<article>Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.<h2>Reakcija Teherana</h2>Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).</article>

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Benjamin Netanjahu

Donald Tramp

Iran

Svijet

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Napad na Dramsko pozorište u Mariupolju bio je jedan od najzloglasnijih ruskih zločina tokom gotovo četvorogodišnje invazije na Ukrajinu, a prema izvještajima, tom prilikom ubijene su stotine civila – uključujući djecu – koji su se sklanjali u podrumu, dok je uništen jedan od kulturnih simbola grada.
Sada su ruske okupacione vlasti u Mariupolju organizovale glamuroznu ceremoniju povodom ponovnog otvaranja pozorišta, ali postoji problem: za sada nije zakazana nijedna predstava.
Prema riječima bivšeg savjetnika gradonačelnika, Petro Andriuschenka, rekonstrukcija zgrade nije završena. Za Radio Slobodna Evropa izjavio je da su obnovljeni samo javni djelovi objekta: ulaz, gledalište i pozornica.
- Dvije trećine pozorišta – garderobe, tehničke prostorije i razne druge stvari – nisu ni blizu spremne- rekao je Andrjuschenko, koji sada vodi Centar za proučavanje okupacije, nevladinu organizaciju.
Na web stranici pozorišta dostupne su ulaznice, ali stoji da se predstave održavaju na potpuno drugoj adresi – u koncertnoj dvorani filharmonije.
<h2>Šta se desilo s pozorištem?</h2>
Napad na pozorište dogodio se dok su ruske snage napredovale u Mariupolj na početku invazije, u martu 2022. godine.
Civili su ga koristili kao sklonište, a ispred je bio postavljen veliki natpis "Djeca".
Dokumentovano je najmanje 12 smrtnih slučajeva, ali gradske vlasti su tvrdile da je ubijeno oko 300 ljudi, dok je kasnija istraga Associated Pressa zabilježila 600 žrtava.
Napad je široko osuđen kao ratni zločin. Rusija je negirala da je izvela napad.
Međutim, 28. decembra sve je to zaboravljeno kada su ruske okupacione vlasti priredile predstavu s muzikom i kostimiranim izvođačima na novoj pozornici. Glumci iz Sankt Peterburga bili su obučeni kao pirati, harlekini i dame iz 18. vijeka, dok je pjevač nastupao u smokingu.
Građevinari iz Sankt Peterburga došli su da obnove zgradu, a njen gradonačelnik Aleksandr Beglov rekao je publici da je "ovo pozorište simbol i duša Mariupolja".
Nova zgrada možda izgleda slično staroj, ali postoje mnoge razlike.
Fotografije objavljene tokom rekonstrukcije pokazale su da je napravljena od cigle prekrivene malterom. Original je bio građen od bijelog kamena iz Krima, dijela Ukrajine koji je Rusija takođe zauzela.
Sve osim jedne skulpture na vrhu fasade uništene su nakon ruskog napada. Devet novih, izrađenih u ruskom gradu Rostov-na-Donu, izgleda drugačije.
- Pozorište ima malo drugačiju boju, staklene površine su promijenjene, neki konstruktivni elementi su izmijenjeni. Nisu čak uspjeli napraviti statue da izgledaju približno kao originali", rekao je Denis Kochubei, koji je bio zamjenik gradonačelnika Mariupolja kada je Rusija napadala- za RSE.
<h2>'Lakše je zaboraviti'</h2>
Prostor ispred pozorišta, koji je nekada bio pješački trg, sada je parking.
Prokremaljski kanali na društvenim mrežama hvale unutrašnjost, tvrdeći da je "modernija", s elementima poput rampi za osobe u invalidskim kolicima, liftova i prostranijeg prostora za prodaju karata.
- Oni grade vlastita sjećanja na ovaj rat- rekao je Andrjushenko. "U tim sjećanjima… neće biti tragedije, neće biti ničega. Lakše je zaboraviti."
Konstantin Batozsky, politički analitičar i direktor Agencije za razvoj Azovske regije, nevladine organizacije, slaže se.
- Ne postoji bombardovano pozorište – to znači da nije bilo tragedije. Poenta svega ovoga je da se osigura da u sjećanju ljudi ova tragedija, u kojoj su civili poginuli, jednostavno nikada nije postojala. Ne vidite bombardovano pozorište – to znači da se nikada nije desilo.- rekao je.
Pozorište je bilo samo jedna od mnogih zgrada koje su devastirane kada su ruske snage opsjedale Mariupolj u prvim mjesecima 2022. godine, prije nego što su ga potpuno zauzele u maju.
Od tada, ruski mediji prikazuju projekte obnove u gradu.
Batozsky kaže da rekonstrukciju pozorišta treba posmatrati u tom kontekstu – kao propagandu.
- Većina građana još uvijek nije dobila smještaj i živi u ruševinama- rekao je. "Iza fasade centra grada, koji oni 'obnavljaju' ubrzanim tempom, nalaze se samo kulise ruševina, u kojima ljudi nekako preživljavaju. Dakle, njima apsolutno nije stalo do ovog pozorišta."

Kremlj 'ponovo otvara' pozorište u Mariupolju koje je uništio, bez ijedne zakazane predstave

Današnje potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstveni sistem nije rješenje kakvo zaslužuju zdravstveni radnici obuhvaćeni ovim ugovorom, napisao je na Iks mreži potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, zakonsko rješenje koje je ponudio DPS podrazumijevalo je veće i pravednije povećanje plata, kako za zaposlene u zdravstvenom sistemu tako i za sve ostale zdravstvene radnike zaposlene u javnom sektoru kojima se uopšte neċe poveċati plate.&nbsp;
- Nepravedni platni razredi su veliki problem u zdravstvenom sistemu - dodao je Eraković.
Potrebna su, ističe, hitna rjesenja i promjena koeficijenata kako za medicinski tako i za &nbsp;nemedicinski kadar. &nbsp;
- DPS neće odustajati od daljeg kandidovanja našeg &nbsp;zakonskog rješenja &nbsp;zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Današnje potpisivanje GKU za zdravstveni sistem nije rješenje kakvo zaslužuju zdravstveni radnici

Objekti domova zdravlja (DZ) Blok pet, Tuzi i Zeta biće dežurni tokom novogodišnjih i božićnih praznika, saopšteno je iz Doma zdravlja Glavnog grada (DZGG).
 Navodi se da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljati isključivo u punktu Blok pet u dvije smjene, od sedam do 14 i od 14 do 21 sat za teritoriju opštine Podgorica.
 - Dok će u zdravstvenim objektima (ZO) Tuzi i ZO Golubovci u Zeti, izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati- dodaje se u saopštenju.
 Iz DZGG su naveli da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u ZO Blok pet raditi od sedam do 21 sat.
 - Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u ZO Blok pet, u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati- kaže se u saopštenju.

Dežurni Domovi zdravlja Bloku pet, Tuzima i Golubovcima

Savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Dejan Vukšić podnio je ostavku na tu funkciju, rečeno je Vijestima iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Tako su odgovorili na pitanja Vijesti o krivičnoj prijavi i pritužbi koju je juče protiv Vukšića podnjela generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
- Gdin Dejan Vukšić je danas obavijestio kabinet Predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika Predsjednika Crne Gore. Sva dalja pitanja u vezi sa razlozima za ostavku uputite direktno Dejanu Vukšiću- odgovorili su iz Milatovićevog kabineta.
Pajković ga je u krivičnoj prijavi optužila da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta Predsjednika pozivao je "da se hitno javi u policiju":
- Ovako ponašanje ima elemente krivičnog djela bliže opisanih u prijavi, ali i apsolutno nedospustivo ruganje instituciji koju predstavlja i ruganje predstavnicima Uprave policije- navodi se.

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Reakcija Teherana

Dvanaestodnevni rat

Prekid vatre u Gazi

Tagovi

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO