Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Hrvatska je izrazito zainteresovana za ukidanje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer putem svog naftovoda ostvaruje značajnu zaradu od Srbije i Mađarske. Pitanje mogućeg raspleta situacije sve više zaokuplja pažnju, a vodeći hrvatski stručnjaci za energetiku iznose različita tumačenja.
Peripetije oko hrvatskog naftovoda Janaf posljednjih dana teško je bilo razabrati čak i upućenijima. Sve se odvija unutar trougla koji čine Naftna industrija Srbije (NIS), mađarski MOL i hrvatski Janaf.
Ova tri aktera međusobno su povezana u složenom odnosu zavisnosti: dok NIS i MOL zavise od dotoka sirove nafte, Janaf najviše zarađuje upravo od poslovanja s njima.
Ipak, nad oba Janafova strateška partnera nadvio se teret američkih i evropskih sankcija protiv trgovanja s Rusijom.
U slučaju NIS-a, većinsko rusko vlasništvo pokazalo se neprihvatljivim za Sjedinjene Američke Države. Budući da Srbija energetski zavisi od ove kompanije, prinuđena je da pronađe novo vlasničko rješenje prije nego što potroši postojeće zalihe goriva.
Nakon što je Janaf obustavio isporuku nafte zbog aktiviranja sankcija, upravo je ta hrvatska kompanija pomenuta kao mogući novi suvlasnik NIS-a.
<h3>Nerealna ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a</h3>
Takvu mogućnost je, makar neformalno, sugerisao hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, ali je ideja ubrzo nestala iz javne rasprave o budućnosti NIS-a. 
 Nešto realnija opcija pominje mađarski MOL, koji se razmatra kao potencijalni kupac akcija u vlasništvu „Gazprom njefta“.
Istovremeno, između MOL-a i Janafa izbio je sukob – mađarska kompanija optužila je hrvatskog partnera da nema dovoljne kapacitete za punu isporuku, što je iz Hrvatske kategorički demantovano.
Ipak, prema ocjenama analitičara, MOL je takve optužbe iskoristio kao alibi pred sankcijama koje mu, kao i NIS-u, prijete zbog paralelne kupovine ruske nafte.
„Srbija nema alternativu za nabavku sirove nafte, dok Mađarska ne želi da odustane od tog dijela jeftinije sirovine“, objašnjava energetski konsultant i bivši pomoćnik ministra privrede i energetike Hrvatske, Zdeslav Matić.
On smatra da je ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a potpuno nerealna, jer ne bi bila prihvatljiva ni za Srbiju ni za Rusiju, a uz to, Hrvatska više nema kadar za samostalno vođenje velike naftne kompanije.
„Uopšte, smatram da nikakva međusobna preuzimanja između Hrvatske i Srbije nijesu pametna ideja dok odnosi između dvije države nijesu dobri“, poručuje Matić.
Po njegovom mišljenju, realnije je da Rusija, pod određenim uslovima, odobri preuzimanje NIS-a Srbiji, jer joj nije u interesu da dodatno komplikuje odnose s trećim stranama.
„Rusiji ne odgovara da Srbija zapadne u krizu, posebno ne njenom krivicom, jer bi to značilo i kraj političkog prijateljstva. Sve djeluje jednostavno, ali izgleda da je nekome u Srbiji bila potrebna dodatna doza drame“, dodaje Matić.
Zaključuje da će se situacija vjerovatno razriješiti, a srpska vlast, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, tada bi mogla domaćoj javnosti predstaviti sebe kao – spasioca.
<h3>Evropa najveći gubitnik</h3>
Nekadašnji ministar privrede Hrvatske i dugogodišnji menadžer u naftno-gasnom sektoru, Davor Štern, uvjeren je da „Gazprom“ ne bi mogao uspješno preuzeti akcije NIS-a od svoje ćerke-firme „Gazprom njefta“.
„Čak i u tom pokušaju Srbija bi se suočila s problemima, jer nema platni promet s Rusijom da bi otkupila akcije. Međutim, u toj računici pojavljuju se Mađari, koji i dalje imaju pravo poslovanja s Rusima i žele da se šire u regionu“, kazao je Štern za DW.
On dodaje da pogrešna politika sankcija i nedostatak diplomatskih rješenja najviše štete Evropi – možda čak više nego Rusiji.
„Moskva se snalazi kroz saradnju s Kinom i Indijom, koje, zbog povoljnih trgovinskih uslova, trljaju ruke, dok Evropa trpi posljedice sopstvene političke i ekonomske neuravnoteženosti“, zaključuje Štern.

Portal ETV

NIS, MOL, Janaf: Začarani trougao na udaru sankcija

Srbija ima ozbiljne probleme zbog ekonomskog sporazuma sa Rusijom iz 2008. kada je svoju finansijski teško pogođenu državnu naftnu kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije) prodala državnom ruskom naftnom koncernu Gazprom Njeft, piše Dojče vele.
Srbija se nadala ne samo ekonomskim, kako se navodi, već i političkim koristima, prije svega ruskoj podršci u konfliktu oko Kosova.
Danas Gazprom Njeft, zajedno sa Gazpromom, posjeduje oko 56 procenata udjela u NIS-u, pa je tako je srpska naftna kompanija početkom ove godine postala dio paketa sankcija SAD protiv ruskog energetskog sektora.
<h2>Hrvatski JANAF obustavio isporuke</h2>
To što je najvažniji srpski naftni koncern pogođen, predstavlja svojevrsnu geopolitičku sudbinu, izjavila je ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, prenosi ovaj medij. 
 
„Sankcije nijesu uvedene zbog Srbije, niti zbog srpske vlade. U posljednjem trenutku svog mandata, američki predsjednik Džo Bajden ih je uveo protiv Rusije i njenog energetskog sektora. Za nas je energetski snabdjevač NIS izuzetno važan i od egzistencijalnog značaja. Kao zemlja smo pogođeni time što dvije velike sile vode svoje ratove", rekla je Đedović Handanović, prenio je Dojče vele.
U SAD je ubrzo potom predsjednik postao Donald Tramp, i tada su kod sankcija uvedeni izuzeci za NIS, kako snabdijevanje energijom u Srbiji ne bi bilo ugroženo. Ali od 9. oktobra je tome kraj. Više nema izuzetaka, NIS je sada zaista pod sankcijama i posljedice su već vidljive. 
 
pošto Srbija proizvodi manje od četvrtine svojih potreba za sirovom naftom, NIS uglavnom dobija sirovu naftu iz zemalja poput Kazahstana, Azerbejdžana ili Nigerije. Ona se tankerima doprema u Hrvatsku i tamo se ubacuje u naftovod ka Srbiji. Nakon što su američke sankcije stupile na snagu, hrvatska kompanija JANAF je obustavila isporuke NIS-u.
<h2>Optužbe na račun srpske vlade</h2>
Iz opozicije u Srbiji stižu kritike. Ekonomski ekspert socijaldemokratske opozicione stranke SSP, Dušan Nikezić, smatra, kako navodi ovaj medij, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije učinio ništa protiv zavisnosti od Rusije, a već dugo je bilo jasno da će SAD jednog dana ozbiljno uvesti sankcije. 
 
- Čudi me neodgovoran pristup vlade ovom problemu. Sada nam ministarka energetike kaže da smo samo čekali, da vidimo li uprava NIS-a ima neki plan - kaže Nikezić, a prenosi DW. 
 
Vučić je imao nekoliko prilika da razgovara o ovom pitanju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Rezultat je da je Putin rekao: 'I vama ćemo isključiti gas.'"
<h2>Ugovor o gasu produžen samo do kraja godine</h2>
U maju je istekao desetogodišnji ugovor o gasu sa ruskim Gazpromom. Taj ugovor je sa ruske strane produžen samo do kraja godine, a sada se u Srbiji spekuliše da Rusija time želi da izvrši pritisak na Srbiju - kako se NIS ne bi vratio u državno vlasništvo. 
 
Tome je protivrječio ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.
- Nećemo obustaviti snabdijevanje gasom u Srbiji. Nastavićemo, po najboljim cijenama - rekao je on.
<h2>Povratak vlasništva Srbiji?</h2>
Prije nekoliko dana predsjednik Vučić je o NIS-u razgovaro na sastanku sa predsjednikom upravnog odbora ruske kompanije Gazprom Njeft, Aleksandrom Djukovim i sa zamjenikom ruskog ministra energetike, Pavelom Sorokinom. Što će tačno biti rješenje, nije rečeno, ali Vučić je obećao građanima Srbije da neće biti energetske krize. 
 
Srpski mediji tvrde da su iz više izvora saznali, kako piše ovaj medij, da srpska država planira da otkupi dio udjela u NIS-u, kako ruski državni koncerni više ne bi bili većinski vlasnici. Ako se situacija Rusije na međunarodnom planu jednog dana „normalizuje", kupljeni udjeli bi se mogli ponovo prodati Rusiji - navodno je to plan, piše DW.
Za sada u Srbiji nema nestašice energije. Ali neki građani se već brinu da će ponovo morati da kupuju benzin u flašama i kanisterima, kao tokom ratnih devedesetih.

1250x600

1084x550

DW: Srbija se nadala ekonomskim i političkim koristima od Rusije, a sada ima probleme zbog sankcija NIS-u

Na VI Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora "Teatar na raskršću", Crnogorsko narodno pozorište ostvarilo je značajan uspjeh s predstavom "Gospoda Glembajevi", koju je prema tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, a na kojem je nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Kristini Obradović za ulogu Barunice Kasteli Glembaj.
Kako se navodi u obrazloženju odluke žirija, "upečatljivim glumačkim sredstvima – i čedna i bludna i jaka i ranjiva – uspjela je da obuhvati sve elemente kompleksne i tragične Barunice Kasteli".
Nagrada za najboljeg mladog glumca pripala je Stevanu Vukoviću za ulogu Alojzija Silberbrandta.
- Zrelim glumačkim sredstvima, snagom, intenzitetom i ritmom, iako mlad glumac, stvorio je ulogu koja ga bravurozno izdvaja u odličnoj igri cijelog ansambla- naveo je žiri u odluci.
Nagrada novinarskog žirija dodijeljena je predstavi "Gospoda Glembajevi" zbog izuzetno promišljene i inovativne rediteljske interpretacije klasičnog teksta.
- Marunović je uspio da Krležinu dramu, bez narušavanja njenog temeljnog značenja, prevede u savremeni scenski jezik i da je rediteljski vodi inteligentno, slojevito i hrabro. Posebno se ističe završna scena, koja na upečatljiv i simboličan način povezuje Krležin svijet s današnjim društvenim trenutkom. Upravo zbog takvog spoja tradicije i modernog scenskog izraza, predstava je ponijela nagradu žirija novinara- navodi se u obrazloženju.
Uloge u predstavi još tumače: Svetozar Cvetković, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
Adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
VI Festival drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora "Teatar na raskršću" završava se večeras dodjelom nagrada i izvođenjem predstave Hajnriha fon Klajsta "Mihael Kolhas", u režiji Borisa Liješevića, Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u čast nagrađenih.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

Tri nagrade za "Glembajeve" u Nišu

Predstava „Gospoda Glembajevi“ Crnogorskog narodnog pozorišta, rađena po tekstu Miroslava Krleže u režiji Danila Marunovića, izvedena je sinoć u Narodnom pozorištu Niš u okviru takmičarske selekcije VI Festivala drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću“. Publika je izvedbu nagradila dugotrajnim aplauzima i ovacijama.
"Oduševljeni smo, divna predstava“, „Rijetko se u Nišu vidi dobra klasična predstava“, „Ne zna se ko je bolji“, „Predstava je vrlo atraktivna i efektna“ – bili su samo neki od komentara gledalaca nakon izvođenja.
Selektor festivala Spasoje Ž. Milovanović ocijenio je da je igranje „Glembajevih“ Crnogorskog narodnog pozorišta u potpunosti opravdalo očekivanja.
- Ova predstava je napravila iskorak – nemamo posla s muzejskim teatrom, već sa ozbiljno promišljenom predstavom, od koje je napravljena okosnica čitavog festivala - kazao je Milovanović.
Na okruglom stolu publike i kritike, dramaturškinja i kritičarka festivala Željka Turčinović istakla je da je riječ o predstavi visokih umjetničkih dometa.
- Glumci na virtuozan način govore Krležine rečenice i stvaraju radnju koja, posebno u prvom dijelu – u razgovoru oca i sina – doseže svoj vrhunac. Znamo da su Krležine rečenice misaone i zahtjevne, a ansambl ih je iznio izuzetno uspješno. Režija je sofisticirana i pažljivo oblikovana u skladu s Krležinim smjernicama - naglasila je Turčinović.
Glumac Svetozar Cvetković, koji tumači lik Ignjata Glembaja, kazao je da ga u ovoj drami najviše inspiriše Krležino duboko razumijevanje ljudske prirode, koja, kako je istakao, prevazilazi svako vrijeme.
Lik Leona Glembaja tumači Mišo Obradović, koji je istakao da Krleža u ovom djelu „piše o kraju jednog vremena koje doživljava svoj dekadentni vrhunac kroz prizmu jedne porodice“.

„Gospoda Glembajevi“ oduševili publiku u Nišu

Američke sankcije NIS-u nijesu usmjerene ka srpskom narodu, već je njihova namjera da se izvrši finansijski pritisak na Rusiju, kako bi okončala rat u Ukrajini, izjavio je danas otpravnik poslova ambasade SAD u Srbiji Aleksandar Titolo.
On je u intervjuu za Blic rekao da bi Srbija trebalo da preduzme korake da ukloni rusko vlasništvo nad kompanijom NIS, te da preuzme kontrolu nad ključnim energetskim resursima i postigne veću energetsku nezavisnost.
SAD su, dodao je, spremne da sarađuju sa Beogradom u radu na diverzifikaciji njegovog energetskog sektora i smanjenju zavisnosti od nepouzdanih dobavljača.
- Nadamo se i očekujemo da će kada se ova situacija razriješi, Srbija iz toga izaći ekonomski snažnija, a ekonomski jača i uspješnija Srbija potencijalno otvara nove mogućnosti u našim odnosima. Radujemo se predstojećem Strateškom dijalogu između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije, koji će istražiti i unaprijediti te mogućnosti- rekao je.
On je naveo da prihodi od NIS-a finansiraju ratnu mašineriju Kremlja, te da bi Rusija mogla da riješi ovu situaciju "već sjutra ako bi pristala da proda svoj udio u kompaniji NIS po fer cijeni".
- U duhu saradnje sa Srbijom, primjena sankcija je odlagana skoro 9 mjeseci. Bili smo u bliskom kontaktu sa našim srpskim partnerima po ovom pitanju i cijenimo njihovu koordinaciju sa nama. Rusko vlasništvo i kontrola nad kompanijom NIS su štetni i za Srbiju jer sužavaju njene mogućnosti da diverzifikuje svoj energetski sektor, postigne energetsku nezavisnost i da priliku najefikasnijim i najnaprednijim kompanijama da se takmiče koja će najviše unaprijediti njen energetski sektor. To je dakle prepreka ekonomskim mogućnostima i privrednom rastu- dodao je.
Odogovrio je odrično na pitanje novinara da će biti spekulacija da je momenat za uvođenje sankcija namjerno odabran da dodatno destabilizuje već poljuljanu političku situaciju u Srbiji.
- Daleko od toga. Veoma cijenimo naše sve jače i šire partnerstvo sa Srbijom kao i posvećenost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koju je u tom pogledu pokazao- naveo je i dodao da je partnerstvo Srbije i SAD sve jače.
Otpravnik poslova je istakao da je jačanje bilateralnih odnosa SAD i Srbije ključni prioritet administracije predsjednika Donalda Trampa.
- Ozbiljni smo u namjeri da izgradimo snažno partnerstvo sa Srbijom zasnovano na međusobnom poštovanju i obostranim mogućnostima. Takođe, veoma cijenimo posvećenost predsjednika Vučića produbljivanju odnosa sa SAD i radujemo se budućim prilikama za saradnju na najvišem nivou- zaključio je.

Ambasada SAD: Sankcije NIS nijesu usmjerene ka srpskom narodu, Srbija da ukloni rusko vlasništvo iz njega

Uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), većinski u ruskom vlasništvu, odlagano je više mjeseci, a one još nisu stupile na snagu.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će sankcije početi da se primjenjuju od 1. oktobra, NIS je saopštio da mu je Ministarstvo finansija SAD izdalo posebnu licencu kojom se „omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 8. oktobra", piše BBC na srpskom.
Amerika je još u januaru najavila uvođenje sankcija jednom od vitalnih preduzeća za privredu Srbije zbog saradnje sa Rusijom, ali su one do sada odlagane šest puta.
NIS je ključno preduzeće za snabdijevanje građana Srbije naftnim derivatima, ali i jedno od najvažnijih za bruto-društveni proizvod i državni budžet.
Iz NIS-a je ranije saopšteno da je 28. septembra podnijet zahtjev američkom Ministarstvu finansiju za izdavanje posebne licence kojom se „odlaže puna primjena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije".
U saopštenju dostavljenom BBC-ju, NIS je naveo da je podneo i dopunu zahtjeva za uklanjanje sa SDN (Specially Designated Nationals) liste.
- Kompanija je obezbijedila dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljne količine naftnih derivata za snabdijevanje tržišta u ovom trenutku. Benzinske stanice kompanije su uredno snabdjevene svim vrstama naftnih derivata i spremne da zadovolje potrebe potrošača - kažu iz NIS-a.
<h2>Šta je rekao Vučić?</h2>
Tokom boravka u Njujorku na Gneralnoj skupštini Ujedinjenih nacija, Vučić je novinarima rekao da je Srbija, odnosno NIS „dobila odlaganje samo četiri dana i od 1. oktobra sankcije će stupiti na snagu".
- Mi smo tu kolateralna šteta odnosa Amerikanaca i Rusa, Zapada i Rusa, ali ćemo visoku cijenu platiti mi - rekao je Vučić 25. septembra.
Dodao je da je Srbija „bila izrazito korektna i prema ruskim i prema američkim partnerima".
- Ponudili smo mnogo rješenja, ali nijedno nije bilo prihvatljivo ni za Amerikance ni za Ruse - rekao je Vučić.
Uvođenje američkih sankcija kompaniji NIS „apsolutno sve dodatno komplikuje i pravi i političke i ekonomske i svake druge probleme", dodao je on.
Srbiji predstoji „teško vrijeme i teška zima", nastavio je, ali kaže da će „dati sve od sebe" da ljudi imaju „toplu zimu u domovima" i da ne brinu za snabdijevanje što se tiče automobila.
- Sve ostalo će biti mnogo teže - naveo je Vučić.
Kaže da će biti rezervi u narednom periodu, ali da će „biti problema sa isplatama plata zaposlenima u NIS-u, kao i svim drugim transakcijama, pošto nijedna banka neće htjeti da sarađuje sa kompanijom koja je pod američkim sankcijama".
Uoči odluke američke administracije o uvođenju sankcija, djelimično je izmijenjena vlasnička struktura u NIS-u.
Akcionarsko društvo Intelidžens iz Sankt Peterburga, drugog najvećeg ruskog grada i rodnog mjesta predsjednika Vladimira Putina, preuzelo je od Gasproma 11,3 odsto akcija NIS-a, javila je Radio-televizija Srbije.
Ta firma je ćerka Gasproma, a transakcija je završena 19. septembra.
Gasprom je ostao na samo procentu udjela.
U NIS-u sada najveći udeo ima Gaspromnjeft, ćerka firma Gasproma, sa 44,85 odsto, drugi akcionar je država Srbija sa 29,87, a treći je firma Intelidžens sa udjelom 11,3 odsto.
Ostalo su mali akcionari.
<h2>Šta ove sankcije znače?</h2>
Kada naftna kompanija potpadne pod sankcije OFAK-a i Sjedinjenih Američkih Država, tada je ona praktično isključena sa tržišta, rekla je Nadežda Kokotović iz Briselskog kluba za energetiku za RTS.
- U sadašnjim uslovima, možda griješim, ne postoji ni teoretska mogućnost da se trgovina odvija bez dolara ili eura. Prostor za tako nešto je vrlo sužen prethodnim paketima sankcija (Rusiji) - kaže Kokotović.
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da na početku primjene sankcija neće biti velikog uticaja jer je Srbija pripremila zalihe za dva do tri mjeseca.
Međutim, što duže sankcije budu trajale, situacija će biti teža jer postoje logistički problemi da se uveze tolika količina goriva kako bi se nadomjestila domaća proizvodnja, ukazuje.
- NIS ima veliki distributivni lanac, tako da ćemo vidjeti kako će se to odraziti na same pumpe koje ima u svom vlasništvu, budući da je moguće da banke neće htjeti da sarađuju - kaže Marković.
Ističe da bi jedna od posljedica dužih sankcija bila i nedostatak goriva na pumpama, što će, kako navodi, stvoriti probleme u transportu i kompletnoj industriji.
<h2>O američkim sankcijama</h2>
Sankcije američkog Sekretarijata za finansije u sklopu mjera protiv ruske kompanije Gaspromnjeft prvobitno je trebalo da stupe na snagu 27. februara, ali su od tada stalno odlagane.
Gaspromnjeft, ćerka firma Gasproma, bila je vlasnik oko 56 odsto akcija NIS-a, država Srbija kontroliše oko 30 odsto vlasništva, a ostatak manjinski akcionari.
Umjesto Gaspromnjefta, u međuvremenu je većinski udio u NIS-u preuzeo Gasprom koji ne potpada pod globalne američke sankcije.
Poslije nove raspodjele, Gasprom sada ima tek procenat udjela u vlasničkoj strukturi NIS-a.
- Suštinski, ova promjena ne mora da znači ništa jer je firma Intelidžens registrovana u Rusiji i zavisna je od Gasproma. Ovo je kozmetička promjena, ruska strana i dalje ima kontrolu u NIS-u, jedino ako žele da prodaju taj udio od 11 procenata - ocijenio je finansijski analitičar Vladan Pavlović za RTS.
Gaspromnjeft je 2008. bez tendera kupio 51 odsto akcija NIS-a za 400 miliona eura, a stručnjaci su upozoravali da je prodaja bila „ispod cijene".
Iz Beogradske berze objavili su krajem februara dokumente koji pokazuju da je Gaspromnjeft vlasnički udio u NIS-u smanjio sa 50 na 44,85 odsto.
Istovremeno je Gasprom, čija je ćerka firma Gaspromnjeft, sopstveni udeo u NIS-u povećao sa 6,15 na 11,30 odsto.
Gasprom, kompanija sa sjedištem u Sankt Peterburgu, pod sankcijama je Amerike od 2022. godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, zbog povezanosti sa Kremljom.
Prebacivanjem poslovanja na krovnu firmu Gasprom, sa kojom zemlje Evropske unije (EU) imaju ugovore o isporuci gasa i nafte, Rusija je dosad pokušavala da zaobiđe sankcije.
Od januara 2025. američke vlasti su stavile pod sankcije ruske kompanije iz energetskog sektora Surgutnjeft i Gaspromnjeft i njihove podružnice.
Odluka o uključivanju imovine Gaspromnjefta na američku listu sankcija je neosnovana i nelegitimna, ali će rad biti nastavljen, saopšteno je ranije iz kompanije.
Od januara su trajali pregovori u trouglu Vašington, Beograd i Moskva - i konstantna odlaganja - oko uvođenja američkih sankcija NIS-u.
- Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što je proces koji ne zavisi od Srbije - rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, poslije šestog odlaganja američkih sankcija.
Ponovila je da su sankcije NIS-u „pitanje globalne politike i složenih odnosa i pregovora svjetskih sila".
- NIS će i u otežanim okolnostima nastaviti da obezbjeđuje stabilno snabdijevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim derivatima - kaže ona.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je krajem avgusta da NIS trenutno radi normalno, a da su zalihe goriva u Srbiji dovoljne za šest do osam mjeseci.
- Nema opasnosti od cjenovnih udara ili nestašica nafte - tvrdio je tada.
<h2>Kako je došlo do (mogućih) sankcija?</h2>
Srbija od početka ruske agresije na Ukrajinu uspjeva da izbjegne uvođenje sankcija Moskvi, kao jedina evropska zemlja uz Bjelorusiju koja to još nije učinila.
Od Srbije se traži potpuni izlazak ruskog interesa iz kompanije, rekao je u januaru Vučić.
Tada se sastao sa Ričardom Vermom, zamjenikom američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse.
Verma je rekao da je plan da se „ukloni vlasništvo Rusije u vlasničkoj strukturi" NIS-a i da po Srbiju neće biti nikakvih ekonomskih posljedica ako se to desi.
Vučić je rekao da je Srbija spremna da otkupi ruski dio, ali da nije jasno kako da to izvede.
- Mi da otimamo nečiju imovinu nećemo, pa ni rusku. Hoćemo da platimo, imamo para, samo nam recite gdje i kome da platimo - rekao je tada Vučić.
NIS je u riziku od takozvanih sekundarnih sankcija.
I Velika Britanija se pridružila američkim sankcijama koje su uvedene i za plovila koja prevoze rusku naftu, ali i za imovinu i kompanije desetina poslovnih ljudi iz ruskog energetskog sektora.
Trampova administracija je ovog ljeta uvela carine od čak 50 odsto Indiji zbog uvoza ruskih energenata.
<h2>Šta bi sankcije značile za NIS, Srbiju i stanovništvo?</h2>
Jedna od direktnih posljedica moglo bi da bude zatvaranje Jadranskog naftovoda (JANAF) sa sjedištem u Hrvatskoj, preko kojeg uglavnom dolazi sirova nafta do Srbije.
A „ukoliko sankcije dugoročno ostanu na snazi, moguća bi bila i destabilizacija privrede", izjavio je u januaru energetičar Miodrag Kapor.
- Inflacija bi porasla, smanjila bi se potrošnja, izvoz bi nam bio skuplji, strane kompanije bi bile obeshrabrene da dolaze u Srbiju, ali ipak ne bih očekivao neke posljedice sankcija poput onih 1990-ih u Jugoslaviji - kaže.
Iako saradnja sa NIS-om donosi „najveći prihod" hrvatskoj kompaniji koja upravlja naftovodom, „ona ne bi rizikovala sopstveno poslovanje održavanjem saradnje sa NIS-om", smatra on.
- Čak i da Evropska unija ne uvede sankcije, bilo koja firma iz EU ne bi rizikovala poslovanje sa kompanijom pod američkim sankcijama, kako i sama ne bi posljedično dobila sankcije - objašnjava energetičar.
Iz JANAF-a kažu da će pokušati da nađu rješenje za nastavak saradnje sa NIS-om, njihovom „dugogodišnjim i najvećim poslovnim partnerom, s kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 miliona tona nafte do 31. decembra 2026. godine.
Poslije Vučićeve najave da će od 1. oktobra SAD uvesti sankcije NIS-u, iz JANAF-a su saopštili da će narednih dana, posredstvom američkog advokata, i uz podršku hrvatske vlade, obratiti OFAK-u za produženje licence i poslije 1. oktobra.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je ranije da je nedjeljama trajala komunikacija hrvatske vlade i američkih vlasti zbog sankcija Gaspromnejftu i NIS-u koje pogađaju JANAF.
Podsjetio je da 95 odsto nafte koja dolazi u Srbiju ide kroz JANAF, koji je zbog toga važan za energetsku i ekonomsku sigurnost zemlje.
- Mi želimo da JANAF i dalje snabdijeva Srbiju, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost našeg susjeda, što srpske vlasti znaju i ovo govorim zbog građana - rekao je Plenković ranije.
U ugovoru hrvatske i srpske kompanije postoji „klauzula o višoj sili", koja podrazumijeva da se ugovor automatski raskida u takvim okolnostima, prenosi list Danas.
U slučaju žalbe NIS-a na takvu odluku odlučivao bi arbitražni sud.
Uprkos važnosti ovog naftovoda za Srbiju, sankcije NIS-u ne bi nužno direktno uticale na sigurnost snabdijevanja tržišta u kratkom roku, kaže stručnjak za ekonomiku energetike Aleksandar Kovačević za BBC na srpskom.
- Ima dovoljno instrumenata i učesnika na tržištu da se očuva ili poboljša sigurnost snabdijevanja, ali je očigledno da sigurnost snabdijevanja zahtijeva više pažnje i više sredstava Vlade Srbije - dodaje Kovačević.
Cijene naftnih derivata i ogreva u Srbiji „već odražavaju uvećane troškove snabdijevanja i percepciju rizika koja postoji na tržištu", ocjenjuje on.
Srbija oko tri četvrtine nafte dobija iz uvoza, najviše iz Iraka (52 odsto) i Rusije (47 odsto).
NIS je uz Elektroprivredu Srbije kompanija sa najvećim prihodom na domaćem tržištu, pokazuju podaci za 2023. godinu Agencije za privredne registre.
Ta firma učestvuje sa devet odsto u državnom budżetu, govorio je Vučić.
- Posljedično bi moglo da dođe i do nestašice goriva, jer NIS kontroliše oko 80 odsto tržišta goriva u Srbiji. Srbija ima strateške rezerve za oko dva mjeseca, ali bi nakon toga uslijedila destabilizacija - dodao je Kapor u januaru.
<h2>Ima li izlaza za Srbiju?</h2>
Od početka rata u Ukrajini, pominjano je više modela za promjene u vlasništvu NIS-a.
Jedan od njih je nacionalizacija kompanije, ali je Vučić takvu mogućnost odbacio u maju 2022. godine.
- Ne pada nam na pamet da to radimo - naveo je Vučić.
Srbija bi mogla i da djelimično ili u potpunosti otkupi akcije ruske kompanije u NIS-u, ali i da većinski udio u vlasništvu pređe na drugu inostranu kompaniju, čime bi se izbjegle sankcije Sjedinjenih Država.
- Otkup akcija Gasproma ne bi bio problem za Srbiju, to može da se sprovede bez prevelikih posljedica po budžet, jer bi izgradnja nacionalnog stadiona, na primjer, bila višestruko vrijednija investicija - kaže Kapor.
Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar rekao je da bi JANAF bez poslovnog aranžmana s NIS-om ostao bez dobrog dijela prihoda, a bio bi suočen i s povećanjem troškova.
On je prethodno za Večernji list govorio o prijedlogu da JANAF, kao državna kompanija, kupi ruski udio u NIS-u.
Vrijednost jedne akcije NIS-a na Beogradskoj berzi bila je 718 dinara 14. januara 2025.
Ukupna cijena otkupa ruskih akcija u NIS-u mogla bi da iznosi i više od 1,5 milijardi eura, ocjenjuju stručnjaci.
Kristofer Hil, koji je bio američki ambasador u Beogradu kada su najavljene sankcije NIS-u, rekao je ranije da bi „promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, i ovdje i u regionu".
- Ruski vlasnici NIS-a koriste dio profita da finansiraju brutalnu agresiju protiv Ukrajine i ugroze stabilnost na Balkanu i i širom Evrope, a ne da investiraju u budućnost Srbije &nbsp;rekao je Hil.
Slično rješenje pronašli su u Njemačkoj, gdje je akcije kompanije Sefe, koja se bavi uvozom gasa i do početka rata bila je u vlasništvu Rosnefta, država otkupila po tržišnim uslovima od ruskih vlasnika.
Još jedan izlaz za Srbiju mogli bi da budu pregovori sa Vašingtonom ili Moskvom i razrješenje situacije diplomatskim putem.
Rješenje bi moglo da bude i uvođenje sankcija Moskvi zbog rata u Ukrajini, što Srbija uporno odbija.
Efekti sankcija na NIS zavisiće od „vrste i dubine" ovih mjera, kaže Aleksandar Kovačević.
- Mogu se uskratiti razne transportne ili finansijske usluge, oprema, rezervni djelovi ili profesionalne usluge, a ukoliko do toga dođe, poslovanje bi moglo ozbiljno da bude otežano - kaže savjetnik brojnih međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija, Svjetske banke i Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Američke sankcije NIS-u: Hoće li i kada stupiti na snagu

Najave iz Srbije o mogućem uvođenju punih američkih sankcija poslovanju Naftne industrije Srbije (NIS) i pokušaji da se to prevaziđe direktnim uvozom naftnih derivata sa tržišta iz okruženja podstakli su spekulacije o mogućem rastu cijena goriva u regionu.
Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori bh. entiteta Republika Srpska (RS) u susjednoj Bosni i Hercegovini, iznijeta je procjena da bi potpuno onemogućavanje sankcionisanog NIS-a dovelo do blagog povećanja cijena goriva u RS-u.
- Mogli bi biti pogođeni vlasnici benzinskih stanica u istočnom dijelu RS-a, koji bi, u slučaju negativnog razvoja događaja, imali povećane troškove transporta, jer bi gorivo morali da nabavljaju u Pločama, umjesto u rafineriji u Pančevu. Iz Ploča bi se mogao nadoknaditi sav eventualni manjak od 15 odsto, koliko NIS otprilike učestvuje u snabdijevanju našeg tržišta naftnim derivatima. Ipak, to ne bi trebalo značajnije da utiče na krajnju cijenu goriva - možda bi poskupjelo samo za nekoliko feninga, i to samo na pomenutim stanicama - ocijenio je za banjalučke medije predsjednik ove grupacije Đorđe Savić.
<h2>Kratkoročne posljedice</h2>
Iz Savićevih izjava, ali i istupa drugih aktera tržišta naftnih derivata u BiH, jasno proizilazi da se ne računa na dugoročno "isključenje" NIS-a iz sistema snabdijevanja gorivom na tržištima Srbije i BiH, već se razmatraju kratkoročne posljedice. Na sličnom tragu su i ocjene energetskog stručnjaka Jasminka Umičevića.
- Trajniji prestanak rada Rafinerije u Pančevu, u vlasništvu Naftne industrije Srbije, zbog američkih sankcija, mogao bi uticati i na tržišta u okruženju Srbije, ali mislim da to nije realno - kaže Umičević. 
Srbija će, prema njegovim riječima, morati da pronađe rješenje ako sankcije stupe na snagu i NIS bude onemogućen u uvozu sirove nafte, a time i u njenoj preradi.
- Na kratki rok, rafinerija u Pančevu će se vjerovatno osloniti na rezerve sirove nafte koje je sama obezbijedila, kao i na državne rezerve. Srbija ima i zalihe naftnih derivata - to rade sve države. Neke procjene govore da imaju rezerve za 60 dana, druge za 90, a neke i za 120 dana. U svakom slučaju, na kratki i srednji rok ne očekujem poremećaje na tržištu Srbije, ali na duži rok moraće da pronađu rješenje za uvoz i preradu sirove nafte. U suprotnom, mogli bi se zaista suočiti s nestašicama i rastom cijena goriva - smatra Umičević.
Komentarišući izjave zvaničnika Vlade Srbije da će se zemlja, u slučaju nemogućnosti uvoza sirove nafte, okrenuti povećanom uvozu gotovih derivata, Umičević smatra da takve izjave nijesu ozbiljne.
- To nije rješenje, ne možete cisternama uvesti toliku količinu derivata. To su izjave za smirivanje javnosti - dodaje on. 
U vezi sa nagađanjima u javnosti BiH da će kolaps NIS-a dovesti do rasta cijena goriva, Umičević podsjeća da je pravi nosilac sankcija američke administracije zapravo Gaspromnjeft i da je njegov stvarni uticaj na tržište BiH ograničen.
- Oko 90 odsto sirove nafte za BiH obezbjeđuju INA i terminal u Pločama. Ostatak jeste pod uticajem Gaspromnjefta i NIS-a, i tu bi moglo doći do nekih posljedica kod dijela distributera, ako se i oni ne preorijentišu. Sve u svemu, ne vidim značajan uticaj sankcija NIS-u na kratki i srednji rok - zaključuje Umičević.
<h2>Tromjesečne zalihe</h2>
Naftna industrija Srbije, kao kompanija koja se kotira na Beogradskoj berzi, objavila je krajem juna ove godine izvještaj u kojem navodi da raspolaže zalihama od 1,7 miliona tona sirove nafte i naftnih derivata, u približno jednakim količinama. Procjenjuje se da su zalihe NIS-a dovoljne za nesmetano snabdijevanje tržišta Srbije u trajanju od tri mjeseca.
Srbija bi "mač" američkih sankcija mogla da izbjegne tako što bi izvlastila Gaspromnjeft iz vlasničke strukture NIS-a, ali to, iz više razloga, nije izgledno. Prije svega zbog zavisnosti od uvoza ruskog gasa, koji Srbija dobija po povoljnim cijenama zahvaljujući bliskim odnosima sa Moskvom, dok istovremeno odbija da se pridruži zapadnim sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Sve ukazuje na to da će vlast u Beogradu, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, prihvatiti uvođenje sankcija NIS-u i da će u narednim mjesecima tražiti rješenje za njihovo ukidanje ili barem privremeno obustavljanje.
Razvoj situacije u vezi sa stupanjem na snagu američkih sankcija NIS-u od velikog je značaja i za poslovanje našeg Jadranskog naftovoda (JANAF), koji ima važeći ugovor s NIS-om o transportu deset miliona tona sirove nafte do decembra 2026. Budući da mu je NIS najveći poslovni partner, JANAF je, otkako je NIS stavljen na listu sankcionisanih firmi, preduzimao pravne korake da se sprovođenje sankcija odgodi.
<h2>„Petrol ima stabilnu i sigurnu opskrbu”</h2>
U prilog procjenama da tržišta u okruženju Srbije zasad neće osjetiti posljedice blokade NIS-a u redovnom snabdijevanju derivatima ide i informacija iz kompanije Petrol, koja, nakon INE, posjeduje najveću mrežu benzinskih stanica na hrvatskom tržištu.
- Petrol, zahvaljujući diverzifikovanim izvorima nabavke, razvijenim skladišnim kapacitetima i šest naftnih terminala u Sloveniji i Hrvatskoj, kontinuirano obezbjeđuje stabilno i sigurno snabdijevanje naftnim derivatima, bez obzira na pojedinačne promjene u regionalnom okruženju - poručuju iz kompanije.

Umičević: Srbija na duži rok mora da pronađe rješenje za uvoz i preradu sirove nafte, inače moguće nestašice i rast cijena goriva

Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je u ponedjeljak da je podnijela Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) novi zahtjev za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primjena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije.
NIS je, takođe, podnio i dopunu zahtjeva za uklanjanje sa SDN (Specially Designated Nationals) liste sankcija.
- Riječ je o dugotrajnom i kompleksnom procesu, a inicijalni zahtjev je poslat 14. marta ove godine - navodi se u saopštenju.
SAD su u januaru uvele sankcije NIS-u zbog ruskog udjela u vlasništu.
Do sada su sankcije šest puta odlagane, posljednji put do 1. oktobra, ali je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio da je taj rok dodatno produžen za još osam dana.
Sankcije SAD usmjerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija.
Gasprom je iz vlasništva NIS-a izašao u septembru, a jedan od značajnih vlasnika postala je druga firma kojom upravlja Gasprom - firma Intelidžens iz Sankt Peterburga.
Akcionarsko društvo Intelidžens postalo je vlasnik 11,3 odsto udjela u kompaniji, pokazali su podaci objavljeni na sajtu Beogradske berze 21. septembra.
Najveći udio u NIS-u i dalje ima Gasprom njeft, ćerka firma Gasproma (44,9 odsto), a država Srbija ima 29,9 odsto. Ostali udio čine mali akcionari.

Naftna industrija Srbije od SAD traži izdavanje nove posebne licence za poslovanje

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Njujorku da će 1. oktobra stupiti na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, jer su SAD pristale da produže njihovo neuvođenje za svega četiri dana.
- To nije lijepa vijest, ali je očekivana. Mi smo tu kolateralna šteta odnosa Amerikanaca i Rusa, Zapada i Rusa, ali ćemo visoku cijenu platiti mi. Bili smo izrazito korektni i prema ruskim i prema američkim partnerima, ali ćemo platiti izrazito visoku cenu - rekao je Vučić medijima iz Srbije.
Vučić, koji u Njujorku boravi povodom zasijedanja Generalne skupštine UN, kazao je da Srbiji predstoji "teško vrijeme i teška zima" i da će "dati sve od sebe" da građani imaju "toplu zimu u domovima" i da ne brinu za snabdijevanje što se tiče automobila, a da će "sve ostalo biti mnogo teže".
- Uvjeren sam da će Rusi da kažu da imaju rezerve za mjesec ili dva, ali da pošto su finansijske transakcije zabranjene, jer nijedna banka neće hteti da radi, onda će biti problem i sa isplatama plata i sa svim ostalim. Ali da vidimo, da sačekamo, možda se neko čudo desi do 1. oktobra &nbsp;naveo je Vučić.
Dodao je da se Srbiji zbog skorog uvođenja američkih sankcija kompaniji NIS "apsolutno sve dodatno komplikuje i pravi i političke i ekonomske i svake druge probleme".
- Šta god mi predložili, ruska strana ne želi da prihvati. Šta god mi predložili Amerikancima da ne uvedu sankcije, oni ih uvode. A mi smo mali. Nema baš mnogo smisla da pretimo Amerikancima i Rusima. A moram narodu da obezbijedim dovoljno nafte, te sve pozivam da mi pomognete kako da to izvedemo. Borićemo se, razgovaraćemo i tražiti izlaz iz vrlo neprijatne i teške situcije - rekao je Vučić.
Naftna industrija Srbije je prošle nedjelje podnijela novi zahtjev Ministarstvu finansija SAD za izdavanje posebne licence kojom se odlaže primjena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i poslije 26. septembra, do kada važi prethodna licenca. SAD su do sada šest puta odlagale stupanje na snagu sankcija kompaniji NIS, uvedenih zbog većinskog ruskog vlasništva.

Vučić: Američke sankcije NIS-u stupaju na snagu 1. oktobra, Srbiji predstoji teška zima

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u subotu da je tražio od Ministarstva odbrane da se pripremi za moguću vojnu akciju u Nigeriji ukoliko nigerijska vlada „nastavi da dozvoljava ubijanje hrišćana“.
Tramp je naveo u objavi na Truth Social da će američka vlada takođe odmah prekinuti svu pomoć i podršku Nigeriji, prenosi Rojters.
- Ako nigerijska vlada nastavi da dozvoljava ubijanje hrišćana, SAD će odmah prekinuti svu pomoć i podršku Nigeriji, i vrlo je moguće da će ući u tu sada osramoćenu zemlju, ‘pucajući iz oružja’, kako bi potpuno uništile islamske teroriste koji čine ove užasne zločine. Ovim putem nalažem našem Ministarstvu rata da se pripremi za moguću akciju. Ako napadnemo, biće brzo, svirepo i slatko, baš kao što teroristički nasilnici napadaju naše voljene hrišćane! Upozorenje: nigerijska vlada bolje da brzo djeluje! - napisao je Tramp na Truth Social.

Tramp zaprijetio vojnom akcijom u Nigeriji

Italijanska poreska policija saopštila je da je, u okviru istrage o prevari, zaplijenila akcije proizvođača žestokih pića Grupe Kampari u vrijednosti od 1,29 milijardi eura, koje pripadaju kompaniji Lagfin sa sjedištem u Luksemburgu.
Lagfin je vlasnik kontrolnog paketa akcija u Kampariju, osnovanom 1860. godine, i jedna je od najvećih kompanija u proizvodnji premium žestokih pića.
Sudija u Monci, sjeveroistočno od Milana, odobrio je nalog za zapljenu.
Policija navodi da se radi o mjeri predostrožnosti tokom istrage navoda o utaji poreza.
Istraga je počela revizijom procesa u kojem je Lagfin preuzeo Kampari.
Lagfin je juče saopštio da je istraga „povezana s poreskim sporom koji je počeo prije otprilike dvije godine i koji nikada ni na koji način nije uključivao Grupu Kampari“.
Kompanija tvrdi da je uvijek „postupala u najstrožem poštovanju svih važećih zakona i propisa, uključujući sve italijanske poreske zakone“ i da će se „energično braniti“.
Lagfin je naveo da, pošto posjeduje više od 80 odsto glasačkih prava u Kampariju, zapljena „apsolutno ne može“ da utiče na njegovu poziciju kao kontrolnog akcionara Kamparija.
Lagfin je povezan s porodicom predsjednika Grupe Kampari Luke Garavolje.
Osnovan je 1995. godine, a njegova glavna svrha je da bude kontrolni akcionar Kamparija, s više od 50 odsto akcija.
Grupa Kampari nije odmah dala komentar.
Poznata po istoimenom crvenom aperitivu, Kampari takođe posjeduje Aperol i nekoliko globalnih brendova, uključujući Grand Marnier, više tekila i neke američke burbone.

Policija zaplijenila akcije Kamparija zbog istrage o utaji poreza

Dvoje je mrtvih i nepoznat je broj ranjenih u “ratu” dvije porodice danas u selu Voriziji na grčkom ostrvu Kritu, nedaleko od Irakliona, javlja atinska RTV SKAI.
Pri upadu jedne porodice na imanje druge ispaljeno je više od 2.000 metaka, dijelom iz automatskog oružja i pušaka “sačmarica”.
Prvi policijski izvještaji ukazuju na smrt 57-godišnje žene i 39-godišnjeg muškarca, dok obračun i dalje traje u obližnjoj klisuri Vorizija.
Na svađu dvije porodice iz za sada nepoznatog razloga, ukazuju informacije koje su do sada prikupili policajci poslije invazije grupe naoružanih ljudi u selo Vorizija.
Po dosadašnjim izvještajima lokalnih medija, najmanje je 15 ranjenih.
Ima i informacija koje zvanični izvori nisu potvrdili, da je poginula i treća osoba.
Neke informacije sugerišu da je žena umrla od srčanog udara zbog sukoba, a ima izvještaja da je prethodno ranjena vatrenim oružjem. Ona je bila medicinska sestra Opšte bolnice u mjestu Hanji.
Stanovnici sela su uglavnom pobjegli, a neki se zaključali u svoje domove dok su se čuli rafali “kalašnjikova”.
Nešto prije podneva, specijalne snage grčke policije ušle su u selo, usljed čega je pucnjava prestala i izbjegnuto je dalje krvoproliće.
Međutim, “rat” dvije porodice se nastavio je u klisuri Vorizija i po riječima stanovnika, pucnjava se i dalje čuje.
Oružani sukob je izbio nekoliko sati nakon pošto je minirana jedna porodična kuća u izgradnji.
Vjeruje se da su oni koji su učestvovali u pucnjavi pobjegli u obližnje mjesto.
Šef grčke policije je na putu sa pojačanjem ka selu, gdje lokalne policijske snage sprovode pretrese kuća.
Nelegalno posjedovanje oružja je običaj na Kritu, a krvne osvete su česte. Seoski festivali i vjenčanja često su mete takvih obračuna, piše agencija AFP.
Nedavno je 23-godišnjak pucao i ubio 52-godišnjeg muškarca na seoskom festivalu u zapadnom dijelu Krita.
Javna kampanja, pokrenuta prije dvije decenije uz podršku legendarnog grčkog kompozitora kritskog porijekla, Mikisa Teodorakisa, da bi se podstakli stanovnici da predaju oružje, imala je mali efekat.

Krit: U “ratu” dvije porodice najmanje dvoje mrtvih, više od 10 ranjenih

&nbsp;U ruskom granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba je poginula, a osmoro je povrijeđeno, nakon što je izbio požar u prodavnici od posljedica eksplozije, saopštio je načelnik Dnjepropetrovske regionalne državne policijske uprave Vladislav Gajvanenko.
- Prema trenutnim informacijama, osmoro ljudi je povrijeđeno u Samarovskom okrugu usljed neprijateljskog napada. Svi su hospitalizovani, a polovina njih je u teškom stanju - napisao je on na Telegramu.
Kako je navedeno, uništena je prodavnica i oštećeno sedam stambenih zgrada. Gajvanenko je dodao da se informacije o posljedicama napada još uvek utvrđuju.&nbsp;

Kijev: U granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba poginula, osam povrijeđeno

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Novosađani za Portal ETV: Potresno je i dirljivo, studenti kontrolišu da sve prođe mirno

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: nis