Planovi Pentagona za napade u Iranu daju Trampu izlaz iz optužbi za ratne zločine

Pentagon proširuje listu iranskih energetskih objekata koje može gađati kako bi uključio i one koji obezbjeđuju gorivo i energiju i civilima i vojsci, što je vjerovatno način da se zaobiđu optužbe za ratne zločine u slučaju napada na osnovnu infrastrukturu.

Planeri rata revidiraju listu, prema riječima dvojice zvaničnika odbrane, dok američki i izraelski ratni avioni traže nove mete nakon pet sedmica neprekidnih napada na vojne objekte i dok američke kopnene trupe pojačano pristižu u region. Dvostruka namjena tih meta učinila bi ih legitimnim, rekli su zvaničnici.

Američki predsjednik Donald Tramp postao je sve više pritisnut jer Sjedinjenim Državama ponestaje strateški važnih ciljeva za napad u Iranu, a režim u Teheranu guši globalnu ekonomiju blokadom Hormuškog moreuza, ključnog puta za svjetsku naftu. Tramp bi mogao poslati kopnene trupe i otvoriti vrata produženom ratu koji je već nepopularan među američkom javnošću. Ili bi mogao gađati civilnu infrastrukturu, što je kršenje međunarodnog prava, i suočiti se s optužbama za ratne zločine. Nova opcija, koju je koristio i Izrael, može ponuditi izlaz.

Tramp je juče zaprijetio situacijom „u kojoj će svaki most u Iranu biti uništen do sjutra u ponoć, gdje će svaka elektrana u Iranu prestati da radi, gorjeti, eksplodirati i nikada više neće biti korišćena“.

Međutim, zvaničnici Pentagona raspravljali su o tome da li je to opravdanje validno, prema riječima trećeg zvaničnika koji je, kao i ostali intervjuisani, dobio anonimnost da govori o internim raspravama. Napetost se vrti oko toga gdje povući granicu između vojnih i civilnih ciljeva, poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja bi mogla biti smatrana metama jer i vojne snage trebaju vodu za piće.

Tramp je zaprijetio da će pokrenuti napade na infrastrukturu večeras ako Iranci ne postignu dogovor sa Sjedinjenim Državama do 20 časova po istočnom vremenu. Samo Sjedinjene Države pogodile su više od 13.000 ciljeva u Iranu, prema američkoj Centralnoj komandi.

Pentagon je uputio pitanja Bijeloj kući.

- Posao Pentagona je da napravi pripreme kako bi vrhovnom komandantu dao maksimalan izbor opcija. To ne znači da je predsjednik donio odluku. Iranski režim ima rok do danas u 20 sati da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama. Ako to ne učine, predsjednik će ih vratiti u kameno doba, baš kao što je obećao - rekla je juče portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit. 

Tramp je tokom konferencije za novinare u ponedjeljak o ratu u Iranu rekao da bi iranski narod pozdravio napade na energetsku infrastrukturu. Oni „bi bili spremni da to pretrpe kako bi imali slobodu“, rekao je. „Oni žele da nastavimo bombardovanje“.

Američko-izraelska kampanja bombardovanja uglavnom je poštedjela snabdijevanje zemlje električnom energijom i gorivom. Ali kako raste frustracija u Bijeloj kući zbog odbijanja Irana da popusti pred, makar javno, prilično nejasnim američkim zahtjevima, lista meta se proširila.

Tramp je, na godišnjem uskršnjem događaju u Bijeloj kući ranije u ponedjeljak, rekao da „nije zabrinut“ zbog bombardovanja civilnih elektrana i da Iran zapravo čini ratne zločine.

- Znate šta je ratni zločin? Imati nuklearno oružje. Dozvoliti bolesnoj zemlji, sa poremećenim rukovodstvom, da ima nuklearno oružje, to je ratni zločin - rekao je Tramp.

Ženevska konvencija, koja definiše međunarodno humanitarno pravo, dozvoljava određenu fleksibilnost kada se mete koriste i od strane vojske i civila.

- Prije nego što mete budu odobrene, moraju proći operativnu pravnu provjeru. Neka civilna infrastruktura, ako je dvostruko korišćena od strane vojske, može po zakonima rata biti legitimna meta. Zabrinutost ljudi da bi ovo moglo postati pretjerano je opravdana… ali postoje mehanizmi kontrole - rekao je Šon Timons, bivši generalni pravni zastupnik vojske. 

Ali ministar odbrane Pit Hegset prošle godine je smanjio kancelarije Pentagona koje pomažu u odabiru vojnih meta i sprečavanju civilnih žrtava, što može značiti manje nadzora nad takvim pitanjima.

Hegset je umjesto toga odlučio da smanji broj zaposlenih koji rade na tom pitanju sa 200 na manje od 40. Otpušteni radnici pomagali su vojnim komandantima u izboru meta koje bi poštedjele civilne živote i istraživali napade nakon što se dogode kako bi se u budućnosti bolje zaštitili civili.

Hegset je prošlog mjeseca najavio da će dodatno smanjiti broj pravnika koji savjetuju komandante o zakonitosti operacija, poznatih kao vojni pravni zastupnici. Otpustio je pravnike kopnene vojske, mornarice i vazduhoplovstva u prvim danima administracije.

Ali Timons je takođe primijetio da je Tramp više puta pozvao iransko stanovništvo da pomogne u svrgavanju lidera režima. Napadi na ključne civilne objekte podrške mogli bi ići protiv tog cilja.

- Ako je vaš cilj zaista slabljenje njihove vojne sposobnosti… onda bi neselektivno bombardovanje samo produžilo patnju običnih ljudi - rekao je.

Savjet za američko-islamske odnose u saopštenju je osudio Trampove prijetnje napadima na infrastrukturne ciljeve kao „nepromišljene, opasne i pokazatelj načina razmišljanja koji pokazuje ravnodušnost prema ljudskom životu i prezir prema vjerskim uvjerenjima“.