teret američkih i evropskih sankcija protiv trgovanja s Rusijom.
U slučaju NIS-a, većinsko rusko vlasništvo pokazalo se neprihvatljivim za Sjedinjene Američke Države. Budući da Srbija energetski zavisi od ove kompanije, prinuđena je da pronađe novo vlasničko rješenje prije nego što potroši postojeće zalihe goriva.
Nakon što je Janaf obustavio isporuku nafte zbog aktiviranja sankcija, upravo je ta hrvatska kompanija pomenuta kao mogući novi suvlasnik NIS-a.
<h3>Nerealna ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a</h3>
Takvu mogućnost je, makar neformalno, sugerisao hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, ali je ideja ubrzo nestala iz javne rasprave o budućnosti NIS-a. 
 Nešto realnija opcija pominje mađarski MOL, koji se razmatra kao potencijalni kupac akcija u vlasništvu „Gazprom njefta“.
Istovremeno, između MOL-a i Janafa izbio je sukob – mađarska kompanija optužila je hrvatskog partnera da nema dovoljne kapacitete za punu isporuku, što je iz Hrvatske kategorički demantovano.
Ipak, prema ocjenama analitičara, MOL je takve optužbe iskoristio kao alibi pred sankcijama koje mu, kao i NIS-u, prijete zbog paralelne kupovine ruske nafte.
„Srbija nema alternativu za nabavku sirove nafte, dok Mađarska ne želi da odustane od tog dijela jeftinije sirovine“, objašnjava energetski konsultant i bivši pomoćnik ministra privrede i energetike Hrvatske, Zdeslav Matić.
On smatra da je ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a potpuno nerealna, jer ne bi bila prihvatljiva ni za Srbiju ni za Rusiju, a uz to, Hrvatska više nema kadar za samostalno vođenje velike naftne kompanije.
„Uopšte, smatram da nikakva međusobna preuzimanja između Hrvatske i Srbije nijesu pametna ideja dok odnosi između dvije države nijesu dobri“, poručuje Matić.
Po njegovom mišljenju, realnije je da Rusija, pod određenim uslovima, odobri preuzimanje NIS-a Srbiji, jer joj nije u interesu da dodatno komplikuje odnose s trećim stranama.
„Rusiji ne odgovara da Srbija zapadne u krizu, posebno ne njenom krivicom, jer bi to značilo i kraj političkog prijateljstva. Sve djeluje jednostavno, ali izgleda da je nekome u Srbiji bila potrebna dodatna doza drame“, dodaje Matić.
Zaključuje da će se situacija vjerovatno razriješiti, a srpska vlast, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, tada bi mogla domaćoj javnosti predstaviti sebe kao – spasioca.
<h3>Evropa najveći gubitnik</h3>
Nekadašnji ministar privrede Hrvatske i dugogodišnji menadžer u naftno-gasnom sektoru, Davor Štern, uvjeren je da „Gazprom“ ne bi mogao uspješno preuzeti akcije NIS-a od svoje ćerke-firme „Gazprom njefta“.
„Čak i u tom pokušaju Srbija bi se suočila s problemima, jer nema platni promet s Rusijom da bi otkupila akcije. Međutim, u toj računici pojavljuju se Mađari, koji i dalje imaju pravo poslovanja s Rusima i žele da se šire u regionu“, kazao je Štern za DW.
On dodaje da pogrešna politika sankcija i nedostatak diplomatskih rješenja najviše štete Evropi – možda čak više nego Rusiji.
„Moskva se snalazi kroz saradnju s Kinom i Indijom, koje, zbog povoljnih trgovinskih uslova, trljaju ruke, dok Evropa trpi posljedice sopstvene političke i ekonomske neuravnoteženosti“, zaključuje Štern.

NIS, MOL, Janaf: Začarani trougao na udaru sankcija

Profesor Međunarodnih odnosa i diplomatije na Frederik Pardu Školi globalnih studija na Boston Univerzitetu i autor Vesko Garčević govoriće u radio emisiji Antene M "Drugačija radio veza" o tome šta djelimično objavljena Epstin dokumenta govore o globalnoj eliti koja upravlja političkim, ekonomskim, naučnim, društvenim i kulturnim tokovima današnjice.&nbsp;
Nekadašnji visoko pozicionirani crnogorski diplomata će govoriti i o tome na koji način će se odraziti na predstojeće izbore na polovini manadata za američki Kongres, koji treba da se održe u novembru, ali i kako će se odraziti na već urušeni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.&nbsp;
Garčević će govoriti i o šansama za opstanak i reformi ključnih međunarodnih organizacija, njihovoj ulozi u aktuelnim krizima, kao i potrazi za novim liderom, koji bi zaista stajao iza onoga što zovemo zapadni sistem vrijednosti.
Početak Drugačije radio veze u 11.10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Autorka emisije: Biljana Jovićević.

Vesko Garčević u DRV: Šta su Epstin dokumenta otkrila o globalnoj eliti i zapadnom sistemu vrijednosti?

Crnogorski alpski skijaš Branislav Peković nastupiće danas u slalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Biće to njegov debi na Olimpijskim igrama.
Prije dvije godine na Zimskim olimpijskim igrama mladih u Gangvonu osvojio je 33. mjesto u slalomu.
Prva vožnja slaloma planirana je za deset, dok će druga startovati u 13 sati i 30 minuta.
Drugi crnogorski predstavnik, nordijac Aleksandar Grbović, bio je 54. u disciplini sprint i 87. na deset kilometara.

Peković danas na stazi

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i tokom većeg dijela dana suvo.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći jače naoblačenje sa povremenom kišom u južnim i centralnim predjelima i snijegom i susnježicom u sjevernim oblastima.&nbsp;
Snijeg je tokom noći između ponedjeljka i utorka ponegdje moguć i u planinama centralnih i južnih oblasti Crne Gore.&nbsp;
Vjetar slab do umjeren, pretežno južni. Jutarnja temperatura od minus sedam do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 15 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

Uprkos brojnim pozivima članova vladajućih partija za fokusiranje na evropske integracije Crne Gore, upravo iz njihovih redova gotovo svake sedmice dolazi nova odluka ili inicijativa za otvaranjem tema koje su Zapadni Balkan devedesetih gurnuli niz civilizacijsku stranputicu. Od protivljenja postrojenju u Botunu, najvećem infrasturkturnom projektu EU u Crnoj Gori, preko poziva za izmjenama Ustava u domenu jezika, inicijativama za izmjenu Zakona o državljanstvu, postavljanju nezakonitih simbola na objektima institucija, do insistiranja na oživljavanju afera ii minulih decenija kroz parlamentarna saslušanja...
U svijetlu sve veće polarizacije na političkoj sceni Crne Gore, posebno među ideološki šarolikim partijama vlasti, hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u intervju za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/sokol-proevropske-snage-u-crnoj-gori-da-se-jasno-suprotstave-prosrpskim-nastojanjima-za-politickom-dominacijom-2028-ambiciozan-ali-dostizan-cilj"> Portal Analitika </a>upozorava da će kako se proces pregovora bude bližio kraju, sve veću važnost imati sposobnost crnogorskih institucija i političkih aktera da odbrane suverenitet i pozicioniraju našu zemlju unutar geopolitičkog okvira u kojem se nalazi Evropska unija.&nbsp;
<h2>Brisel vidi napredak, ali i usporavanje zbog unutrašnjih političkih kriza</h2>
&nbsp;U više navrata upozorili ste da „prozor za članstvo u EU neće zauvijek ostati otvoren“. Posmatrano iz Brisela, da li Crna Gora danas djeluje kao država koja taj prozor koristi ili kao primjer zemlje koja, uprkos formalnim pregovorima, kroz unutrašnje političke izbore sama potkopava sopstvenu evropsku perspektivu?
Iz perspektive Brisela, Crna Gora i dalje djeluje kao država koja realno može iskoristiti otvoreni prozor za članstvo jer je ostvarila vidljiv pregovarački napredak, ali istovremeno ostavlja utisak države koja taj prozor ne koristi dovoljno brzo.&nbsp;
Tehnički pomaci postoje, no političke krize, polarizacija i povremeno kontradiktorne poruke dijela vlasti slabe povjerenje i stvaraju percepciju da se evropski put usporava unutrašnjim političkim odlukama. Zato se u evropskim institucijama sve jasnije naglašava da članstvo Crne Gore u EU zavisi prije svega od stabilnosti institucija, sprovođenja reformi i dosljednog poštovanja evropskih vrijednosti u praksi.
Na primjer, u posljednje vrijeme postaje vidljivim haos u vojnom i bezbjednosnom državnom aparatu, što se sve i te kako prati i analizira u Briselu i zasigurno ne doprinosi evropskom putu Crne Gore.
<h2>Crna Gora kredibilan kandidat s ozbiljnim problemom dvostrukog političkog diskursa</h2>
&nbsp;Često ističete da zamor od proširenja u EU nije samo posljedica unutrašnjih slabosti Unije, već i ponašanja političkih elita u državama kandidatima. U kojoj mjeri se u evropskim institucijama Crna Gora danas posmatra kao kredibilan kandidat, a u kojoj kao upozoravajući primjer „dvostrukog diskursa“, proevropskog prema Briselu i suštinski suprotnog evropskim vrijednostima kod kuće?
&nbsp;U evropskim institucijama Crna Gora se i dalje prvenstveno posmatra kao kredibilan kandidat i najnaprednija država kandidatkinja u procesu proširenja, ali uz sve izraženiju zabrinutost zbog političkih kontradikcija unutar same države.&nbsp;
S jedne strane, postoji svijest da bi uspješno članstvo Crne Gore bilo važan dokaz vjerodostojnosti politike proširenja, zbog čega Brisel i države članice žele vidjeti nastavak pregovaračkog napretka. S druge strane, prisutnost prosrpskih političkih snaga u Crnoj Gori koje otvoreno relativizuju evropske vrijednosti, dovode u pitanje zapadnu geopolitičku orijentaciju i učestalo blokiraju ili usporavaju reformske procese uistinu stvara percepciju „dvostrukog diskursa“ proevropske retorike prema Briselu o kojoj govorite.&nbsp;
Crna Gora danas se i dalje vidi kao država s realnom perspektivom članstva, ali i kao primjer koji pokazuje koliko unutrašnje političke odluke i djelovanje pojedinih aktera mogu direktno uticati na vjerodostojnost cijelog pristupnog procesa.
<h2>Proširenje EU vraćeno na sto, najveća prijetnja Crnoj Gori dolazi iznutra</h2>
Kopni li, generalno, u Briselu i drugim evropskim prijestonicama entuzijazam za učlanjenjem novih država i što je najveća prijetnja politici proširenja? U kojim zemljama članicama smatrate da je otpor proširenju najveći i iz kojih razloga?
Entuzijazma za proširenjem godinama nije bilo, no to se promijenilo početkom rata u Ukrajini, kada je proširenje, prvenstveno zbog geopolitičkih razloga, ponovo postalo tema. Naravno, u takvim okolnostima prostor Jugioistočne Evrope ne može ostati nekakva crna rupa u kojoj će strane sile poput Rusije ili Turske projicirati svoj uticaj.&nbsp;
S obzirom na to da skori ulazak Ukrajine u EU nije realan, traži se „success story“ i tu se zbog svoje veličine i strateškog položaja na Mediteranu Crna Gora nametnula kao prvi favorit.&nbsp;
Glavna prijetnja evropskom putu Crne Gore danas ne dolazi iz Brisela, nego iz unutrašnjih političkih dinamika, prije svega djelovanja prosrpskih hegemonističkih politika i struktura povezanih sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koje nastoje kompromitovati evropski napredak zemlje, produbiti unutrašnje podjele i relativizovati crnogorski nacionalni i politički identitet.
Upravo zbog toga Crna Gora mora iskoristiti trenutak obnovljenog interesa za proširenje, a to će biti moguće samo ako se demokratske i istinski proevropske snage jasno suprotstave prosrpskim nastojanjima za političkom dominacijom.
<h2>Evropska unija ima mehanizme, licemjerni evropejci politička prepreka</h2>
Izjavili ste da „ljudi koji glume evropejce“, poput Andrije Mandića, ne mogu biti na visokim pozicijama u budućim državama članicama. Je li EU spremna da tu vrstu političkog licemjerja otvoreno sankcioniše, naročito kada je riječ o akterima sa dugom istorijom antizapadnih i proruskih stavova koji danas učestvuju u vlasti u Crnoj Gori?&nbsp;
Prisutnost političkih aktera s dugom istorijom antizapadnih i proruskih stavova na najvišim državnim funkcijama svakako utiče na percepciju vjerodostojnosti države kandidatkinje i može usporiti pregovarački proces, jer države članice u završnoj fazi pristupanja procjenjuju ne samo zakonodavni napredak nego i političku stabilnost, geopolitičku pouzdanost i vrijednosnu orijentaciju buduće članice.&nbsp;
U tom smislu, Evropska unija ne mora uvoditi formalne sankcije kako bi reagovala na političko licemjerje već je dovoljno da pojedine države članice, ako procijene da politički smjer zemlje kandidatkinje nije jasno proevropski, blokiraju zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili odgode završetak pristupnog procesa.&nbsp;
Upravo zato političari koji deklarativno zagovaraju evropski put, a istovremeno održavaju političke i ideološke obrasce suprotne temeljnim evropskim vrijednostima, dugoročno ne mogu biti faktor koji će voditi zemlju u članstvo, jer će njihovo djelovanje prije ili kasnije postati politička prepreka u pristupnom procesu.&nbsp;
<h2>Završna faza pregovora otvara prostor za političke blokade unutar EU</h2>
Može li, po Vašem mišljenju, prisustvo takvih političkih aktera na ključnim državnim funkcijama, bez jasnog ideološkog diskontinuiteta, u završnoj fazi pregovora postati nepremostiva prepreka za članstvo Crne Gore? Da li u tom kontekstu vidite realnu mogućnost političkih blokada unutar same Unije? Koje bi to zemlje članice mogle biti?
Prisustvo takvih političkih aktera na ključnim državnim funkcijama u završnoj fazi pregovora može postati vrlo ozbiljna prepreka, jer se tada odluka o članstvu ne donosi samo na temelju tehničkog ispunjavanja mjerila, već temeljem političke procjene pouzdanosti buduće članice.&nbsp;
Ako dio vlasti šalje dvosmislene poruke o geopolitičkoj orijentaciji, odnosu prema evropskim vrijednostima ili regionalnoj stabilnosti, pojedine države članice mogu procijeniti da zemlja još nije spremna za ulazak i blokirati završetak procesa.&nbsp;
Takva mogućnost političkih blokada unutar same Unije uvijek postoji, jer je za pristupanje potrebna jednoglasna odluka svih država članica. Ako bi se u završnici pregovora stekao utisak da u vrhu države djeluju političke snage koje nijesu nedvosmisleno posvećene evropskom putu, upravo bi takve članice mogle postati najizgledniji izvor političkih zastoja ili odgode članstva. Odlasci vjerskih poglavara SPC-a u Moskvu i zagovaranje ruskog svijeta te učestale provokacije s ciljem narušavanja odnosa s Hrvatskom spadaju u dvosmislene poruke koje sam spomenuo.
<h2>2028. realna samo uz jasnu političku stabilnost i vrijednosnu dosljednost</h2>
Crnogorski zvaničnici kao ciljanu godinu članstva često navode 2028. godinu. Kako takve procjene zvuče u Briselu, kao ozbiljan politički plan zasnovan na reformskim rezultatima ili prije kao poruka domaćoj javnosti, dok se istovremeno tolerišu politike nespojive sa vrijednosnim okvirom EU?
U Briselu se rokovi poput 2028. ne odbacuju unaprijed, ali se posmatraju vrlo pragmatično i uslovno, prije svega kroz pitanje stvarnih reformskih rezultata. Ako se nastavi sadašnji tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i istovremeno osigura politička stabilnost, dosljedna sprovedba reformi i jasna vrijednosna orijentacija, takav rok može zvučati kao ambiciozan, ali dostižan cilj.&nbsp;
Međutim, ako se istovremeno tolerišu politike i politički akteri čije djelovanje dovodi u pitanje evropske vrijednosti, vladavinu prava ili geopolitičku pouzdanost države, tada takve najave u Briselu više zvuče kao poruka domaćoj javnosti nego kao realan politički plan. Drugim riječima, 2028. može biti realna samo ako reformski i politički procesi u Crnoj Gori budu dosljedno pratili taj ambiciozni vremenski okvir.&nbsp;
S obzirom na proceduru samog pregovaračkog postupka te nužnu ratifikaciju sporazuma o pristupanju od strane svih država članica (što je u slučaju Hrvatske trajalo godinu i po), 2028. predstavlja zaista ambiciozan cilj.
<h2>Uticaj Beograda i SPC danas se u Briselu posmatra kao bezbjednosno pitanje</h2>
U više navrata upozoravali ste na snažan politički i identitetski uticaj Beograda na Crnu Goru, kroz partije, medije i crkvene strukture. U kojoj mjeri je taj uticaj danas jasno prepoznat u evropskim institucijama kao faktor koji ugrožava suverenitet države kandidata i usporava njen evropski put?
Uticaj Beograda kroz političke strukture, medije i posebno crkvene kanale danas je u evropskim institucijama mnogo jasnije prepoznat nego prije nekoliko godina i sve se otvorenije posmatra kao bezbjednosno i političko pitanje, a ne samo kao bilateralna ili identitetska tema.
Evropska unija vrlo oprezno formuliše svoje javne poruke i uglavnom naglašava potrebu jačanja institucionalne otpornosti, medijskog pluralizma i političke stabilnosti, ali unutar institucija sve je prisutnije razumijevanje da političke i identitetske podjele koje se podstiču izvan zemlje predstavljaju realan faktor usporavanja pregovaračkog procesa.
Upravo zato se od crnogorskih institucija očekuje da pokažu sposobnost očuvanja političke autonomije, jasne evropske geopolitičke orijentacije i otpornosti na vanjske uticaje, jer će upravo ta dimenzija u završnoj fazi pregovora imati još veću težinu nego tehničko ispunjavanje pregovaračkih mjerila.
Pokušaji otvaranja identitetskih tema od strane pojedinih aktera poput Kneževića zasigurno ne pomažu i pozorno se prate. Mislim da je izlazak DNP-a iz vladajuće koalicije pokrenuo procese koji će napokon jasno dati odgovor na pitanje može li se Crna Gora istrgnuti iz ralja velikosrpstva ili ne.
<h2>Neistinite izjave pred EU institucijama narušavaju kredibilitet države</h2>
Prošle godine reagovali ste na netačne tvrdnje visokog funkcionera PES-a i potpredsjednika Vlade, Filipa Ivanovića u Evropskom parlamentu o navodnoj autonomiji eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Koliko Vas zabrinjava činjenica da se pred evropskim institucijama iznose lako provjerljive neistine i govori li to više o nivou političke odgovornosti ili o dubini uticaja SPC na državnu politiku?
Zabrinjava me činjenica da se pred evropskim institucijama iznose tvrdnje koje ne odgovaraju stvarnom institucionalnom i pravnom položaju vjerskih struktura, jer to prije svega narušava kredibilitet države koja se nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora.&nbsp;
Takve situacije ne govore samo o nivou političke odgovornosti pojedinih zvaničnika, nego i o dubini političkog i društvenog uticaja struktura koje imaju interes oblikovati državne politike u smjeru koji nije uvijek usklađen s evropskim standardima transparentnosti i institucionalne autonomije.&nbsp;
U Briselu se takve izjave ne posmatraju izolovano, nego kao dio šire slike političke dosljednosti i pouzdanosti institucija države kandidatkinje. Kada se pred evropskim partnerima iznose netačne ili obmanjujuće informacije, to ne izaziva samo reputacijsku štetu, nego dodatno otvara pitanje stvarne spremnosti političkih elita da vode zemlju kroz završnu fazu pregovora na temelju činjenica, institucionalne odgovornosti i jasnog poštovanja evropskih vrijednosti.
<h2>EU ima alate protiv hibridnih prijetnji, ali ključna odbrana je unutar same države</h2>
U svojim istupima upozoravali ste da Crna Gora ne smije postati „Bjelorusija na Balkanu“ niti „bastion velikodržavnih projekata na Jadranu“. U kojoj mjeri EU danas raspolaže adekvatnim mehanizmima da odgovori na hibridne i regionalne prijetnje?
EU kroz pregovarački proces ima vrlo konkretne instrumente, od mogućnosti usporavanja ili blokiranja pregovaračkih poglavlja, preko uslovljavanja finansijske pomoći, pa do snažnijeg sigurnosnog i obavještajnog partnerstva, kojima može reagovati kada procijeni da vanjski uticaji ili hibridne aktivnosti ugrožavaju demokratske institucije i evropsku orijentaciju zemlje kandidatkinje.&nbsp;
Mislim da se ti instrumenti do sada nijesu dovoljno koristili, pogotovo u slučaju Srbije. Ipak, najvažnija linija odbrane uvijek ostaje unutar same države. Ako političke institucije jasno brane suverenitet, vladavinu prava i evropski vrijednosni okvir, tada i evropski mehanizmi postaju učinkovitiji.&nbsp;
Suprotno tome, ako dio političkih struktura aktivno učestvuje u projektima koji produbljuju podjele ili otvaraju prostor vanjskim geopolitičkim uticajima, tada ni najjači vanjski instrumenti ne mogu u potpunosti nadomjestiti nedostatak unutrašnje političke otpornosti. Zato EU danas ima alate za reagovanje, ali konačni ishod i dalje u najvećoj mjeri zavisi o političkim odlukama i strateškom smjeru same države kandidatkinje.
<h2>PES i Spajić između proevropskog kapaciteta i opasne politike balansiranja</h2>
Kako iz perspektive europarlamentarca ocjenjujete ulogu Pokreta Evropa sad i premijera Milojka Spajića, kao političkog aktera koji ima kapacitet da se jasno distancira od anti-EU struktura ili kao vlast koja svjesno bira ambivalentnost i kompromis sa njima zarad političke stabilnosti?
Iz perspektive evropskih institucija, Pokret Evropa sad i premijer Milojko Spajić i dalje se posmatraju kao politički akteri koji imaju kapacitet ubrzati evropski put Crne Gore, ali istovremeno postoji sve veće očekivanje da taj kapacitet bude potvrđen jasnijim političkim pozicioniranjem.&nbsp;
Problem je što je sam PES podijeljen na procrnogorski i prozapadni dio s jedne strane i onaj dio koji je sve suprotno tome s druge strane. Spajić je prepoznat kao proevropski orijentisan premijer koji može osigurati reformski kontinuitet i institucionalnu stabilnost, no istovremeno se sve češće postavlja pitanje može li se dugoročno održavati politika balansiranja između proevropske agende i kompromisa s političkim strukturama koje predstavljaju produženu ruku Beograda, a u nekim slučajevima i Moskve. U završnoj fazi pregovora upravo će ta dilema postati ključna.&nbsp;
<h2>Hrvatska želi Crnu Goru u EU ali kao proevropsku državu, ne kao privjesak Srbije</h2>
Kako ocjenjujete aktuelne odnose Crne Gore i Hrvatske u kontekstu evropskih integracija naše zemlje? Može li Hrvatska igrati snažniju ulogu, ne samo kao saveznik na EU putu, već i kao glas koji argumentovano upozorava na odstupanja od vladavine prava, evropskih vrijednosti i regionalne stabilnosti u Crnoj Gori?
Aktualni odnosi Crne Gore i Hrvatske opterećeni su složenom istorijom koju dvije države dijele, pri čemu se u Hrvatskoj ratne rane i danas snažno osjećaju, kao posljedica agresije tokom devedesetih godina. Upravo zato posebno je važno jačati politički dijalog i međusobno povjerenje kroz rješavanje otvorenih pitanja, posebno onih koja nadilaze isključivo bilateralnu dimenziju i tiču se temeljnih evropskih vrijednosti.&nbsp;
To se prije svega odnosi na pitanja nestalih osoba, odštete, povrata imovine i druga neriješena pitanja koja imaju i humanitarnu i civilizacijsku dimenziju. Hrvatska može i treba ostati snažan saveznik evropskog puta Crne Gore, ali istovremeno i partner koji argumentovano upozorava da se napredak prema članstvu mora temeljiti na vjerodostojnom rješavanju otvorenih pitanja, poštovanju vladavine prava i izgradnji stabilnih dobrosusjedskih odnosa, jer je to u interesu i Crne Gore i Evropske unije u cjelini.&nbsp;
Drugim riječima, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nama je evropska Crna Gora u nacionalnom interesu, ali samo suverenistička, proevropska Crna Gora, a ne privjesak Srbije, niti bilo čije „drugo oko u glavi“. Problemi u međusobnim odnosima prvenstveno su uzrokovani namjernim provokacijama djelova vladajuće koalicije, koji to nesumnjivo rade na mig iz Beograda.&nbsp;
Vučićev cilj je, preko svojih poltrona u Crnoj Gori, spriječiti crnogorski ulazak u EU prije srpskog i za to okriviti Hrvatsku kao dežurnu baba rogu za sve velikosrbe. Njihova politika je pročitana te sam uvjeren da neće proći. 
&nbsp;

Tag: nis