Pentagon je u petak objavio dokument Nacionalne odbrambene strategije, koja preusmjerava američki fokus s Kine na dominaciju u zapadnoj hemisferi i poziva saveznike u Evropi da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost i regionalnu odbranu.
U prvom dokumentu ovog tipa objavljenom od 2022. godine, Pentagon snažno kritikuje saveznike u Evropi i Aziji, zbog oslanjanja na prethodne američke administracije, koje su subvencionisale njihovu odbranu, pozivajući na, kako navodi, "oštru promjenu u pristupu, fokusu i tonu". Strategija traži da partneri preuzmu veći teret u odvraćanju zemalja od Rusije do Sjeverne Koreje.
- Predugo je Vlada SAD zanemarivala, pa čak i odbacivala stavljanje Amerikanaca i njihovih konkretnih interesa na prvo mjesto - navodi se u dokumentu.
Strategija poručuje da će se saveznici gotovo sigurno suočiti s dodatnim nezadovoljstvom kada vide da će odjel američkog ministra odbrane Pita Hegseta nuditi "vjerodostojne opcije za garantovanje vojnog i komercijalnog pristupa SAD-a ključnim područjima", posebno Grenlandu i Panamskom kanalu.
Nakon nesuglasica na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu s kanadskim premijerom Markom Karnijem, dokument istovremeno poziva na saradnju s Kanadom i susjedima, uz jasno upozorenje.
- U dobroj vjeri ćemo se angažovati sa svojim susjedima, od Kanade do partnera u Centralnoj i Južnoj Americi, ali ćemo osigurati da nas poštuju i da urade svoj dio u odbrani naših zajedničkih interesa. A tamo gdje to ne učine, bit ćemo spremni da preduzmemo fokusiranu, odlučnu akciju koja konkretno unapređuje interese SAD - navodi se u strategiji.
Posljednja Nacionalna odbrambena strategija iz 2022. godine, objavljena za vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, fokusirala se na Kinu kao "glavni izazov" za SAD.
- Strategija nacionalne sigurnosti usmjerava Ministarstvo odbrane da održava povoljan odnos vojne moći u indo-pacifičkoj regiji. Ne s ciljem dominacije, ponižavanja ili gušenja Kine. Naprotiv, naš je cilj znatno uži i razumniji: jednostavno osigurati da ni Kina ni bilo ko drugi ne može dominirati nad nama ili našim saveznicima. To ne zahtijeva promjenu režima niti neku drugu egzistencijalnu borbu. Umjesto toga, moguć je pristojan mir, pod uslovima povoljnim za Amerikance, ali koje Kina također može prihvatiti i pod kojima može živjeti - navodi se u strategiji.
<h2>NATO i saveznici</h2>
Nova strategija istovremeno traži pomoć partnera u američkom susjedstvu, dok ih upozorava da će SAD "aktivno i neustrašivo braniti interese Amerike u cijeloj zapadnoj hemisferi".
Posebno se naglašava pristup Panamskom kanalu i Grenlandu. Dokument dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je postigao "okvir budućeg sporazuma" o arktičkoj sigurnosti s liderom NATO-a Markom Ruteom, koji bi SAD-u ponudio "potpun pristup" Grenlandu, teritoriji NATO-a.
- Rusija će u doglednoj budućnosti ostati trajna prijetnja istočnim članicama NATO-a. Doista, iako se Rusija suočava s nizom demografskih i ekonomskih poteškoća, njezin rat u Ukrajini pokazuje da i dalje raspolaže dubokim rezervama vojne i industrijske moći. Rusija je također pokazala da posjeduje nacionalnu odlučnost potrebnu za vođenje dugotrajnog rata u svom neposrednom susjedstvu - navodi se u dokumentu.
Šire posmatrano, nova Strategija nacionalne odbrane podrazumijeva da ruski nuklearni arsenal predstavlja prijetnju, koju razumijevati kao prijetnju tek ukoliko ugrozi američku teritoriju.
Ono što je zanimljivo, ova strategija, ne spominje niti garantuje ništa Tajvanu, iako su SAD vlastitim zakonima obavezane da pružaju vojnu podršku Tajvanu.
- Kako je predsjednik Tramp jasno istakao, naši saveznici i partneri moraju preuzeti svoj pravičan dio tereta naše zajedničke odbrane. To je ispravno da učine, posebno nakon decenija tokom kojih su Sjedinjene Američke Države subvencionisale njihovu odbranu. Međutim, to je takođe od ključne važnosti iz strateške perspektive, kako za nas, tako i za njih. Zahvaljujući liderstvu predsjednika Trampa, od januara 2025. godine svjedočimo tome da naši saveznici počinju preuzimati veću odgovornost, posebno u Evropi i Južnoj Koreji - navodi se u dokumentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pentagon objavio novu Strategiju nacionalne odbrane: Kina više nije prioritet, Evropi poručeno da se sama brani

Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.
Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.
Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Tramp rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.
- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.
Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.
Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.
U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.
Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.
Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.
Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.
Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.
Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.
Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.
- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingronu.
Tri vojnika su ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije.
Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli s američkim.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Stotine američkih vojnika su u istočnoj Siriji u međunarodnoj koaliciji za suzbijanje djelovanja ekstremističke grupe Islamska država koja je prije tačno deset godina nakratko zauzela Palmiru, poprište današnjeg napada.
Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Pentagon: Dva američka vojnika i prevodilac ubijeni u Siriji

Prema usvojenom Zakonu o odobrenju za nacionalnu odbranu za 2026. godinu američki Kongres je izglasao da SAD ne mogu smanjiti svoje snage u Evropi ispod 76.000 vojnika bez podnošenja procjene i potvrđivanja Kongresu da takav potez ne bi naštetio sigurnosnim interesima SAD-a ili NATO-a.
Prijedlog zakona ograničava smanjenje broja vojnika u Južnoj Koreji ispod 28.500 pri čemu bi svako smanjenje broja vojnika zahtijevalo bi od Pentagona da uvjeri Kongres da odvraćanje od Sjeverne Koreje neće biti oslabljeno, potvrdi da su konsultovani saveznici i pruži opravdanje za nacionalnu sigurnost i procjenu regionalnog uticaja.
Zakon takođe zahtijeva od SAD-a da zadrže poziciju Vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (SACEUR), najviše vojne funkcije NATO-a, dodatno utvrđujući ulogu koju je tradicionalno imao američki general.
Ova ograničenja uslijedila su nakon izvještaja da je Pentagon razmatrao smanjenje snaga u Evropi i Južnoj Koreji, pa čak i odustajanje od pozicije SACEUR-a.
Tokom sastanka prošle sedmice sa američkim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost i evropskim liderima, američki zvaničnici su rekli svojim kolegama da Evropa mora biti spremna da snosi najveći teret odbrambenih odgovornosti NATO-a do 2027. godine, rekla su za Fox News Digital tri evropska zvaničnika upoznata sa sastankom.
SAD planira zadržati poziciju glavnog komandanta za evropska pitanja (SACEUR), ali će ponuditi neke druge visoke vojne pozicije u NATO-u evropskim zemljama. Takođe su napomenuli da Vašington nema kratkoročnih planova za velika smanjenja broja vojnika u Evropi.
- Bili smo vrlo jasni u potrebi da Evropljani predvode konvencionalnu odbranu Evrope. Posvećeni smo radu kroz mehanizme koordinacije NATO-a kako bismo ojačali savez i osigurali njegovu dugoročnu održivost dok evropski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za konvencionalno odvraćanje i odbranu u Evropi - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson u odgovoru.
Ranije ove godine, vojska je povukla rotirajuću brigadu stacioniranu uglavnom u Rumuniji nazad u Sjedinjene Države, što je navelo evropske saveznike da se zapitaju da li bi taj potez mogao signalizirati početak šireg povlačenja američkih snaga na istočnom krilu NATO-a.

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Generali u američkoj vojsci izgubili su povjerenje u ministra rata Sjedinjenih Američkih Država, Pita Hegseta, zbog njegovih javnih nastupa i potpunog rasula u Pentagonu pod njegovim rukovodstvom, objavio je Washington Times.
Prema pisanju ovog medija, Hegset je izgubio povjerenje i poštovanje generala zbog javnog „pretjeranog samopromovisanja“, koje se široko smatra neprofesionalnim, kao i zbog kadrovskih odluka bivšeg televizijskog voditelja, što je dovelo do neviđenog i opasnog odliva kadrova iz Pentagona.
Brojni visoki oficiri opisali su Hegsetov govor od 30. septembra, održan pred stotinama generala i admirala okupljenih u bazi marinaca Kvantiko u Virdžiniji, kao prekretnicu u načinu na koji se njegov stil vođenja, stav i ukupna kompetentnost doživljavaju u najvišim slojevima američkih oružanih snaga.
Viši zvaničnici taj su govor nazvali „sramotnim“ i toliko teatralnim da je bio „ispod nivoa institucije“.
- To je bilo ogromno gubljenje vremena. Ako nas je ikada imao, tada nas je izgubio - rekao je jedan sadašnji general američke vojske za The Washington Times.
Hegsetova odluka da okupi sve generale na jednom mjestu, a potom im održi govor, ocijenjena je kontroverznom iz više razloga. Prije svega, okupljanje američkih generala iz cijelog svijeta u Virdžiniji smatralo se potencijalnim bezbjednosnim rizikom, kao i davanjem prostora za nestabilnost u regionima gdje SAD imaju vojno prisustvo i uticaj.
S druge strane, govor u kojem je Hegset kritikovao vojnike zbog dugih brada, govorio o „manjku discipline“ i iznosio slične bizarne tvrdnje, doveo je do potpunog urušavanja povjerenja između generala i ministra rata.
Pored toga, Hegset već nekoliko mjeseci sprovodi interne istrage i kampanju unutar Pentagona, nakon što su u javnost procurile poruke iz grupnog razgovora na aplikaciji Signal, u kojem se raspravljalo o američkim napadima na Jemen.
Kroz nova pravila, Hegset je suštinski isključio tradicionalne medije iz Pentagona, smijenio veliki broj saradnika, te pokrenuo interne potrage za osobama koje smatra odgovornima.
Uprkos svemu, predsjednik SAD-a Donald Tramp javno hvali Hegseta, te je, kako navodi Washington Times, jasno da do njegove smjene neće doći.

Rasulo u Pentagonu: Generali više ne vjeruju američkom ministru rata

Pentagon je sinoć potvrdio plan da smanji svoju vojnu misiju u Iraku, a američki zvaničnik izjavio je da će Bagdad preuzeti vođenje borbe protiv ostataka Islamske države na svojoj teritoriji.
Prema planu, SAD i njihovi saveznici fokusiraće se na borbu protiv ostataka Islamske države u Siriji, dok će većina njihovog osoblja biti premještena u irački Kurdistan, rekao je za Reuters je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
SAD su početkom 2025. imale oko 2.500 vojnika u Iraku i više od 900 u susjednoj Siriji, kao dio koalicije formirane 2014. protiv Islamske države. Nakon tranzicije, u Iraku će ostati manje od 2.000 američkih vojnika, većinom u Erbilu. Manji broj će ostati u Bagdadu, gdje će raditi na pitanjima bezbjednosne saradnje, a ne na borbi protiv ISIS-a.
- ISIS više ne predstavlja trajnu prijetnju vladi Iraka niti teritoriji SAD. To je veliko dostignuće koje nam omogućava da odgovorno prenesemo vođstvo na Irak- izjavio je visoki zvaničnik odbrane.
Sporazum je značajan za iračku vladu, koja dugo upozorava da američke trupe privlače napade grupa povezanih s Iranom. SAD su prošle godine pristale da se povuku iz baze Ain al-Asad u provinciji Anbar i predaju je Iraku, a taj proces je i dalje u toku.
Zvaničnik nije ponudio vremenski okvir. Iako su ranije najavljeni planovi za povlačenje iz Sirije, taj proces zavisi od situacije na terenu i za sada se nije promijenio.
Vašington izražava zabrinutost zbog prisustva boraca Islamske države u Siriji i rizika da bi hiljade zarobljenih mogli biti oslobođeni.
Predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, bivši lider Al Kaide, predvodio je pobunjenike koji su prošle godine srušili vladu Bašara al-Asada. Američki predsjednik Donald Tramp sastao se s njim u Rijadu u maju.
Lideri Bliskog istoka i njihovi zapadni saveznici upozoravaju da bi Islamska država mogla iskoristiti političku nestabilnost u Siriji da se ponovo učvrsti.

Pentagon planira smanjenje misije u Iraku, fokus se prebacuje na Siriju

Američki ministar odbrane Pit Hegset otpustio je šefa obavještajne agencije Pentagona, samo nekoliko sedmica nakon što je Bijela kuća osudila procjenu američkih udara na Iran.
General-potpukovnik Džefri Kruz više neće biti šef Američke odbrambene obavještajne agencije (DIA), saopšteno je iz Pentagona.
Dva druga visoka vojna komandanta u Pentagonu su takođe smijenjena, navodi BBC, prenosi Srna.
Ministarstvo odbrane nije ponudilo nikakvo neposredno objašnjenje o otpuštanjima.
Američki predsjednik Donald Tramp u junu je odbacio izvještaj DIA koji je procurio u javnost, a u kome se navodi da su napadi na Iran samo unazadili njegov nuklearni program za nekoliko mjeseci.
Bijela kuća je proglasila procjenu agencije "potpuno pogrešnom".
Tramp je rekao da su nuklearni objekti u Iranu potpuno uništeni i optužio medije za "pokušaj omalovažavanja jednog od najuspješnijih vojnih udara u istoriji".
Govoreći na samitu NATO-a, Hegset je rekao da je izvještaj sastavljen na osnovu loših obavještajnih podataka i da FBI istražuje curenje informacija.

Smijenjen šef obavještajne službe Pentagona

Ambasada Kine u Singapuru je danas kritikovala "provokativne" izjave ministra odbrane SAD Pita Hegseta u tom gradu kojima je upozorio na vojne ambicije Pekinga u azijsko-pacifičkoj oblasti.
Hegset je danas rekao da se Kina priprema da "potencijalno upotrijebi vojnu silu" u Aziji i na Pacifiku.
- Prijetnja koju Kina predstavlja je realna i mogla bi da bude neposredna - rekao je Hegset u Singapuru tokom velikog godišnjeg foruma "Dijalog Šangrila" o bezbjednosti i odbrani u Aziji.
Hegset je rekao da Peking "želi da dominira i kontroliše" region i da "svaki dan vježba" za invaziju Tajvana.
Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.
U tom kontekstu SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju "sa ciljem odvraćanja svake agresije komunističke Kine", rekao je američki ministar odbrane.
Hegset je takođe ukazao na povećan broj incidenata sa kineskim brodovima u Južnom kineskom moru, rekavši da Peking ilegalno militarizuje tu oblast i da zauzima ostrva i ostrvca na koja, između ostalog, polažu prava i Filipini.
Ambasada Kine u Singapuru je ocijenila da Vašington, a ne Peking, povećava tenzije u tom regionu i tako stvara "rizik od rata".
Predstasvnik Kine na forumu, kontraadmiral Hu Gangfeng takođe je osudio Hegsetove "neosnovane optužbe" koje "siju nevolje, stvaraju podjele i podstiču na konfrontaciju i na destabilizaciju azijsko-pacifičkog regiona".
"Dijalog Šangrila" okuplja u Singapuru, gradu državi svake godine zvaničnike iz Azije i drugih Zemalja. Kina prvi put od 2019. godine tamo ove godine nije poslala visokorangiranog političkog zvaničnika.
Tenzije između SAD i Kine oživjele su povratkom američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast i njegovim uvođenjem rekordno visokih carina Pekingu.&nbsp;

Kina osudila izjavu šefa Pentagona da Peking priprema vojnu intervenciju u Aziji i na Pacifiku

Američki ministar odbrane Pit Hegset izdao je naredbu kojom se od novinara zahtijeva da imaju zvaničnu pratnju u većem dijelu zgrade Pentagona, što je najnovije u nizu ograničenja Trampove administracije uvedenih za medije. 
 
Mjere, koje stupaju na snagu odmah, zabranjuju akreditovanim novinarima pristup većem dijelu sjedišta Ministarstva odbrane u Arlingtonu, osim ako nemaju zvanično odobrenje i pratnju, prenosi Rojters.
Iako je Ministarstvo odbrane i dalje posvećeno transparentnosti, podjednako je obavezno da zaštiti tajne obavještajne podatke i osjetljive informacije, čije neovlašćeno otkrivanje može ugroziti živote pripadnika američke vojske, naveo je Hegset u memorandumu.
Zaštitu poverljivih nacionalnih obavještajnih informacija i operativnu bezbjednost nazvao je „nepokolebljivim imperativom za Ministarstvo“.
&nbsp;Udruženje izvještača iz Pentagona, organizacija koja zastupa interese medija koji izvještavaju o američkoj vojsci, saopštilo je da nova pravila liče na „direktan napad na slobodu štampe“.
Odluka je, navodno, zasnovana na zabrinutosti za bezbjednost, iako su izvještači iz Pentagona decenijama imali pristup neobezbeđenim prostorijama i pod republikanskom i pod demokratskom administracijom, uključujući i period nakon 11. septembra 2001. godine, bez ikakve zabrinutosti čelnika Ministarstva odbrane, navodi se u saopštenju.
Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, Pentagon je pokrenuo istragu o curenju informacija, koja je rezultirala slanjem trojice zvaničnika na administrativno odsustvo.
Od tradicionalnih medijskih organizacija, uključujući Njujork tajms, Vašington post, CNN i NBC njuz, zahtijevano je da napuste svoje kancelarije u Pentagonu, kako bi se doveli novi mediji, uključujući one koji su tradicionalno naklonjeni Trampu, kao što su Njujork post, Brajtbart, Dejli Caller i One America News Netvork.
&nbsp;Trampova administracija je primijenila detektor laži kako bi istražila curenja informacija, a nekim zvaničnicima Ministarstva za unutrašnju bezbjednost rečeno je da bi mogli biti otpušteni zbog odbijanja poligrafa.
Hegsetova naredba zahtijeva od izvještača iz Pentagona da prihvate odgovornost za zaštitu obavještajnih i osjetljivih informacija, a svima će biti izdate nove akreditacije, koje će ih vidljivije identifikovati kao novinare.

Nova ograničenja za medije u Pentagonu

Vojska SAD je od sredine marta pogodila više od 1.000 meta u Jemenu, gdje Vašington vodi vazdušne napade protiv pobunjenika Huti, saopštilo je sinoć Ministarstvo odbrane SAD.
Huti, koji kontrolišu velike djelove Jemena, ciljaju brodove od kraja 2023. godine na Crvenom moru u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze, koji je razoren ratom između palestinskog pokreta Hamas i Izraela.
Pobunjenici u Jemenu preuzimaju odgovornost i za raketne napade direktno na Izrael, koji tvrdi da ih presrijeće.
- Od 15. marta, napadi Centkoma (američke komande za Bliski istok) pogodili su više od 1.000 meta, ubili borce i vođe pobunjenika Huti i umanjili njihove kapacitete - rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

Pentagon: SAD su od sredine marta napale više od 1.000 meta u Jemenu

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: pentagon