Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas u telefonskom razgovoru izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju, u vrijeme kada Irzael nastavlja bomabrdovanje te palestinske teritorije.&nbsp;
- Pozvao sam izraelskog premijera da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju koje Hamas treba da prihvati. Podvukao sam da dostava humanitarne pomoći mora odmah da bude nastavljena - napisao je francuski predsjednik na društvenoj mreži Iks.
Krhko primirje koje je stupilo na snagu 19. februara poslije 15 mjeseci rata i omogućilo nekoliko nedjelja relativnog mira u Pojasu Gaze prekinuto je 18. marta kada je Izrael nastavio bombardovanje i kopnenu ofanzivu na palestinskoj teritoriji.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je u subotu da je palestinski pokret prihvatio novi prijedlog o prekidu vatre u Pojasu Gaze, koji su predstavili posrednici, pozivajući i Izrael da ga prihvati.
I Emanuel Makron je danas pozvao Izrael da strogo poštuje prekid vatre u Libanu, gdje je Izrael u petak bombardovao jug Bejruta prvi put poslije četiri mjeseci primirja.
- Taj zahtjev odnosi se na sve strane, da garantuju svu bezbjednost civilnom stanovništvu sa dve strane plave linije između Izraela i Libana - dodao je Makron.
Makron, koji je u petak u Parizu primio libanskog predsjednika Džozefa Auna, ponovo je apelovao da se ponovo uspostavi pun suverenitet Libana, kao i da to zahtijeva potpuno povlačenje Izraela sa libanske teritorije i podršku libanskoj vladi da ponovo uspostavi monopol na držanje oružja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Makron pozvao Netanjahua da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle da "odgovore na napad Rusije" ukoliko bi ga Moskva pokrenula.
Makron je to izjavio poslije razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim uoči samita u Parizu na kojem će predstavnici tridesetak nacija danas razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene „po važnim gradovima“ i drugim mjestima.
- Ako opet bude opšte agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi zapravo bile napadnute i onda bi uslijedio naš uobičajeni okvir angažovanja. Naši vojnici, kad su umiješani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfiliktnoj situaciji, da na nju odgovore - rekao je Makron.
Makron u tandemu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom insistira na tome da se stvori koalicija zemalja voljnih da, na ovaj ili na onaj način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini sa ciljem da se obezbijedi trajan mir time što bi se Rusija odvratila od ideje da ponovo napadne tu zemlju.
Makron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.
Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini „niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama“, već bi to „bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada“.
- Time što bi držale strateške gradove, strateške baze, to bi označilo jasnu podršku nekoliko evropskih zemalja i saveznika - kazao je Makron.
Prema tome, dodaje, oni nisu na linijama fronta.
- Ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir. To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi – ako bi se ponovo odlučili da krenu u agresiju - istakao je Makron.
Očekuje 31 državnu delegaciju danas u Jelisejskoj palati, što je više no što ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mjesec. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini – uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju – dobija zamajac.
SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.
Specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Stiven Vitkof odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako nešto uopšte radi.
- To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je uprošćena - rekao je Vitkof u intervjuu sa nekadašnjim novinarem Foks njuza Takerom Karlsonom.
Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Makron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega što je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini još od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima), njemu se ne može vjerovati, te da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.

1084x550

Makron: Predložene evropske vojne snage u Ukrajini mogle bi da odgovore na napad Rusije ukoliko bi ga Moskva pokrenula

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su večeras u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći, pošto je Rusija zatražila "potpuni prekid" vojne pomoći Zapada.
- Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti - rekao je Šolc.
Makron je rekao da nastavljaju da podržavaju ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji, te dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude „provjerljiv“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom da pristaje na 30-dnevni prekid vatre na energetsku infrastrukturu Ukrajine, i „odmah“ naložio njeno sprovođenje, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini.
- Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i prenaoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga - navodi se u saopštenju Kremlja.

Šolc i Makron: Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći

Rusija je u petak pokrenula „masivni raketni i napad dronovima“ na energetsku infrastrukturu Ukrajine, rekao je ministar te zemlje, nakon što je Vašington objavio da su pregovori o primirju sa Kijevom vraćeni na pravi put.
Najnoviji vazdušni napadi uslijedili su nakon što su se lideri EU složili da pojačaju odbranu evropskog bloka na samitu u četvrtak.
Vašington je objavio da su mirovni pregovori sa Kijevom ponovo na pravom putu posle javnog sukoba između američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
Očekuje se da će se američki i ukrajinski zvaničnici sastati u utorak u Saudijskoj Arabiji, rekao je visoki zvaničnik Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da cilja „infrastrukturu koja obezbjeđuje normalan život“ i dodao da je skoro 70 raketa i više od 200 dronova korišćeno u udarima na infrastrukturu.
- Prvi koraci ka „stvarnom miru“ moraju uključivati „tišinu na nebu“ i „tišinu na moru“ - poručio je Zelenski.
Rano u petak, ukrajinska energetska infrastruktura ponovo je bila pod masivnim granatiranjem, rekao je ministar energetike German Galuščenko.
- Rusija pokušava da povrijedi obične Ukrajince granatiranjem postrojenja za proizvodnju energije i gasa, ne odustajući od svog cilja da nas ostavi bez struje i grijanja i nanoseći najveću štetu običnim građanima - dodao je on u objavi na Fejsbuku.
Pet osoba je ranjeno u napadu u petak ujutro na Harkov, rekao je gradonačelnik grada Igor Terehov u objavama na Telegramu.
- Na mjestu udara izbio je požar. Oštećena je i obližnja stambena zgrada - rekao je Terehov i dodao da se njeni stanovnici evakuišu.
Kasnije je dodao da je oštećena „zgrada kritične infrastrukture“.
Guverner Harkova Oleg Sinegubov takođe je objavio na Telegramu da su ruske rakete pogodile privatnu kompaniju u tom gradu i ostavile automobile u plamenu.
- Žena od 65 godina i muškarac od 61 godinu su hospitalizovani“ - dodao je Sinegubov.
Ukrajinska služba za hitne slučajeve u četvrtak je takođe saopštila da je oštećena „kritična infrastruktura“ u napadu na Odesku oblast na jugu, bez izvještaja o povrijeđenima.
Rakete iz Rusije takođe su preko noći pogodile „kritično industrijsko postrojenje“ u Ternopoljskoj oblasti, rekao je guverner Vjačeslav Negoda.
- Snage protivvazdušne odbrane su oborile neprijateljsku raketu“, a nema izvještaja o žrtvama - rekao je Negoda i dodao da može doći do ograničenja u snabdijevanju gasom.
<h2>Snažnija odbrana Evrope</h2>
U Briselu su u četvrtak evropske zemlje dale zeleno svijetlo za „ponovno naoružavanje Evrope“ protiv prijetnje iz Rusije.
- Odlučno se krećemo ka snažnoj i suverenijoj odbrani Evrope - rekao je novinarima nakon razgovora Antonio Kosta, koji je na čelu Savjeta 27 država EU.
Lideri su podržali cilj Evropske komisije da izdvoji oko 800 milijardi evra za potrošnju na odbranu, obavezujući se da će „hitno razmotriti“ prijedlog da se članicama daju zajmovi do 150 milijardi evra.
Plan odbrane olakšava fiskalna pravila kako bi se državama omogućilo da troše mnogo više — u vrijeme kada njemački kancelar Fridrih Merc prihvata radikalne reforme kako bi finansirao ponovno naoružavanje zemlje.
Francuski predsjednik Emanuel Makron takođe je pozvao na povećanje izdataka za odbranu.
Kremlj je zaprijetio da će odgovoriti nakon „konfrontacione retorike“ iz Brisela.
Pratimo šta se događa jer EU predstavlja Rusiju kao glavnog protivnika.
- Konfrontirajuća retorika i diskusije u Briselu i evropskim prijestonicama ozbiljno su u suprotnosti sa traženjem načina za mirno rješenje u Ukrajini - rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
Evropske vlade su pod pritiskom da pojačaju odbranu dok Tramp postavlja pitanje da li Sjedinjene Države – garant evropske bezbijednosti od Drugog svjetskog rata – treba da nastave da imaju centralnu ulogu u NATO-u.
Američki lider je u četvrtak još jednom doveo u pitanje tu obavezu, požalivši se da bi njeni saveznici „trebalo da plaćaju više“.

1250x600

Rusija gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ocijenio je danas da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je ukazao na mogućnost zaštite Evrope francuskim "nuklearnim kišobranom", predstavljaju "prijetnju" za Rusiju.
- Naravno da je to prijetnja Rusiji. Ako nas vidi kao prijetnju i kaže da je neophodno upotrijebiti nuklearno oružje, da se treba pripremiti za upotrebu nuklearnog oružja protiv Rusije, naravno da je to prijetnja - rekao je Lavrov.
On je odbacio svaku mogućnost dogovora sa Moskvom o raspoređivanju evropskih mirovnih trupa u Ukrajini kako bi se garantovao mogući prekid vatre.
- Ne vidimo nikakav mogući kompromis. Ova diskusija se vodi sa otvoreno neprijateljskim ciljem prema Moskvi - rekao je Lavrov.
I Kremlj je danas osudio govor Makrona za koji je rekao da pokazuje da Francuska „želi da se rat nastavi“.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio da „ruska prijetnja postoji i utiče na nas i ne zna za granice“.
Makron je najavio da će u Francuskoj iduće nedjelje biti sastanak načelnika generalštabova vojski država „spremnih da garantuju budući mir u Ukrajini“.
Mir u Ukrajini će „možda uključiti i raspoređivanje evropskih snaga“, rekao je Makron i dodao da „one ne bi danas išle da se bore na liniji fronta, ali bi bile tamo kada mir bude potpisan da garantuju njegovo puno poštovanje“.
Rekao je i da želi da „otvori stratešku debatu“ o zaštiti Evrope francuskim „nuklearnim kišobranom“, ali da je odluka o upotrebi tog oružja „uvijek bila i ostati u rukama predsjednika Francuske“.

Lavrov: Makronove izjave prijetnja za Rusiju

Francuski predsjednik Emanuel Makron upravo se obratio javnosti uoči sjutrašnjeg samita Evropske unije u Briselu, navodeći da je Rusija prijetnja po Francusku, ali i Evropu.
- Ulazimo u novo doba - poručio je Makron svojim sugrađanima u televizijskom obraćanju.
Odmah se osvrnuo na Ukrajinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjMScVkSaWF0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ako neka država može napasti svog susjeda u Evropi i proći nekažnjeno, nito više ne može biti siguran ni u što. Izvan Ukrajine, ruska prijetnja je stvarna – ona pogađa evropske zemlje - stava je francuski predsjednik.
Makron je dodao da Rusija nastoji ponovo da se naoruža i povećava izdvajanja za odbranu.
- Predsjednik Vladimir Putin krši naše granice kako bi ubijao protivnike i manipulisao izborima - rekao je Makron.
Podsjetio je i na to da je Rusija prekršila ranija obećanja i jamstva.
- Moramo se pripremiti - nastavio je francuski predsjednik.
Ponovio je spremnost da francuske snage pošalje u Ukrajinu kao moguću mirovnu misiju u slučaju postizanja primirja. Zatim se osvrnuo na očito pitanje koje visi u vazduhu – ulogu Sjedinjenih Država.
- Želim da vjerujem da će SAD biti uz nas, ali moramo biti spremni na to da možda neće - poručio je Makron.
<h2>"Imamo i nuklearno oružje, ako bude potrebno"</h2>
Najavio je i sjutrašnji sastanak Evropskog savjeta, kojem će prisustvovati Volodimir Zelenski, ističući kako je to izvrsna prilika za evropske zemlje da se obavežu na brzo povećanje ulaganja u odbranu.
- Francuska mora prepoznati svoj poseban status – imamo najdjelotvorniju i najefikasniju vojsku u Evropi - rekao je Makron, podsjetivši i da Pariz raspolaže nuklearnim oružjem, ako bi to bilo potrebno.
Uprkos tome, smatra da to nije dovoljno – pa je najavio nova ulaganja. Iako nije precizirao gdje će tačno biti usmjerena, očigledno je govorio o odbrambenom sektoru.
- To su nova ulaganja koja će nam omogućiti da mobilizujemo privatna i javna sredstva bez povećanja poreza - poručio je Makron.
<h2>O nuklearnom štitu Evrope</h2>
Makron se osvrnuo i na riječi Fridriha Merca, praktično potvrđenog budućeg njemačkog kancelara, koji je prošlog mjeseca izjavio da želi da razgovara s Francuskom i Velikom Britanijom o mogućnosti proširenja njihovog nuklearnog štita na Njemačku.
Velika Britanija i Francuska jedine su nuklearne sile u Evropi.
- Treba nam reforma, moramo donositi odluke i biti hrabri. Merc je pozvao na stratešku raspravu o pružanju iste zaštite našim evropskim saveznicima... Što god se dogodilo, odluka će biti u rukama predsjednika Republike i vojnih zapovjednika - dodao je francuski predsjednik.
Makron je takođe najavio da će sljedeće sedmice u Parizu održati sastanak zapovjednika evropskih vojski.
<h2>"Reagovaćemo ako Tramp uvede carine Evropi"</h2>
Makron je takođe reagovao na nove carine koje je uveo Donald Tramp.
Podsjetimo, juče su uvedene carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i 20 odsto na kineske proizvode.
Francuski predsjednik ističe da Evropa mora biti pripremljena u slučaju da američki predsjednik uvede slične mjere protiv evropskog bloka.
- Biće reakcije s naše strane ako se to dogodi - poručuje Makron i ističe da će učiniti sve kako bi uvjerio Trampa da bi to bila loša odluka.
Francuski predsjednik završio je svoje televizijsko obraćanje spominjući principe koji vode francusko društvo, prije nego što je uslijedila izvedba La Marseillaise.

Makron: Ulazimo u novu eru, Rusija je prijetnja Evropi - moramo se pripremiti

Portparolka Vlade Francuske izjavila je 5. marta da je planiran zajednički put u Vašington francuskog i ukrajinskog predsjednika i britanskog premijera.
Ona je napomenula da bi putovanje Emanuela Makrona, Volodimira Zelenskog i Kira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.
Makron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.
U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Tramp rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman da razgovara s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".
Nakon sedmičnog previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Vašingtonu, Tramp je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.
- Ranije danas, primio sam važno pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: "Ukrajina je spremna da dođe za pregovarački sto što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca", rekao je - citirao je Tramp pismo.
Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".
- Tim i ja smo spremni da radimo pod snažnim liderstvom predsjednika Trampa kako bismo postigli dugoročni mir - dodao je.
Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolovao od početka rata u februaru 2022.

Najavljena zajednička posjeta Makrona, Zelenskog i Starmera Vašingtonu

Ministar oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, Luk Polard, odbio je danas da potvrdi ideje koje je iznio francuski predsjednik Emanuel Makron dnevnom listu Le Figaro u vezi sa planom o djelimičnom jednomjesečnom primirju u Ukrajini rekavši da: „To nije plan koji trenutno prepoznajemo“.
Makron je za list kazao kako Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine koje ne bi obuhvatilo kopnene borbe, več napade iz vazduha, s mora i na energetsku infrastrukturu, a evropske kopnene trupe bile bi raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi.
- Neće biti evropskih trupa na ukrajinskom tlu u narednim sedmicama - citirao je Le Figaro Makrona.
Međutim, Polard je danas kazao kako to nije plan koji trenutno prepoznaju.
- Svakako, postoji nekoliko različitih opcija koje se trenutno privatno razmatraju između Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i naših saveznika. Vjerovatno nije ispravno da u ovom trenutku komentarišem svaku pojedinačnu opciju dok se razmatra - rekao je Polard za BBC.
Britanski premijer Kir Starmer je u nedjelju izjavio da su se evropski lideri složili da izrade mirovni plan za Ukrajinu koji će predstaviti Sjedinjenim Američkim Državama, ali nije ulazio u detalje.
U međuvremenu, stranke koje pregovaraju o formiranju nove njemačke vlade razmatraju brzo uspostavljanje dva posebna fonda potencijalne vrijednosti od stotina milijardi eura – jednog za odbranu i drugog za infrastrukturu – rekle su za Rojters tri osobe upoznate sa situacijom.
Ekonomisti koji savjetuju stranke koje će vjerovatno formirati novu koalicionu vladu procjenjuju da je za fond za odbranu potrebno oko 400 milijardi eura, rekli su izvori.
Žustra razmjena između Zelenskog i Trampa u Bijeloj kući prošlog petka povećala je osjećaj hitnosti u Berlinu da se brže djeluje po pitanju izdvajanja sredstava za njemačku odbranu i pomoć Ukrajini.
Lideri Evropske unije sastaće se ponovo 6. marta, na vanrednom samitu, kako bi razgovarali o dodatnoj podršci Ukrajini, evropskim bezbjednosnim garancijama i načinu finansiranja evropskih odbrambenih potreba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5888%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffrancuska-i-britanija-predlazu-djelimicno-jednomjesecno-primirje-u-ukrajini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Polard odbio da potvrdi Makronove ideje o primiriju u Ukrajini

Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine koje ne bi obuhvatilo kopnene borbe, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron za dnevni list Le Figaro.
Međutim, Makron je rekao da bi primirje obuhvatilo napade iz vazduha, s mora i na energetsku infrastrukturu.
- U slučaju prekida vatre, bilo bi veoma teško provjeriti da li se (borbe) duž fronta poštuju - rekao je Makron za Le Figaro, dodajući da je linija fronta ekvivalentna udaljenosti između Pariza i Budimpešte.
Makron je govorio za Le Figaro dok je letio za London na sastanak evropskih lidera, koji je sazvao britanski premijer Kir Starmer, kako bi se unaprijedili napori na izradi mirovnog plana za Ukrajinu.
Samit u Londonu održan je dva dana nakon što je sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući završen oštrom raspravom. Svjetski lideri pružili su snažnu podršku ukrajinskom lideru i obećali da će učiniti više kako bi pomogli njegovoj zemlji.
Prema francusko-britanskom prijedlogu, evropske kopnene trupe bile bi raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron.
- Neće biti evropskih trupa na ukrajinskom tlu u narednim sedmicama - citirao je Le Figaro Makrona.
- Pitanje je kako ćemo iskoristiti ovo vrijeme da pokušamo postići primirje, s pregovorima koji će trajati nekoliko sedmica, a zatim, kada se potpiše mir, raspoređivanje trupa – kazao je Makron.
Na pitanje da li je upoznat s planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: „Upoznat sam sa svime“.

Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje u Ukrajini

Evropska unija (EU) planira da uvede "recipročne carinske mjere" na čelik i aluminijum i moraće da "odgovori" i na druge proizvode, izjavio je danas predsjednik Francuske Emanuel Makron u posjeti Portugalu, reagujući na predstojeće američko uvođenje carina od 25 odsto na evropske proizvode.
- Ako se američke carine na čelik i aluminijum potvrde, Evropljani će odgovoriti i zato će postojati recipročne carine. Zato što moramo da se zaštitimo, moramo da se branimo - rekao je Makron na zajedničkoj konferenciji za novinare u Portu sa portugalskim premijerom Luišom Montenegrom.
- Ne moramo ni na koji način da budemo slabi pred ovim mjerama - rekao je predsjednik Francuske na kraju državne posjete Portugalu.
EU je zabrinuta zbog carine na čelik i aluminijum koje američki predsjednik Donald Tramp namjerava da primijeni, bez obzira na porijeklo metala.
Tramp je u srijedu najavio da namjerava da uvede carine od 25 odsto na sve proizvode EU.
- A ako početkom aprila, kako je najavljeno, budu postavljene carine na evropske proizvode na ovom nivou, Evropljani će morati da odgovore - rekao je Makron.

Makron povodom najave Trampa o uvođenju carina: EU planira recipročne carine na čelik i aluminijum

Požar u jednom salonu automobila kompanije Tesla u Rimu, u kojem je uništeno 17 automobila, bio je teroristički čin - izjavio je danas vlasnik ove kompanije Ilon Mask.
Italijanska specijalna policijska jedinica Digos vodi istragu u kojoj se ispituje mogućnost da su anarhisti zapalili automobile na istočnoj periferiji italijanske prijestonice, prenio je Rojters pozivajući se na izvor iz službi bezbjednosti.
Tesla automobili postali su mete vandalizma u nekoliko zemalja kao odgovor na Maskov desničarski aktivizam.
Demonstranti su se u subotu okupili ispred salona automobila kompanije Tesla u više američih i evropskih gradova, protestujući i protiv otpuštanja koja sprovodi Odjeljenje za vladinu efikasnost SAD (DOGE), na čijem je Mask čelu.
Protesti su održani ispred Teslinih prodajnih salona u Nju Džersiju, Masačusetsu, Konetikatu, Njujorku, Merilendu, Minesoti i Teksasu i velikim američkim gradovima kao što su Vašington, Čikago, Sinsinati i Sijetl.
Demonstracije protiv Maska održane su i u drugim djelovima svijeta, pa se tako u Londonu ispred prodajnog salona Tesle okupila grupa ljudi koja je protiv njegove politike.&nbsp;

Mask: Požar u salonu Tesle u Rimu je bio teroristički čin

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj vjeruje da će Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emirata, koji je Vlada proslijedila parlamentu, dobiti većinsku podršku, prenosi Portal RTCG.&nbsp;
Nakon što je sporazum sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima o investicijama vrijednim oko 30 milijardi eura dobio podršku Vlade, čeka se glasanje u Skupštini. Hoće li međunarodni ugovor na koji je potpis stavio premijer imati podršku poslanika, pitanje je o kome se polemiše i u javnosti.
Camaj je za Radio Javnog servisa rekao da vjeruje da će nakon kvalitetne rasprave sporazum dobiti zeleno svjetlo. Ističe da su kvalitetne investicije potrebne Crnoj Gori, kao i da vjeruje da su ispoštovane sve procedure uz obavezno očuvanje životne sredine.
- Ja mislim da se o tome vodilo računa i prilikom potpisivanja sporazuma i svakako odjeljenje u Skupštini utvojiti Zakon o sporazumu. Mislim da se uvijek mogu naći mehanizmi da se ipak zaštiti ono što se mora zaštititi i da vam pravo kažem, ispravljanje nepravde, pogotovo prema Ulcinju gdje je pojas Morskog dobra mnogo širi nego što je normalno ili što je na drugim dijelovima Crne Gore - ocijenio je Camaj.
Zato će, kako dodaje, sporazum imati podršku Albanskog foruma.
- Mogu govoriti o već iskazanom stavu na Vladi, gdje su ministri Albanskog foruma glasali za taj sporazum, i ne vidim razloga da bi se to mišljenje mijenjalo obzirom da će se sporazum tretirati u Skupštini, utvojiti u Skupštini i otkloniti sva moguća pitanja i zagonetke - naveo je Camaj.
Knežević napominje da nemaju ništa ni protiv jedne investicije koja je u državnom interesu.
- Zato i smatramo da ovu, "polemiku" koju smo imali sa kolegama iz pokreta Evropa sad ne treba voditi preko medija i portala, već da kroz direktan razgovor sa premijerom Spajićem dobijemo i odgovore i uvjeravanja oko nedoumica koje imamo, a odnose se na pitanja koja su se pojavljivala prethodnih dana i tiču se sporazuma sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima - rekao je on.
Poslanik DPS-a Nikola Milović kazao je da jesu za investicije, ali da je sve pod jednim velikim velom tajne, odnosno da je sporazum problematičan.
- I zaista, za mene u najmanju ruku je ovo skandaozan način da se dođe potencijalno do neke investicije - dodao je on.
Iz Pokreta Evropa sad poručuju da ko nije za sporazum neka preispita učešće u Vladi.&nbsp;
Iz Bošnjačke stranke je za Radio Crne Gore nezvanično rečeno da će i oni glasati za sporazum.
Građanski pokret URA žestoko se protivi tako da sporazum neće imati njihovu podršku u parlamentu.

Camaj: Vjerujem da će Sporazum sa UAE biti usvojen u Skupštini

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovala je ponedjeljak odluku francuskog suda kojoj se zabranjuje liderki krajnje desnice Marin Le Pen da se kandiduje za funkciju u narednih pet godina, pošto je proglašena krivom za pronevjeru.
- Moramo da uradimo više kao Zapad nego samo da pričamo o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti - rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na pitanje o presudi.
Dodaje da je isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno zabrinjavajuće "s obzirom na agresivnu i korumpiranu pravnu borbu vođenu protiv predsjednika Trampa u SAD".
Sud u Parizu proglasio je u ponedjeljak Le Pen, koja je važila favoritkinju na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji treba da se održe 2027, krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sudija je takođe liderki krajnje desnice izrekao četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega su dvije u kućnom pritvoru, a dvije uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura. Zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpi žalbeni proces koji može trajati godinama, ali petogodišnja zabrana kandidovanja za javnu funkciju stupa na snagu odmah.
Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, takođe je reagovao na presudu.
- Francuska šalje le Pen u zatvor i zabranjuje joj da se kandiduje?! Da li samo pokušavaju da dokažu da je Džej Di Vens (potpredsjednik SAD) bio u pravu u vezi sa svime - napisao je on na mreži Iks.
Vens je na konferenciji u Minhenu kritikovao otkazivanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru poslije navoda o miješanju Rusije u ime nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua, koji je iznenađujuće završio na prvom mjestu.

SAD kritikuju presudu protiv Le Pen

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: emanuel-makron