Makron: Predložene evropske vojne snage u Ukrajini mogle bi da odgovore na napad Rusije ukoliko bi ga Moskva pokrenula

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle da "odgovore na napad Rusije" ukoliko bi ga Moskva pokrenula.

Makron je to izjavio poslije razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim uoči samita u Parizu na kojem će predstavnici tridesetak nacija danas razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene „po važnim gradovima“ i drugim mjestima.

- Ako opet bude opšte agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi zapravo bile napadnute i onda bi uslijedio naš uobičajeni okvir angažovanja. Naši vojnici, kad su umiješani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfiliktnoj situaciji, da na nju odgovore - rekao je Makron.

Makron u tandemu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom insistira na tome da se stvori koalicija zemalja voljnih da, na ovaj ili na onaj način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini sa ciljem da se obezbijedi trajan mir time što bi se Rusija odvratila od ideje da ponovo napadne tu zemlju.

Makron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.

Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini „niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama“, već bi to „bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada“.

- Time što bi držale strateške gradove, strateške baze, to bi označilo jasnu podršku nekoliko evropskih zemalja i saveznika - kazao je Makron.

Prema tome, dodaje, oni nisu na linijama fronta.

- Ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir. To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi – ako bi se ponovo odlučili da krenu u agresiju - istakao je Makron.

Očekuje 31 državnu delegaciju danas u Jelisejskoj palati, što je više no što ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mjesec. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini – uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju – dobija zamajac.

SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.

Specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Stiven Vitkof odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako nešto uopšte radi.

- To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je uprošćena - rekao je Vitkof u intervjuu sa nekadašnjim novinarem Foks njuza Takerom Karlsonom.

Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Makron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega što je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini još od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima), njemu se ne može vjerovati, te da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.