Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas u Antverpenu da je jedino rješenje za ekonomske prijetnje koje predstavljaju Kina i Sjedinjene Američke Države da Evropa postane nezavisna sila.
- Potrebni su nam novi obim i nova brzina u našem pristupu kako bismo okončali fragmentaciju koja slabi i rizikuje da ponizi Evropu - rekao je Makron na skupu poslovnih lidera u Antverpenu u Belgiji, prenijeli su francuski mediji.
Tu ideju o zajedničkom evropskom dugu Francuska zagovara godinama, ali su je druge zemlje, uključujući Njemačku, dosledno odbacivale.
- Nikada nijesmo živjeli u ovakvom periodu. Stoga moramo da prihvatimo preduzimanje ključnih mjera koje nijesu baš uobičajene u tradicionalnom evropskom alatu mjera - rekao je Makron.
Francuski predsjednik je rekao da se Evropa nalazi u vanrednoj situaciji i dodao da toga treba da budu svi svjesni jer će uskoro biti prekasno.
Makron je takođe pozvao zemlje koje su spremne da sprovedu reforme jedinstvenog evropskog tržišta koje je predložila Komisija, da pojačaju saradnju, kako bi se što prije postigao napredak.
Tu pojačanu saradnju je ranije podržala i predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen.
Francuski predsjednik je još jednom pokrenuo ideju o "euroobveznicama", zajedničkim evropskim obveznicama za finansiranje velikih investicija i da Evropa ostane konkurentna sa Pekingom i Vašingtonom.
- Ako želimo da dovoljno investiramo u odbranu i svemirsku bezbjednost, čiste tehnologije, vještačku inteligenciju i kvantno računarstvo i transformišemo našu produktivnost i konkurentnost, jedino rješenje je izdavanje zajedničkog duga - dodao je Makron.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Evropa mora ponovo uspostaviti direktan dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se pronašao put ka miru u Ukrajini. Makron je za nekoliko evropskih novina – među kojima su njemački Süddeutsche Zeitung i francuski Le Monde – izjavio da Evropa ne smije prepustiti razgovore s Rusijom Vašingtonu.
- Mora biti moguće obnoviti dijalog s Rusijom. Zašto? Zato što će se, onoga dana kada se postigne mir, taj mir ticati i Evrope. Obnovili smo kanale komunikacije na tehničkom nivou- rekao je francuski predsjednik u intervjuu objavljenom danas.
Na pitanje da li želi da upravo on razgovara s Putinom, Makron je odgovorio da vjeruje kako je potreban dobro organizovan evropski pristup, ali da u tom procesu ne bi smjelo učestvovati previše aktera.
Kremlj, kako piše agencija dpa, tvrdi da je Rusija spremna da obnovi dijalog s Francuskom na predsjedničkom nivou.
- Bilo je kontakata i možemo potvrditi da ćemo, ukoliko bude potrebno i poželjno, u najkraćem roku pomoći u obnavljanju dijaloga na najvišem nivou- izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfaks.
Govoreći o spremnosti Makrona na direktne razgovore između Evropljana i Putina, Peskov je rekao da to Moskvu „impresionira“.
- Dugo ukazujemo na to da je nelogično, kontraproduktivno i štetno za sve strane svoditi odnose na nulu- naglasio je Peskov.&nbsp;
Savjetnik francuskog predsjednika za vanjsku politiku Emanuel Bon nedavno je boravio u Moskvi, a njemački kancelar Fridrih Merc tada je izjavio da je riječ o koordinisanoj inicijativi. 
&nbsp;

Makron predlaže dijalog sa Putinom o Ukrajini: Mirovni pregovori ne smiju biti prepušteni Vašingtonu

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je danas izjavio da se priprema nastavak dijaloga sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenijeli su francuski mediji.
Francuski predsjednik je u decembru rekao da bi "bilo korisno ponovo razgovarati" s Putinom.
- Nastavak dijaloga sa Vladimirom Putinom se priprema, ali Moskva ne pokazuje stvarnu spremnost za pregovore o miru - rekao je Makron novinarima.
Ocijenio je da "nepodnošljiva ruska bombardovanja nisu pokazala istinsku spremnost za pregovore o miru".
Ne navodeći kada bi sastanak mogao biti, Makron je rekao da se pripreme na tehničkom nivou odvijaju "transparentno i u konsultaciji" sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
- Važno je da Evropljani obnove sopstvene kanale za komunikaciju - dodao je Makron.

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sastao se danas u Parizu sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, a tim povodom obratio se i na grenlandskom jeziku.
Govoreći na grenlandskom, Makron je poručio da jedino Grenland može odlučivati o svojoj sudbini.
- Grenland nije na prodaju niti se može preuzeti. Grenlanđani će odlučivati o svojoj budućnosti - rekao je Makron.
U nastavku obraćanja, predsjednik Francuske govorio je i na danskom jeziku.
- Francuska će i dalje biti ujedinjena sa Kraljevinom Danskom - istakao je Makron.
Grenlandski lider Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen boravili su u Parizu na sastanku sa Makronom kako bi učvrstili podršku protiv nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme arktičko ostrvo koje je vjekovima bilo dio danske teritorije.
Makron je kazao da Francuska dijeli stav da je neophodno ojačati odbranu na Arktiku.

Makron se obratio na grenlandskom jeziku: "Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je danas da će vlada pokrenuti “ubrzani postupak” kako bi se osiguralo da parlament brzo usvoji zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina i da može stupiti na snagu sljedeće školske godine.
“Zamolio sam vladu da pokrene ubrzani postupak kako bi mogao da prođe kroz Senat. Jer ono što želim da uradim, obaveza koju sam dao u jednoj od mojih debata, jeste da se zabrana primijeni sljedeće školske godine”, rekao je Makron u video poruci koju je prenio francuski BFMTV.
Ubrzani postupak za parlamentarno razmatranje zakona omogućava, prema Ustavu, njegovu brzu primjenu.
“Zabranjujemo društvene mreže za mlađe od 15 godina i zabranićemo mobilne telefone u našim srednjim školama. Vjerujem da je ovo jasno pravilo, jasno za naše tinejdžere, jasno za porodice, jasno za nastavnike, i idemo naprijed”, dodao je Makron.
Predsjednik Francuske je rekao da “mozgovi djece i tinejdžera nisu na prodaju”.
“Emocije naše djece i tinejdžera nisu na prodaju ili manipulaciju, ni od američkih platformi, niti od kineskih algoritama”, dodao je Makron.

Makron predložio zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, saopštio je predsjednik Francuske Emanuel Makron.
&nbsp;Kako je naveo tokom obraćanja u Davosu, američka konkurencija je usmjerena na slabljenje i potčinjavanje Evrope, a Francuska i EU treba da osnaže svoju autonomiju i odbrane mulilateralizam, prenosi B92.
&nbsp;On je naveo da je evropska konkurentnost zaostala u odnosu na Sjedinjenim Američkim Državama i ocijenio da Evropljani nijesu dovoljno oprezni prema zatvorenim ili zaštićenim tržištima, posebno kada se suočavaju sa američkim i kineskim pritiscima.
&nbsp;U tom kontekstu, Makron je najavio da će zajedno sa Evropskom komisijom postaviti osnove za evropski preferencijalni režim koji bi služio za zaštitu industrije Starog kontinenta.&nbsp;
&nbsp;On je istakao da EU mora da koristi svoje vrlo moćne alate kako bi odgovorila na ekonomski pritisak, posebno pominjući instrument protiv prisile /anti-coercion instrument/ Evropske unije.
&nbsp;Makron je takođe ukazao na problem investiranja u Evropi i pozvao na razvoj Unije tržišta kapitala, kako bi Evropljani mogli da usmjere veću količinu svoje štednje ka inovacijama unutar Evropske unije.&nbsp;
&nbsp;Prema njegovim riječima, Evropa ima više štednje nego Sjedinene Američke Države, ali preveliki dio te štednje se ulaže izvan Unije, što slabi evropski investicioni potencijal.
&nbsp;On je pozvao na pojednostavljenje pravila i jačanje jedinstvenog tržišta kako bi se podstakla inovacija i rast, ocjenjujući da Evropska unija nije dovoljno spremna da odgovori na nivo javnih i privatnih ulaganja u Sjedinjenih Američkih Država.
&nbsp;Makron je ponovio poziv na jačanje evropske suverenosti i autonomije, navodeći da Evropa mora da se oslanja na svoje kapacitete i alate, umjesto da pristaje na "novi kolonijalni pristup" u međunarodnim odnosima.

Evropa se suočava sa konkurencijom SAD i Kine

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Slobodanka Krgović najavila je ponovni štrajk glađu ispred Skupštine Crne Gore u narednih pet dana, navodeći da sjednica za povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece nije održana 17. februara kako je bila najavljena.&nbsp;
Krgović u saopštenju ističe da će štrajkovati glađu s obzirom da se kod majki pojavio neviđeni revolt i ogorčenje zbog neodržavanja sjednice odbora.
Takođe, uz štrajk glađu, provešću tih pet dana ispred Skupštine u trajanju od jednog sata. Štrajk glađu će trajati od 23. do 27. februara. Tim danima ću biti ispred Skupštine Crne Gore od 10 do 11 sati - kazala je Krgović u saopštenju.&nbsp;

Krgović najavila ponovni štrajk glađu od poneđeljka

Albanski državljanin R.P. (43), sa privremenim boravkom u Podgorici, uhapšen je i protiv njega i firme „S.D.“ d.o.o. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje u utaju skoro pola miliona eura poreza.
R.P. se sumnjiči da je, kao osnivač i izvršni direktor S.D.“ d.o.o. Podgorica, kontinuirano tokom 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa ove firme, bez adekvatne poslovne dokumentacije.
- Time je, po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavljena protivpravna imovinska u iznosu od 447.147 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz policije poručuju da službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa aktivnostima iz svoje nadležnosti u cilju kontrole fizičkih i poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju onih koji vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.

Uhapšen albanski državljanin: Osumnjičen da je kao direktor firme „S.D.“ d.o.o. utajio pola miliona eura poreza

Crna Gora se, nakon operativnog pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA, od zemlje sa najvišim troškovima prekograničnih plaćanja na Zapadnom Balkanu u 2025. godini pozicionirala kao država sa najnižim troškovima transfera prema Evropskoj uniji, navodi se u trećem izdanju izvještaja Svjetske banke – Measuring the Cost of Cross-Border Business-to-Business Payments in the Western Balkans (februar 2026).
Prema nalazima izvještaja, troškovi transfera iz Crne Gore ka EU za iznos od 5.000 eura među najnižima su u regionu i uglavnom iznose oko 0,04 do 0,05 odsto vrijednosti transakcije. Kod transfera od 20.000 eura troškovi padaju na manje od 0,01 odsto, što je nivo uporediv sa najefikasnijim tržištima unutar Evropske unije.
Sličan trend zabilježen je i kod plaćanja iz EU ka Crnoj Gori. Za transfere od 5.000 eura troškovi su oko ili ispod 0,05 odsto, dok se kod iznosa od 20.000 eura gotovo u potpunosti eliminišu. Time je, kako se navodi, potvrđena prednost koju Crna Gora ostvaruje kao članica SEPA sistema u odnosu na ostale zemlje regiona koje još nijesu dio ovog platnog okvira.
Izvještaj Svjetske banke ukazuje i na značajno ubrzanje prekograničnih plaćanja. Udio transakcija iz EU ka Zapadnom Balkanu koje se realizuju u roku od 24 sata porastao je sa šest odsto u 2024. na 63 odsto u 2025. godini. Još izraženiji napredak zabilježen je u suprotnom smjeru – iz Zapadnog Balkana ka EU – gdje je udio transakcija realizovanih u roku od 24 sata porastao sa 39 na 74 odsto.
Svjetska banka podsjeća da je Crna Gora operativno pristupila SEPA 7. oktobra 2025. godine, uz primjenu modela koji uključuje ograničavanje naknada, čime su benefiti brzo postali vidljivi građanima i privredi, posebno u segmentu poslovnih prekograničnih plaćanja.
Nalazi izvještaja potvrđuju da SEPA integracija donosi konkretne i mjerljive koristi za crnogorsku ekonomiju – niže transakcione troškove, veću predvidljivost poslovanja, smanjenje trgovinskih barijera sa EU i jačanje konkurentnosti domaćih kompanija na jedinstvenom evropskom tržištu.
Iz Centralne banke Crne Gore poručuju da ostaju posvećeni daljoj modernizaciji platne infrastrukture i unapređenju efikasnosti i dostupnosti platnih usluga u skladu sa evropskim standardima.

Svjetska banka: Crna Gora ima najniže troškove prekograničnih plaćanja prema EU

Vlast Aleksandra Vučića nastavlja progon onih koji otvoreno podržavaju studente, što pokazuje i smjena mitropolita žičkog Justina. Posljednjom odlukom Sinoda SPC, na teritoriji Srbije više nema episkopa koji otvoreno podržavaju građanske proteste, imajući u vidu da se oni koji su ranije digli glas već nalaze u inostranstvu. Teolog Vukašin Milićević za Novu ocjenjuje da je riječ o nastavku progona onih koji se protive bliskoj povezanosti državnog i crkvenog vrha, ali i o znaku njihove slabosti. On tvrdi da SPC u novijoj istoriji nije povlačila tako drastične poteze i upozorava da bi na udaru sada mogli biti sveštenici koji su podržavali studente, ističući da borba vjernika za pravdu i istinu neće prestati.
<h3>Smjena mitropolita Justina</h3>
Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve razriješio je dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
<h3>Teške optužbe i podrška vjernika</h3>
Na račun episkopa Justina iznijete su teške optužbe. U saopštenju SPC navodi se da su tokom redovne kontrole materijalno-finansijskog poslovanja eparhije, sprovedene na osnovu odluke Patrijaršijskog upravnog odbora iz oktobra 2023. godine, dvije komisije – Patrijaršijskog upravnog odbora i Sinoda – prikupile dokaze koji, kako tvrde, potvrđuju ozbiljne nepravilnosti u radu mitropolita Justina.
Prema navodima Sinoda, mitropolit Justin je navodno bez odobrenja osnovao tri privredna društva – „Trifora doo“, „JEŽ doo“ i „Vinarija manastira Studenice doo“, prikrivao njihovo poslovanje i upisao se kao njihov stvarni vlasnik. Takođe se tereti da je neovlašćeno prodao 34 crkvene nepokretnosti u Kraljevu i Čačku, uključujući stanove i poslovne prostore.
Sinod navodi i da je zaključivao štetne ugovore višemilionske vrijednosti sa pravnim i fizičkim licima, neovlašćeno davao pozajmice u milionskim iznosima različitim privrednim društvima u Srbiji, te da su utvrđene finansijske zloupotrebe koje mogu povući i krivičnu odgovornost pred državnim organima.
Premda crkva odbacuje optužbe o političkom progonu, ovaj potez se u javnosti tumači upravo tako, imajući u vidu da je episkop Justin otvoreno podržao studentske proteste, otvarajući vrata hramova i parohijskih domova studentima.
U danu kada je objavljena vijest o suspenziji vladike Justina, u Kraljevu se okupio veći broj vjernika iz eparhije kojom vladika Justin rukovodi.
Odluka SPC o razrješenju episkopa Justina dolazi svega nekoliko dana pošto su iz Srpske pravoslavne crkve isključeni teolozi koji su kritikovali crkvenu vlast.
Blagoje Pantelić više nije član crkvene zajednice odlukom suda kojim predsjedava patrijarh Porfirije, dok je Vukašin Milićević lišen i svešteničkog čina. To u praksi znači da neće moći da se pričešćuju, a po njihovoj smrti neće moći ni da im se služi opijelo.
<h3>Zatvaranje kruga i otvaranje novog</h3>
Smjenom episkopa Justina faktički je zatvoren krug progona onih episkopa koji podržavaju studente, a koji se nalaze u Srbiji.
Naime, ostali episkopi SPC koji su javno podržali studente nalaze se van granica Srbije. To su mitropolit njemački Grigorije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, arhiepiskop zapadnoamerički Maksim i episkop istočnoamerički Irinej.
Oni su početkom prošle godine uputili javno pismo u kojem su istakli da su studenti budućnost.
Komentarišući smjene u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, teolog Vukašin Milićević kaže za Novu da se radi o nastavku politike progona svih onih koji se protive „simfoniji“ koja vlada između državnog i crkvenog režima.
- Još jednu stvar treba imati u vidu. Ma koliko ovo sve bilo bahato i agresivno, to je istovremeno pokazatelj slabosti, kako crkvenog, tako i državnog režima. Ne vidim, čak ni iz perspektive njihovog interesa, šta oni ovim dobijaju. Jasno je da građani i vjernici SPC neće odustati od borbe za pravdu i istinu - navodi Milićević.
Na pitanje da li je crkva povlačila ovako drastične poteze u novijoj istoriji, Milićević odgovara:
„Teško je naći neku paralelu, tako da je kratak odgovor – ne. Ovo je sada kampanja. Pada mi na pamet smjena čitave jerarhije u vrijeme kralja Milana. To je tada država uradila u kojoj je postojala državna crkva, pa i nije neka analogija za poređenje.“
Sagovornik Nove navodi da se boji kako će se crkva u narednom periodu odnositi prema sveštenstvu.
- Bojim se za sveštenstvo žičke Eparhije, pogotovo onih koji su se istakli u podršci studentima. Najpoznatiji je otac Milić, koji je čak govorio na protestu u Užicu. Ima ih još, i to malo. Uzdam se u to da je Eparhija žička to područje centralne Srbije, koje je ustaničko područje… Uzdam se u njihov ustanički mentalitet - navodi Milićević, dodajući da ovo pitanje nije samo crkveno.
<h3>Gorko sjećanje na obojenu revoluciju</h3>
Od početka studentskih i građanskih protesta, oči javnosti uprte su u Srpsku pravoslavnu crkvu u iščekivanju otvorene podrške njenog poglavara, patrijarha Porfirija. Umjesto toga, dobili smo jadikovanje ruskom predsjedniku da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“.
U aprilu prošle godine, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije sastao se u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Tokom sastanka, kome su uz patrijarha Porfirija i Putina prisustvovali i ruski patrijarh Kiril i mitropolit bački Irinej, razgovarano je o bliskim odnosima Srpske i Ruske pravoslavne crkve, odnosima dvije države, Kosovu i Metohiji, dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvu, ali i o „obojenoj revoluciji“ u Srbiji.
Patrijarh Porfirije tada je otvoreno rekao Putinu da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“. Izrazio je nadu da će „zemlja prevazići to iskušenje“:
„Obojena revolucija, vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći sa Zapada žele da razvijaju identitet srpskog naroda i kulturu. Hvala vam, što bi rekli, i neka vam Bog da snage i mudrosti. Naše molitve su uvijek sa vama, i nadam se da Gospod pomaže“, naveo je tada Porfirije.

U Srbiji više nema episkopa koji nijesu po volji SNS: Da li sad na red dolaze i sveštenici koji su podržali studente?

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: emanuel-makron

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Makron predlaže dijalog sa Putinom o Ukrajini: Mirovni pregovori ne smiju biti prepušteni Vašingtonu

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Makron se obratio na grenlandskom jeziku: "Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti"

Makron predložio zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Evropa se suočava sa konkurencijom SAD i Kine

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Krgović najavila ponovni štrajk glađu od poneđeljka

Uhapšen albanski državljanin: Osumnjičen da je kao direktor firme „S.D.“ d.o.o. utajio pola miliona eura poreza

Svjetska banka: Crna Gora ima najniže troškove prekograničnih plaćanja prema EU

U Srbiji više nema episkopa koji nijesu po volji SNS: Da li sad na red dolaze i sveštenici koji su podržali studente?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO