Francuska se ponovo suočava sa političkom krizom, nakon što je nova vlada Sebastijana Lekornija pala za manje od 24 sata po stupanju na dužnost, što je izazvalo uznemirenost na tržištima i otvorilo mogućnost za nove izbore koji bi mogli da ojačaju krajnju desnicu.
Ova dešavanja dolaze u trenutku kada se Evropa već suočava sa nizom izazova, ratom u Ukrajini, pritiscima predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa na međunarodnu trgovinu i rastom populističkih snaga, pa postoji bojazan da bi cijela ekonomija eurozone uskoro mogla biti ugrožena, piše portal Politiko.
Zabrinutost raste i u Briselu i u drugim evropskim prijestonicama, gdje zvaničnici upozoravaju da bi autoritet predsjednika Emanuela Makrona na međunarodnoj sceni, naročito u vezi sa Ukrajinom i Gazom, mogao biti ozbiljno oslabljen.
Neki ocjenjuju da bi nestabilnost u drugoj po veličini ekonomiji eurozone mogla ugroziti čitav blok.
- Francuska je prevelika da bi propala. Ova politička nestabilnost ugrožava cijelu eurozonu- izjavio je jedan diplomata EU uz uslov anonimnosti, navodi Politiko.
Kako se u članku naglašava, Francuska je druga najveća ekonomija u Evropskoj uniji, vodeći igrač u G7, jedina nuklearna sila EU i stalna članica Savjeta bezbjednosti UN.
Podjednako važno, pod Makronom, ovoj političkoj sili koja je i jedan od ključnih aktera u oblikovanju evropskih politika, mogla je parirati samo Njemačka.
Ipak, Makron se već duže vrijeme suočava sa pritiskom krajnje desnice, predvođene Nacionalnim okupljanjem Marin Le Pen, koji vodi u anketama, dok istovremeno pokušava da riješi problem velikog budžetskog deficita.
Posmatrači ne isključuju čak ni mogućnost Makronove ostavke, iako mu predsjednički mandat traje do 2027. godine.
Nakon pada vlade u ponedjeljak, francuske berze i državne obveznice su zabilježile pad, dok je euro oslabio u odnosu na dolar.
- Eurozona već ima dovoljno problema. Ne treba joj još i ovo- rekao je jedan zvaničnik vlade iz zemlje članice eurozone.
Francuski zvaničnici pokušali su da umanje značaj krize, navodeći da, uprkos složenosti situacije, "pilot i dalje sjedi u kokpitu".
U Briselu, pojedine diplomate već govore o kraju Makronove političke karijere jer, iako je 2017. godine osvojio vlast kao simbol promjena, sada ga vide kao oslabljenu figuru čiji uticaj u EU brzo blijedi.
- Nije dobro za EU da se jedna od njenih najvećih članica nalazi u krizi, pogotovo u trenutnoj bezbjednosnoj situaciji- rekao je jedan zvaničnik iz eurozone.
Francusko-njemački tandem, tradicionalno ključan za funkcionisanje EU, teško je zamisliti u ovakvim okolnostima, uprkos njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu, koga u Briselu vide kao dinamičnijeg od njegovog prethodnika, smatra Politiko.
- Francuska će biti odsutna baš kada Rusija vrši pritisak na evropske granice, Kina povećava industrijski pritisak, a Trampova Amerika se ponaša nepredvidivo. U ovakvim uslovima, Francuska ne može da pruži ono što je sposobna da da- izjavio je francuski zvaničnik iz kabineta ministra u ostavci.
Vođa Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen već je iskoristila pad vlade da ponovi zahtjev za nove izbore, a holandski desničarski lider Gert Vilders poručio je da je vrijeme starih evropskih lidera prošlo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politiko: Politička nestabilnost u Francuskoj ugrožava cijelu eurozonu

Francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je večeras od odlazećeg premijera Sebastijana Lekornija da do srijede uveče organizuje još jedan razgovor sa političkim strankama, kako bi pronašao izlaz iz političke krize, prenosi France 24.
Odluka je donesena nekoliko sati nakon što je Lekorni podnio ostavku na mjesto premijera, samo 27 dana od stupanja na dužnost.
Lekorni je poslije sastanka sa predsjednikom države saopštio da je prihvatio zahtjev Makrona da održi pregovore kako bi se riješila trenutna politička kriza.
 
- U srijedu uveče ću reći predsjedniku da li je to moguće ili ne, kako bi mogao da izvuče sve potrebne zaključke - rekao je Lekorni.
 
Makron je poslije sastanka sa Lakornijem rekao da je spreman da "preuzme odgovornost“, ako premijer u ostavci u narednih 48 sati ne uspije da dođe do dogovora u parlamentu.
 
Tom porukom, čini se da Makron nagovještava da će raspustiti Narodnu skupštinu, ocijenili su analitičari.
 
Liderka Zelenih Marin Tondelije osudila je odluku Makrona da zatraži od premijera u ostavci da još jednom razgovara sa parlamentarnim strankama.
 
- Sve je to pomalo tužno. Ovo su zaista posljednje poruke iz političkog svijeta koji se urušava i drži se kao dagnja za svoj kamen - rekla je Tondelije novinarima.

1084x550

Makron: Preuzeću odgovornost ako Lekorni ne uspije u novom pokušaju dogovora u parlamentu

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas izraelske vlasti da poštuju međunarodno pravo u vezi sa flotilom za Gazu i da osiguraju da francuski građani na brodovima budu zaštićeni.
- Zahtijevamo da svi naši sunarodnici koji su napravili ovaj izbor, koji je izbor posvećenosti a suočeni su sa situacijom koju smo osudili na zvaničan način i protiv koje preduzimamo mjere i namjeravamo da nastavimo da preduzimamo mjere- rekao je Makron na konferenciji za novinare poslije evropskog samita u Kopenhagenu.
Makron je dodao da sva pravila moraju da budu poštovana i francuski državljani moraju da budu pravilno zaštićeni.
Francuski predsjednik je rekao da pažljivo prati "situaciju sa ostalim zabrinutim evropskim partnerima, posebno Italijom i Španijom".
- Ništa ne može opravdati operacije koje ne poštuju međunarodno pravo- dodao je Makron.
Izraelske vlasti su danas saopštile da će putnici flotile Gaze presretnute u Sredozemnom moru biti protjerani u Evropu i da nijedan od brodova nije uspio da prekine pomorsku blokadu nametnutu palestinskoj teritoriji.
Flotila Global Sumud, koja se sastoji od oko 45 čamaca sa političkim ličnostima i aktivistima poput Šveđanke Grete Tunberg, isplovila je iz Španije u septembru sa ciljem da prekine izraelsku blokadu Pojasa Gaze, za koji UN kažu da pati od gladi.
Izraelska mornarica je u srijedu uveče počela sa presretanjem brodova nakon što je upozorila posade da ulaze u vode nad kojima Izrael polaže pravo na kontrolu.

Makron pozvao na zaštitu francuskih građana na brodovima flotile za Gazu

Tokom Samita evropskih politički lidera u Kopenhagenu, albanski premijer Edi Rama, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i francuski predsjednik Emanuel Makron našli su se u kratkom razgovoru koji se brzo proširio društvenim mrežama.
Tema je bio Donald Tramp, odnosno njegovo nepoznavanje geografije. Američki je predsjednik, naime, već nekoliko puta pomiješao Albaniju i Armeniju, ustvrdivši da je "završio rat između Albanije i Azerbajdžana".
Rama je u jednom trenutku prišao Makronu i rekao mu da bi trebalo da čestita njemu i Alijevu.
- Niste nam čestitali na mirovnom sporazumu koji je predsjednik Tramp sklopio između naše dvije zemlje - rekao je, na što su se i Makron i Alijev počeli smijati.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbayraktar_1love%2Fstatus%2F1973674766335967472%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1973674766335967472%7Ctwgr%5E82d94818b3624c166d6dbd634a13cb337568956d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

1250x600

(VIDEO) Rama ismijavao Trampa, Makron i Alijev prasnuli u smijeh: "Treba da nam čestitaš"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je izjavio da države NATO-a treba da "pojačaju" odgovor u slučaju "novih provokacija" Rusije, posebno u vazdušnom prostoru Istočne Evrope.
- To znači da ako vas neko ponovo provocira, morate da reagujete malo snažnije - rekao je Makron francuskim novinarima u Njujorku, gdje učestvuje na godišnjem zasijedanju Generalne skupštine UN.
Makron je, međutim, dodao da suočeni sa ovim "testovima" ruske vojske, ne treba otvarati vatru.
Američki predsjednik Donald Tramp je u utorak rekao da bi trebalo obarati ruske avione ako ulaze u vazdušni prostor država NATO.
Makron je rekao da je NATO do sada imao organizovan "proporcionalan" kolektivni odgovor na nekoliko upada ruskih dronova i aviona u njegov vazdušni prostor.
- Zato je važno pokazati da znamo kako da zaštitimo Ukrajinu, jer je ona u prvom planu naše kolektivne bezbjednosti i da nastavimo da štitimo naš vazdušni prostor - kazao je Makron.
Rusija je više puta negirala odgovornost, ali je NATO u utorak upozorio Moskvu da "njeno zaoštravanje" treba da prestane i izrazio spremnost da se brani svim sredstvima.
U ponedjeljak je Danska bila primorana da zatvori aerodrom u Kopenhagenu, dok su ga nadlijetali dronovi nepoznatog porijekla, ranije ovog mjeseca Poljska, Rumunija i Estonija su osudile upade ruskih vojnih aviona u svoj vazdušni prostor, a tokom noći 9. na 10. septembar 20 dronova je uletjelo u Poljsku i holandski borbeni avioni su oborili tri, što je prva takva intervencija u istoriji NATO-a od njegovog osnivanja 1949. godine.
Makron je pozdravio "veoma jasnu poruku" - novu izjavu Trampa o Ukrajini kao "veoma važnu" jer Kijevu "potrebna i američka oprema, i podrška".
Tramp je naglo promijenio pristup ratu u Ukrajini i rekao u utorak da Kijev može da povrati svoju okupiranu teritoriju i možda i da čak ode dalje, u Rusiju.
- Rusija već tri i po godine vodi rat bez jasnog vođstva koji bi prava vojna sila dobila za manje od sedam dana - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, poredeći Rusiju s "tigrom od papira".
Makron je, pozdravljajući taj "nov pogled" SAD na rat u Ukrajini, rekao da je "veoma jasna poruka američkog predsjednika da je Rusija nesumnjivo slabija, krhkija nego što su mnogi govorili".

Makron: NATO treba da jače odgovara na provokacije Rusije, posebno u vazduhu

Predsjednik Francuske Emanuel Makron potvrdio je da će njegova vlada zvanično priznati palestinsku državu, pridružujući se tako talasu zemalja koje su to učinile u posljednjim nedjeljama.
Makron je to rekao prilikom govora u Ujedinjenim nacijama u Njujorku, prenosi BiBiSi (BBC).
Prije nego što je objavio priznanje Palestine, predsjednik Francuske je pred UN-om rekao da je došlo vrijeme da se zaustavi rat u Gazi i da se oslobodi preostalih 48 talaca koje drži Hamas.
Istakao je da je svijet "samo nekoliko trenutaka" udaljen od propuštanja prilike za mir.
- Više ne možemo da čekamo - poručio je Makron.
Osudio je napade od 7. oktobra i rekao da želi da vidi mir u regionu kroz rješenje sa dvije države koje postoje jedna pored druge.
- Ništa ne opravdava rat koji traje. Sve nas obavezuje da ga definitivno okončamo - kazao je Makron.
Davanjem prava Palestincima ne oduzimaju se prava Izraelcima, rekao je Makron.
Takođe je istakao zemlje koje su već priznale palestinsku državnost, uključujući: Andoru, Australiju, Belgiju, Luksemburg, Maltu, Monako, Veliku Britaniju i San Marino.
Rekao je da su te zemlje odgovorile na njihov poziv još u julu i napravile odgovoran i neophodan izbor - izbor za mir.
Dodao je da i Španija, Irska, Norveška i Švedska „takođe idu istim putem“.
Makron poziva na uspostavljanje prelazne uprave u Gazi, u kojoj bi učestvovala Palestinska uprava, a koja bi imala zadatak da nadgleda rasformiranje Hamasa.
Takođe je rekao da je Francuska spremna da učestvuje u „misiji stabilizacije“ u Gazi, čime je otvorio mogućnost međunarodnog bezbjednosnog prisustva u toj oblasti.
Dodao je da će Francuska otvoriti ambasadu u palestinskoj državi tek kada svi taoci koje drži Hamas budu oslobođeni i kada bude postignuto primirje.

Makron pred UN-om: Došlo je vrijeme da se zaustavi rat u Gazi

Francuska je postavila oslobađanje talaca koje Hamas drži u Pojasu Gaze kao uslov za otvaranje svoje ambasade u Palestini, izjavio je danas predsjednik Emanuel Makron.
On je u intervjuu za američku televiziju CBS rekao da je puštanje tih talaca na slobodu "jasan uslov prije nego što otvorimo ambasadu". 
 
Očekuje se da će Francuska sjutra na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku formalno priznati nezavisnost Palestine, što je najavila. 
 
Nezavisnost palestinske države podržava 150 zemalja svijeta, kojima su se danas pridružile Velika Britanija, Kanada i Australija.

Makron: Oslobađanje talaca Hamasa uslov za otvaranje francuske ambasade u Palestini

Evropske sile će vjerovatno ponovo uvesti međunarodne sankcije Iranu do kraja mjeseca, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron, prenosi RSE.
Makron je naglasio da se ponovno uvođenje sankcija očekuje jer je posljednji krug pregovora s Teheranom, usmjeren na njihovo sprječavanje, smatran neozbiljnim.
Britanija, Francuska i Njemačka, takozvana grupa E3, pokrenule su krajem augusta 30-dnevni proces za ponovno uvođenje sankcija UN-a.
Postavili su Teheranu uslove, koje je morao ispuniti u septembru, kako bi odgodili aktiviranje "mehanizma automatskog ponovnog uvođenja" sankcija UN-a.
Šestomjesečna suspenzija sankcija kako bi se omogućili ozbiljni razgovori bila je uslovljena time da Iran dozvoli nuklearnim inspektorima UN-a pristup teheranskim nuklearnim postrojenjima – koji bi takođe bili dužni objasniti ogromne iranske zalihe obogaćenog urana – i da se uključi u razgovore sa SAD-om.
Na pitanje u intervjuu za izraelski Kanal 12 da li je ponovno uvođenje sankcija gotova stvar, Makron je odgovorio: "Da. Mislim da jeste, jer najnovije vijesti iz Irana nijesu ozbiljne."
Ministri vanjskih poslova iz grupe E3, šef vanjske politike Evropske unije i njihov iranski kolega održali su telefonski razgovor u srijedu, u kojem su diplomate s obje strane rekle da nije postignut značajan napredak, ali da su vrata ostala otvorena za postizanje dogovora prije roka.
Petnaestočlano Vijeće sigurnosti UN-a glasaće u petak o rezoluciji kojom bi se trajno ukinule sankcije UN-a Iranu – korak koji je zatražen nakon što je grupa E3 pokrenula proces.
Prema riječima diplomata, rezolucija vjerovatno neće dobiti minimalno devet glasova potrebnih za usvajanje, a čak i ako bi dobila, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija ili Francuska bi stavile veto.

Makron očekuje da će sankcije UN protiv Irana biti vraćene do kraja mjeseca

Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da su danas, pod vođstvom Francuske i Saudijske Arabije, 142 članice Ujedinjenih nacija usvojile Njujoršku deklaraciju o sprovođenju rješenja o dvije države, čime je trasiran nepovratan put ka miru na Bliskom istoku.
- Francuska, Saudijska Arabija i svi njihovi partneri biće u Njujorku kako bi ovaj mirovni plan pretvorili u stvarnost na Konferenciji o rješenju o dvije države- naveo je Makron na društvenoj mreži X.
Podsjećamo, ranije danas skupština UN-a izglasala je većinski deklaraciju kojom se, uz osudu Hamasa, podržava ideja o postojanju dvije države- Izraela i Palestine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F1966522596570087572%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966522596570087572%7Ctwgr%5E179ca74495a3dc35cc0425fecb7a575a9ea5cd7d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Makron o deklaraciji koja podržava palestinsku državu: Rješenje o dvije države put ka miru na Bliskom istoku

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sjutra će prihvatiti ostavku premijera Fransoa Bajrua, a „u narednih nekoliko dana“ će imenovati njegovog nasljednika, saopšteno je večeras iz Jelisejske palate.
Parlament Francuske danas je velikom većinom glasova izglasao nepovjerenje vladi koju je Bajru predvodio manje od devet mjeseci.
Bajru je predložio da se u budžetu za narednu godinu potrošnja smanji za skoro 44 milijarde eura, što je uključivalo zamrzavanje socijalnih davanja, ukidanje dva državna praznika i značajno smanjenje budžeta za zdravstvo.
Cilj mu je bio da se smanji javni dug od 3,3 biliona eura, što je 114 odsto bruto domaćeg proizvoda, i budžetski deficit koji je prošle godine bio 5,8 odsto BDP. Opozicija je podržala cilj, ali je zahtijevala da se do njega dođe na druge načine.
Naredni premijer biće peti u drugom Makronovom mandatu, koji je počeo 2022. godine. Dosadašnji premijeri u njegovom drugom mandati Elizabet Born, Gabrijel Atal, Mišel Barnije i Fransoa Bajru nisu uspjeli da pronađu zajednički jezik sa opozicijom, a analitičari predviđaju da ni Barnijeov nasljednik neće imati više uspjeha.
Problem za budućeg premijera biće isti kao i za dosadašnje predsjednike vlade, jer ljevica zahtijeva da se budžet dovede u ravnotežu uvođenjem visokih poreza za bogate, dok desnica traži da se drastično smanje izdaci za migrante.

Makron će u narednih nekoliko dana imenovati novog premijera Francuske

Belgijska vlada razmatra mogućnost izgradnje ili zakupa zatvora u inostranstvu, vjerovatno na Kosovu ili u Albaniji, kako bi riješila problem prenatrpanosti lokalnih zatvora, navodi „Brisels tajms“.
Ministarka pravde Aneliz Verlinden i ministarka za migracije Anelin van Bosajt započele su trodnevnu misiju na Kosovu i u Albaniji radi procjene političke spremnosti za prijem belgijskih zatvorenika i jačanja saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala, piše briselski list.
Tokom posjete Balkanu, očekuje se i potpisivanje deklaracije o namjeri o dijeljenju zaplijenjene imovine stečene kriminalnim aktivnostima, uključujući sredstva zaplijenjena u okviru istraga o šifrovanoj komunikaciji „SKY ECC“, navodi se u tekstu belgijskog lista.
Belgijski zatvorski sistem trenutno broji više od 13.000 zatvorenika, dok je kapacitet oko 11.000 mjesta, a oko trećinu zatvorske populacije čine stranci bez dozvole boravka — oko 4.400 osoba.
Belgijska vlada smatra da bi premještanje dijela zatvorenika u inostranstvo moglo da smanji pritisak na zatvorski sistem.
Plan se oslanja na danski model iz 2021. godine, prema kojem Danska iznajmljuje zatvorske kapacitete na Kosovu. Ipak, belgijski zvaničnici priznaju da bi sličan projekat zahtijevao višegodišnje pripreme i značajna finansijska sredstva, objašnjava list.
Prema studiji belgijskog komesara za izbjeglice, Kosovo i Albanija su jedine teritorije van Evropske unije koje, kako se tvrdi, „ispunjavaju uslove za eventualno uspostavljanje zatvorskih kapaciteta – poštovanje vladavine prava i ljudskih prava“.
Iako belgijska vlada tvrdi da bi transfer stranih zatvorenika doprinio rasterećenju sistema, analize pokazuju da bi takva mjera mogla da obuhvati najviše oko dva odsto ukupne zatvorske populacije, zaključuje „Brisels tajms“, uz napomenu da misija ministarki za sada ima isključivo istraživački karakter.

Brisels tajms: Belgija razmatra slanje zatvorenika na Balkan zbog prenatrpanih zatvora

U okviru programa FUNK Govornica, segmenta Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore, u subotu 11. oktobra u 19 sati u holu tehničkih fakulteta biće održana debata na temu „Vještačka inteligencija – podrška ili prijetnja obrazovanju?“.
Učesnici debate biće prof. dr Vuk Vuković, prof. dr Dijana Vučković i dr Ljubiša Bojić koji će razmotriti uticaje i izazove koje razvoj vještačke inteligencije donosi obrazovanju.&nbsp;
- Poseban akcenat biće stavljen na promjene u procesima podučavanja i učenja, na primjenu alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u formalnom obrazovanju, te na implikacije koje ovi procesi imaju na autonomiju nastavnika i studenata, kao i na očuvanje akademskog integriteta - navodi se u najavi.
Festival umjetnosti, nauke i kulture – FUNK pokrenut je prošle godine u okviru obilježavanja jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, s ciljem da promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, kao i naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.&nbsp;
- Ove godine, od 1. oktobra do 1. novembra donosi 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke - navodi se u saopštenju.

Na FUNK govornici u subotu o vještačkoj inteligenciji - podrška ili prijetnja obrazovanju

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijedjene teže i dvije lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Andrijevici i Niksiću.
Izdato je 390 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 34 prekršajne prijave.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata evidentirano 12 saobraċajnih nezgoda

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: emanuel-makron