<article><p>Svjetski mir u 2024. godini narušilo je nekoliko velikih sukoba od čega se strah od prijetnje nuklearnim ratom dodatno pojačao prijetnjama vojnog vrha Rusije.</p><p>Druga decenija 21. vijeka pokazala je da ne postoje trajno prekinuti konflikti, ali i potvrdila hipotezu Roberta Kaplana da će ratove biti sve teže zaustaviti. U februaru nadolazeće 2025. godine ukrajinsko-ruski rat ulazi u četvrtu godinu, koja je za sve evropske ratove u 20. vijeku bila ključna.</p><p>Od prvog svjetskog rata do ukrajinsko-ruskog sukoba za više od 100 godina ratovanja na evropskom kopnu, svi evropski ratovi u svojoj četvrtoj godini ili završavaju ili dobijaju potpuno novu dinamiku.</p><p>Imajući na umu karakterističnost ukrajinsko-ruskog rata treba istaći da su se u prošloj godini desile promjene i događaji koje 21. vijek ne pamti. Po prvi put nakon 1941. godine vojna čizma druge države je stala na rusku teritoriju, ali značajno dugoročnije nego što je to bio raniji slučaj. Po prvi put nakon 1944. godine na evropskom kopnu su upotrijebljene balističke rakete srednjeg dometa.</p><p>S druge strane iako je ovaj rat teritorijalno ograničen pri čemu često elementi ovog rata zalutaju u okolnim zemljama, zapravo je i ukrajinsko-ruski rat potvrdio koliko je daleko otišla globalizacija integrišući svjetsku populaciju brojnim vezama. A nigdje tako isprepletenost veza nije ostavila krvave tragove u 2024. godini kao na Bliskom istoku.</p><p>Početak pogrešnog poimanja Bliskog istoka započinje u njegovom političkom imenovanju "Bliskim istokom", kao istoku koji je blizak Evropi. Na kopnu, Pojas Gaze je ove godine bio bliže paklu s obzirom na pretrpljena razaranja i uništenja. Iako se naziva ratom u Gazi ili ratom protiv Hamasa, u Gazi više efektivno ne postoji Hamas već postoji planski urbicid.</p><p>Od posljedica urbicida u Pojasu Gaze uništeno je preko 60 odsto cjelokupne infrastrukture uz zastrašujuće gubitke među civilima. Broj poginulih u Pojasu Gaze procjenjuje se na između 40.000 do 50.000 ljudi, dok je broj ranjenih preko 100.000 uglavnom civila.</p><p>Na afričkom kontinentu u centralnom dijelu nestabilnost u zemljama Sahela prijeti najvećoj migraciji stanovništva koju bi zabilježila civilizacija. Preko 20 miliona ljudi u tom prostoru živi u direktnim borbenim zonama gdje brojne hunte i frakcije vode ratove koji izuzev geografije imaju malo veze s afričkim kontinentom.</p><p>Sa svim ovim tegobama smo ušli u 2025. godinu i ispratili 2024. godinu za kojom ostaju samo krvavi tragovi. Ono što ohrabruje jesu stidljivi pokušaji obnove sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja nad kojim bdije svjetska populacija.</p></article>

<p>Svjetski mir u 2024. godini narušilo je nekoliko velikih sukoba od čega se strah od prijetnje nuklearnim ratom dodatno pojačao prijetnjama vojnog vrha Rusije.</p>
<p>Druga decenija 21. vijeka pokazala je da ne postoje trajno prekinuti konflikti, ali i potvrdila hipotezu Roberta Kaplana da će ratove biti sve teže zaustaviti. U februaru nadolazeće 2025. godine ukrajinsko-ruski rat ulazi u četvrtu godinu, koja je za sve evropske ratove u 20. vijeku bila ključna.</p>
<p>Od prvog svjetskog rata do ukrajinsko-ruskog sukoba za više od 100 godina ratovanja na evropskom kopnu, svi evropski ratovi u svojoj četvrtoj godini ili završavaju ili dobijaju potpuno novu dinamiku.</p>
<p>Imajući na umu karakterističnost ukrajinsko-ruskog rata treba istaći da su se u prošloj godini desile promjene i događaji koje 21. vijek ne pamti. Po prvi put nakon 1941. godine vojna čizma druge države je stala na rusku teritoriju, ali značajno dugoročnije nego što je to bio raniji slučaj. Po prvi put nakon 1944. godine na evropskom kopnu su upotrijebljene balističke rakete srednjeg dometa.</p>
<p>S druge strane iako je ovaj rat teritorijalno ograničen pri čemu često elementi ovog rata zalutaju u okolnim zemljama, zapravo je i ukrajinsko-ruski rat potvrdio koliko je daleko otišla globalizacija integrišući svjetsku populaciju brojnim vezama. A nigdje tako isprepletenost veza nije ostavila krvave tragove u 2024. godini kao na Bliskom istoku.</p>
<p>Početak pogrešnog poimanja Bliskog istoka započinje u njegovom političkom imenovanju "Bliskim istokom", kao istoku koji je blizak Evropi. Na kopnu, Pojas Gaze je ove godine bio bliže paklu s obzirom na pretrpljena razaranja i uništenja. Iako se naziva ratom u Gazi ili ratom protiv Hamasa, u Gazi više efektivno ne postoji Hamas već postoji planski urbicid.</p>
<p>Od posljedica urbicida u Pojasu Gaze uništeno je preko 60 odsto cjelokupne infrastrukture uz zastrašujuće gubitke među civilima. Broj poginulih u Pojasu Gaze procjenjuje se na između 40.000 do 50.000 ljudi, dok je broj ranjenih preko 100.000 uglavnom civila.</p>
<p>Na afričkom kontinentu u centralnom dijelu nestabilnost u zemljama Sahela prijeti najvećoj migraciji stanovništva koju bi zabilježila civilizacija. Preko 20 miliona ljudi u tom prostoru živi u direktnim borbenim zonama gdje brojne hunte i frakcije vode ratove koji izuzev geografije imaju malo veze s afričkim kontinentom.</p>
<p>Sa svim ovim tegobama smo ušli u 2025. godinu i ispratili 2024. godinu za kojom ostaju samo krvavi tragovi. Ono što ohrabruje jesu stidljivi pokušaji obnove sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja nad kojim bdije svjetska populacija.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ratovi

Rusija

Ukrajina

Pojas Gaze

Izrael

Svijet

Krvavi tragovi 2024. godine: Dvanaest mjeseci svijeta u kojem ratove vode dvije nuklearne sile

<p>Uprava policije objavila je sinoć - pokušavajući na taj način da opovrgne otkriće Portala ETV da masovni ubica <b>Aco Martinović</b> nije bio ,,izolovan i u obruču“ – trominutni snimak sa nadzorne kamere na privatnoj kući, za kojeg policija tvrdi da je ,,cjelovit snimak“ i da konačno dokazuje njihove prvobitne tvrdnje o efikasnoj akciji hvatanje masovnog ubice. &nbsp;</p> <p>Ključni cilj ove propagandne akcije bio je da se, iz trećeg puta, pokuša dokazati kako je policija u Bajicama opkolila Martinovića, uvukla ga u zamku i tako natjerala na samoubistvo. Prethodna dva pokušaja policijskog samohvalsanja razotkrila je ekipa Portala ETV pa su se u Upravi policije na čijem je čelu <b>Lazar Šćepanović </b>odlučili na ,,očajnički“ korak – da prikažu kompletan snimak posljednjih trenutaka ubice Aca Martinovića.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FeFU-FCTeOO4%3Fsi%3DpZl37JD60yxsPPa-&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">ICJELOVIT SNIMAK OTKRIVA ISTU PRIČU: Trominutni snimak koji je Urava policije sinoć objavila</p></div> <p>Analiza i tog, sada kompletnog, snimka pokazuje da je Uprava policije – bez profesionalnih skrupula – i treći put u 24 sata pokušala da obmane crnogorsku javnost.&nbsp;</p> <p>Prvo su to učinili juče oko podneva kada je Uprava policije - u namjeri da demantuje tvrdnje bivšeg premijera <b>Dritana Abazovića</b> da se Martinović tokom noći jedno vrijeme pomiješao sa policajcima – objavila video od 22 sekunde na kojem se, kako su tvrdili, jasno uočava da je Martinović bio opkoljen i da je zbog toga počiniio samoubistvo.&nbsp;</p> <p>Na tom snimku se vidi kako Martinovića, dok se primicao ulici, uočavaju policajci, obasjavaju baterijskim lampama, nakon čega masovni ubica sebi oduzima život.&nbsp;</p> <p>Međutim, snimak koji je emitovao Portal ETV, a koji je trajao osam sekundi duže, pokazao je da su Upravi policije svjesno ,,isjekli“ dio snimka! I to baš onaj na kojem se vidi kako Martinović prvo trčećim korakom, kasnije mirnim hodom, prolazi pored kuća. Na snimku sa nadzorne kamere vide se policajci, koji uopšte nijesu opazili Martinovića u dvorištu, kako trče ili žurno koračaju ulicom dalje u pravcu centra naselja Bajice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250105020128_231ae606838433451cfc8c05c426fb1ecae50a5683b18fd29f803d19ce56f7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250105020128_231ae606838433451cfc8c05c426fb1ecae50a5683b18fd29f803d19ce56f7ca" data-rendition-name="original" width="958" height="713" loading="lazy" alt="MUČNO: Detalj iz noći 1. januara na Cetinju"> <figcaption>MUČNO: Detalj iz noći 1. januara na Cetinju<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Koji sekund kasnije, neko od policajaca je opazio Martinovića, policajci se zaustavljaju, okreću baterijske lampe, da bi se onda vidjelo kako beživotno tijelo masovnog ubice pada u lijevu stranu. Na snimku se ne vidi trenutak smrti, a zvanična policijska verzija govori da je Martinović sebi oduzeo život.&nbsp;</p> <p>Tako je razobličeno policijsko samohvalisanje da je Martinović bio sapleten u obruču i da je, kada je konačno uvidio da nema izlaza, odbio da se preda.&nbsp;</p> <p>Snimak Portala ETV imao je više od 40.000 pregleda, video su prenijeli ključni mediji u Crnoj Gori, kao i mnogi u regionu, pa je ekipa iz vrha UP pokušala da - spinovanjem - saopšti ,,punu istinu“.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250105020136_fd5a1d292cb93934915950ffc2bea42f1a0ea87f6d59c2424086f0dc6cc8429a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250105020136_fd5a1d292cb93934915950ffc2bea42f1a0ea87f6d59c2424086f0dc6cc8429a" data-rendition-name="original" width="1173" height="563" loading="lazy" alt="BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Šaranović i Šćepanović<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Ali opet su se zapleli u mrežu vlastitih obmana. Detaljna analiza tri minuta dugog snimka i dalje ne potvrđuje policijske tvrdnje da je Martinović bio ,,izolovan i u obruču“. Naprotiv: novih 150 sekundi snimka su uglavnom ,,prazan hod“ jer, osim policijskih svjetala koji se naziru u lijevom uglu ekrana - iz pravca kojim Martinović ulazi u kadar – nema nekih novih detalja. I ta svjetla u lijevom uglu ne mogu biti dokaz da je Martinović opkoljen - očito je da se radi o policajcima koji u daljini, krećući se kroz naselje, pretražuju teren.&nbsp;</p> <p>Da nije bilo organizovano postavljene blokade Martinovića pokazuju dešavanja na snimku u intervalu od desete (10) do sedamdesete (70) sekunde. U tom periodu se primjećuje kako je čak 23 pripadnika policije trčeći prošlo ulicom. U međuvremenu, Martinović, obučen u crnu jaknu, zaista na prvi pogled liči na pripadnika specijalaca, prvo trčećim korakom, a poslije laganim hodom se primiče ulici. Iako je bio svjestan da policajci trče ulicom par desetina metara ispred njega, a takođe i onih iza njega, stotinak metara udaljenijih, koji su pretraživali lampama, on prilagođava kretanje i skreće laganim hodom uz ogradu desno.</p> <blockquote>Snimak Portala ETV imao je više od 40.000 pregleda, video su prenijeli ključni mediji u Crnoj Gori, kao i mnogi u regionu, pa je ekipa iz vrha UP pokušala da - spinovanjem - saopšte ,,punu istinu“.</blockquote> <p>Da li je Martinović htio da se nekako, u onom polumraku slabo osvijetljene ulice pobjegne ili se infiltrira među pripadnike policije – ne može se zaključiti iz snimka. Izvjesno je, međutim, da nikakve zasjede nije bilo, niti policajaca postavljenih da prave obruč, pa ni postavljenog snajperiste koji vrijeba iza njih. U jednom trenutku neko je prepoznao Martinovića i policajci se zaustavljaju, okreću prema njemu i osvjetljavaju ga. Koju sekundu kasnije, tijelo Aca Martinovića pada na snijeg.&nbsp;</p> <p>Detaljan opis i analiza snimka ponovo potvrđuju: potjera je bila za petama &nbsp;Martinoviću, ali nikakvog postavljenog obruča, organizovane blokade ili svjesno postavljene zamke nije bilo. Osim u hvalisanjima Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. Kojima je, osim stvarne analize propusta policije, važnije da – po svaku cijenu - zadrže vlastite pozicije u vrhu bezbjednosnog sektora.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

UZALUDNO SPINOVANJE: Uprkos namjeri Uprave policije, novi trominutni snimak upravo dokazuje da Martinović nije ,,bio u obruču“!

<p>Francuska policija saopštila je u subotu da je zaplijenila više od dvije tone kokaina procijenjene vrijednosti od 130 miliona eura u luci Avr na sjeverozapadu zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>U akciji su uhapšeni vozač kamiona i lučki radnik koji su učestvovali u švercu, a njima prijeti kazna do 30 godina zatvora. Luka Avr je godinama bila jedna od najvažnijih kapija za šverc kokaina u Francuskoj.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retaju (Retailleau) čestitao je policiji na uspjehu, dok vlasti navode da je riječ o rekordnoj zapljeni kokaina.</p>
<p>- Iz dana u dan pojačavamo naš rat protiv trgovine drogom, zahvaljujući izuzetnom radu naših agenata - napisao je Retaju na društvenoj mreži Iks.</p>
<p>Francuska i druge evropske vlade pokušavaju da suzbiju bande koje se bave trgovinom droge i smrtonosne obračune usljed sukoba među narko-bandama.</p>
<p>Prošle godine, Evropska unija je pokrenula akciju s evropskim lučkim vlastima u borbi protiv krijumčarenja droge u velikim lučkim gradovima.</p>

Francuska policija zaplijenila više od dvije tone kokaina

<p>Danska policija saopštila je u subotu da istražuje izvještaj o 20 primijećenih dronova iznad luke Kege, jugozapadno od Kopenhagena.</p>
<p>Policija je u saopštenju koje je prenio Danski radio navela da su njeni službenici, kada su stigli na lokaciju u petak uveče, mogli da vide četiri velika drona iznad marine u gradu Kege, na oko 40 kilometara jugozapadno od Kopenhagena.</p>
<p>Policiju je pozvao očevidac koji je tvrdio da je vidio oko 20 dronova koji su kasnije otišli velikom brzinom.</p>
<p>Danska obavještajna služba PET takođe je obaviještena o incidentu, navela je policija, dodajući da pokušava da utvrdi ukupan broj dronova i ko je njihov vlasnik, pošto nije bilo dozvole za letove dronova u tom području u vrijeme kada je izvještavano da su primijećeni.</p>
<p>Policija takođe istražuje i druge izvještaje o primijećenim dronovima dok postoji zabrinutost u vezi s ruskim hibridnim napadima zabilježenim u nekim evropskim zemljama dok traje agresija Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Incident se dogodio u jeku zabrinutosti u nordijskim i baltičkim državama zbog potencijalne ruske sabotaže, pošto su posljednjih mjeseci otkrivena oštećenja brojnih podmorskih kablova, uključujući podmorski kabl za napajanje EstLink 2 između Finske i Estonije.</p>
<p>Istražitelji istražuju mogućnost sabotaže kabla EstLink 2.</p>
<p>Zvaničnici EU vjeruju da bi za to oštećenje mogao biti odgovoran tanker iz ruske “flote u sjenci”, grupe brodova koji se koriste za izvoz ruske nafte u zaobilaženju sankcija uvedenih poslije početka invazije na Ukrajinu.</p>
<p>Dronovi nepoznatog porijekla više puta su primijećeni iznad elektrana i aerodroma u Skandinaviji posljednjih godina, a vlasti nisu mogle da utvrde ko upravlja njima.</p>
<p>U septembru je zbog nekoliko bespilotnih letjelica tokom noći privremeno zaustavljen rad na aerodromu Stokholm-Arlanda – ključnom skandinavskom transportnom čvorištu.</p>

Danska policija istražuje navode o dronovima iznad luke Kege

<p>Ostavka ministra unutrašnjih poslova (<b>Danila Šaranovića</b>) i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu (<b>Alekse Bečića</b>) - prvi je među zahtjevima neformalne grupa studenata „Kamo śutra?“ koja organizuje sjutrašnje odavanje počasti stradalima u tragediji na Cetinju dvanaestominutnom ćutnjom na ispred spomenika Lovćenska vila, ali i <a href="https://etv.me/drustvo/na-cetinju-sjutra-dvanaest-minuta-tisine-u-podgorici-protest-ispred-mup-a">protest</a> u Podgorici ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).</p>
<p>- Ostavka je moralni čin i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast, te kojim se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice koje su nastale tokom političkog vođenja. Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera jesu razlog zbog kojih se traži odgovornost za gubitke života. Iz ovog razloga potrebno je da u budućnosti bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već vođen od strane stručnjaka - jasni su u neformalnoj grupi studenata.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1875651351746953319&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Drugi zahtjev je demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i sakrivenog oružja, revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koje posjeduju oružje, i kroz ozbiljne - a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou.</p>
<p>- To znači snažnu kontrolu posjedovanja oružja, te sistemski pristup ovom pitanju koji neće pojačati represiju građana - već pojačati bezbjednost, sigurnost i povjerenje među građanima i institucijama - istakli su u „Kamo śutra?“.</p>
<p>Njihov treći zahtjev je uspostavljanje policije u zajednici.</p>
<p>- Promjena pristupa policije prema građanima i građankama, od represivnog ka pristupu koji ima za cilj jačanje povjerenja. Postavite policajce u zajednici sa kojima ćemo moći da razgovaramo i kojima ćemo moći da se obratimo, a ne od kojih ćemo imati zazor. Ova reforma je potrebna kako bismo imali instrument građana koji nas štiti i kome vjerujemo - naglasili su oni.</p>
<p>Četvrti zahtjev neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ je povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole.</p>
<p>- Povratak građanskog obrazovanja nije samo još jedan čas koji je potreban našim učenicima već glavna stvar u njihovom razvoju. Ako želimo građane koji razmišljaju, učestvuju i mijenjaju stvari na bolje, moramo prestati da oduzimamo mladima ono što im pripada - znanje o tome kako da budu slobodni i odgovorni ljudi. Ignorisanje potrebe za građanskim obrazovanjem je saučesništvo u urušavanju društva, a vrijeme za akciju je sada - naveli su oni.</p>
<p>Uz to su se pridružili i zahtjevima Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP). A to su: proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju, onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja, pojačanje kontrole streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi, kako su kazali, lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, i uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1875651505736577258&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;„Kamo śutra?“ je neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta - okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva. Oni, kako naglašavaju, nemaju veze sa bilo kojom političkom partijom.</p>
<p>Proteste organizuju bez ikakvih partijskih upliva i zbog toga su od političkih partija zatražili ih na sjutrašnjem protestu ispred zgrade MUP-a ispoštuju i doprinesu da to ostanu građanski skupovi, bez ikakvih partijskih obilježja.</p>
<p>Prvi put su se okupili 26. decembra, kada su sa platoa ispred Pravnog fakulteta poslali podršku kolegama u Srbiji, a zatim se protestnom šetnjom pridružili protestu protiv seksualnog uznemiravanja u školama.<br/>
<br/>
- Nedavna dešavanja u Crnoj Gori dodatno su doprinijela da se građani ne osjećaju sigurno u svojoj državi - istakli su oni ranije.<br/>
<br/>
Naglasili su da su sloboda govora, kvalitetno obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost u crnogorskom društvu ozbiljno ugroženi.<br/>
<br/>
- Stoga, naš cilj je jasan - borba za demokratsko i bezbjedno društvo, bez nasilja. Društvo koje ne pristaje da ćuti i povinuje se, već jasno govori i djeluje u interesu svih građana - podvukli su u „Kamo śutra?“.</p>

Prvi zahtjev „Kamo śutra?“ je ostavka Šaranovića i Bečića

<p>Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore <b>Dritana Abazovića</b> da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</p></div>
<p>Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a <b>Danila Šaranovića</b>, čelnika UP <b>Lazara Šćepanovića</b> i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;</p>
<p>Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </p></div>
<p>Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;</p>
<p>Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;</p>

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

<p>Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.</p>
<p>Policija traga za Cetinjaninom <b>Acom Martinovićem</b> koji<b> </b>je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.</p>
<p>Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.</p>
<p>Na Cetinju su tužiteljka <b>Andrijana Nastić </b>i vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović.</b></p>
<p>Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

<p>I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.</p>
<p>04.01.</p>
<p>15.00h</p>
<p>Sad gledam snimak koji mi je poslat.</p>
<p>Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.</p>
<p>Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.</p>
<p>On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;</p>
<p>Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;</p>
<p>Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.</p>
<p>I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.</p>
<p>Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.</p>
<p>I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.</p>
<p>I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;</p>
<p>Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.</p>
<p>Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.</p>
<p>I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.</p>
<p>I emocija.</p>
<p>Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;</p>
<p>U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.</p>
<p>Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.</p>

Pismo Spajiću 2

<p>Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore <b>Snežana Armenko</b> svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore <b>Jeleni Božović</b>.&nbsp;</p> <p>Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Dragane Đuranović</b> i <b>Desanke Lopičić</b>, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp;</p> <p>- Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp;</p> <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp;</p> <p>Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp;</p> <p>- Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp;</p> <p>Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp;</p> <p>Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp;</p> <p>Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Krvavi tragovi 2024. godine: Dvanaest mjeseci svijeta u kojem ratove vode dvije nuklearne sile

Tagovi

UZALUDNO SPINOVANJE: Uprkos namjeri Uprave policije, novi trominutni snimak upravo dokazuje da Martinović nije ,,bio u obruču“!

Francuska policija zaplijenila više od dvije tone kokaina

Danska policija istražuje navode o dronovima iznad luke Kege

Prvi zahtjev „Kamo śutra?“ je ostavka Šaranovića i Bečića

PRATITE TVe UŽIVO