Nakon propasti pregovora SAD-a i Irana, cijeli svijet strahuje od novih šokova u energetskom sektoru
Neuspjeh SAD-a i Irana da postignu mirovni sporazum nakon višesatnih pregovora u Pakistanu pojačao je strahove od dugotrajnog šoka na tržištu energije, dok tankeri ostaju blokirani u Zalivu, cijene nafte rastu, a centralne banke razmatraju odgodu sniženja kamatnih stopa.
Nemogućnost dogovora između SAD-a i Irana nakon maratonskih pregovora dovela je do pojačane nervoze na globalnim tržištima nafte i gasa, dok veliki broj tankera i dalje ostaje zaglavljen u Zaljevu. Američki potpredsjednik Džej Di Vens optužio je Teheran da nije bio spreman odustati od svog nuklearnog programa, dok su iranski izvori poručili da su zahtjevi Vašingtona bili "pretjerani".
Vlade širom svijeta sve su zabrinutije zbog dugoročnog efekta rastuće inflacije nakon skoka cijena nafte i gasa. Centralne banke nagovještavaju da ranije najavljivana sniženja kamatnih stopa moraju biti preispitana. U Irskoj je došlo do društvenih nemira, jer su demonstranti protekle sedmice i tokom vikenda izašli na ulice Dablina zbog rasta troškova života.
Savjetnik njemačkog osiguravatelja Alians i bivši predsjednik Kvins koledž Univerziteta u Kembridžu Mohamed El-Erian ocijenio je da će neizvjesnost nastaviti dominirati procjenama finansijskog uticaja rata.
On je rekao da su obje strane priznale kako je "previše optimistično" očekivati brzi sporazum s obzirom na složenost pitanja, te dodao da nijedna nije jasno naznačila sljedeće korake, iako se svjetska javnost fokusira na nastavak izraelskih napada na Liban tokom vikenda.
El-Erian je naglasio da će, ukoliko ne dođe do brzog nastavka pregovora, početna reakcija finansijskih tržišta po otvaranju trgovačke sedmice biti dalji rast cijena nafte i troškova zaduživanja. Prema njegovim riječima, obim rasprodaje na berzama, gdje su investitori do sada bili optimističniji nego u drugim klasama imovine, zavisiće od toga hoće li prepoznati realnu mogućnost daljnje diplomatije. Za Ujedinjeno Kraljevstvo, kaže on, sve to znači novi udar na troškove života i manje manevarskog prostora za fiskalnu i monetarnu politiku.
Cijene nafte snažno su oscilirale, da bi u srijedu, nakon postizanja primirja, pale ispod 100 dolara po barelu. Sedmicu su završile niže, s Brentom na 94,26 dolara po barelu, u odnosu na vrhunac od 119,45 dolara tokom rata i oko 72 dolara prije izbijanja sukoba. Američka referentna nafta West Texas Intermediate kraj sedmice dočekala je na nivou od 95,63 dolara po barelu.
Kako bi spriječila novi rast cijena nafte, Saudijska Arabija je objavila da je obnovila svoj istočno-zapadni naftovod i drugu infrastrukturu nakon iranskih napada širom Zaljeva.
Prema saopćenju ministarstva energetike, koje je prenijela zvanična Saudijska novinska agencija, napadi su doveli do "gubitka od približno 700.000 barela dnevno kapaciteta pumpanja kroz istočno-zapadni naftovod", a radovi na potpunoj obnovi kapaciteta u naftnom polju Khuraisu su u toku.
Uticaj rata na svjetsku ekonomiju dominiraće proljetnim zasjedanjima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Vašingtonu, koja počinju u ponedjeljak. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva najavila je da će ove sedmice biti predstavljena tri scenarija, a svi predviđaju niži ekonomski rast i veću inflaciju, uz poseban osvrt na najranjivije ekonomije.