Procurili tajni podaci o ruskim gubicima: Više od 400.000 mrtvih u Ukrajini

Više od 400.000 ruskih vojnika poginulo je u ratu u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, pokazuju podaci koji su navodno procurili iz ruske državne statističke agencije Rosstat.

Prema pisanju britanskog Gardijana, stvarni broj poginulih mogao bi biti znatno veći i približavati se cifri od pola miliona.

Podatke su pribavile dvije hakerske grupe, bjeloruska „Cyber Partisans“, povezana sa tamošnjom opozicijom, i ukrajinska „Silent Crow“. Baza sadrži više od 11 miliona potvrda o smrti, uključujući podatke o starosti preminulih, njihovom prebivalištu i mjestu smrti.

Prema analizi procurelih dokumenata, ukupno 412.576 potvrda o smrti direktno je povezano sa ratom u Ukrajini, bilo na osnovu zvaničnih šifara uzroka smrti ili pisanih napomena koje se odnose na borbena dejstva i vojne operacije, prenosi Nova.rs.

Situacija u Kijevu i Dnjepru posebno teška: Rusija promijenila strategiju napada na Ukrajinu

Hakerske grupe objavile su informaciju o upadu u sistem 1. novembra, a podaci su tokom vikenda postali javno dostupni. Rosstat je potvrdio da je bio meta hakerskog napada, ali je negirao da su preuzete povjerljive informacije.

Gardijan naglašava da nije mogao nezavisno da potvrdi autentičnost cjelokupne baze podataka, ali da se objavljene brojke uglavnom podudaraju sa ranijim procjenama ruskih gubitaka.

Stvarni broj poginulih mogao bi da dostigne pola miliona

Ruske vlasti nijesu objavile zvaničan broj poginulih vojnika još od prvih mjeseci invazije, dok se podaci o vojnim gubicima tretiraju kao državna tajna.

Britanske obavještajne službe procijenile su u septembru da je od početka rata poginulo oko 500.000 ruskih vojnika.

Istovremeno, nezavisni ruski medij Mediazona uspio je da poimenično identifikuje gotovo 286.000 poginulih pripadnika ruskih snaga, koristeći zvanične evidencije, objave na društvenim mrežama i fotografije nadgrobnih spomenika. Prema njihovim procjenama, stvarni broj poginulih bliži je cifri od pola miliona.

Janis Kluge, stručnjak za Rusiju sa Njemačkog instituta za međunarodna i bezbjednosna pitanja, ocjenjuje da procureli podaci djeluju autentično i predstavljaju najveće dosadašnje curenje informacija o ruskim vojnim gubicima.

- Podaci djeluju autentično i izuzetno su detaljni. Ovo je najveće curenje podataka kada je riječ o ruskim žrtvama - rekao je Kluge.

On upozorava da je stvarni broj poginulih vjerovatno veći od onog koji pokazuju dokumenti, jer se pojedini vojnici i dalje vode kao nestali, dok drugi nikada nijesu identifikovani.

Dodatni problem predstavlja činjenica da od smrti vojnika do njegovog upisivanja u zvanične evidencije često prođe oko šest mjeseci.

- Vjerovatno smo u ovom trenutku bliži brojci od 500.000 nego 400.000 poginulih ruskih vojnika - ocijenio je Kluge.

Najveću cijenu rata plaćaju siromašniji djelovi Rusije

Procureli podaci otkrivaju i velike razlike u broju žrtava među ruskim regionima. Najteže su pogođene siromašnije i udaljenije oblasti, iz kojih dolazi nesrazmjerno veliki broj poginulih.

U Burjatiji, Tuvi i Zabajkalskom kraju, tri regiona na istoku Rusije, smrtni slučajevi povezani sa ratom činili su približno trećinu svih smrti muškaraca starosti između 18 i 49 godina, od početka invazije do sredine 2024. godine.

Poređenja radi, u Moskvi i Sankt Peterburgu taj udio iznosio je oko deset odsto.

Podaci pokazuju i da su ruski gubici naglo rasli kako je rat odmicao, a neki od najsmrtonosnijih mjeseci zabilježeni su krajem 2024. i tokom 2025. godine.

Prema Klugeovoj analizi, u pojedinim mjesecima broj poginulih premašivao je 15.000, što znači da je Rusija gubila oko 500 vojnika dnevno.

- Krajem 2024. i tokom 2025. u mnogim mjesecima broj poginulih premašivao je 15.000. To je više od većine ranijih procjena. Govorimo o 500, pa i više od 500 poginulih dnevno. To je zaista šokantno - rekao je Kluge.

Razmjere gubitaka su bez presedana u novijoj ruskoj istoriji. Procjenjuje se da je za manje od pet godina u Ukrajini poginulo više od osam puta više ruskih vojnika nego u svim sovjetskim i ruskim ratovima zajedno, od završetka Drugog svjetskog rata do početka invazije 2022. godine.

Može li toliki broj žrtava da natjera Putina na mir?

Uprkos ogromnim gubicima, malo je naznaka da bi oni mogli da navedu ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od svojih ratnih ciljeva.

Naprotiv, osoba upoznata sa razmišljanjem ruskog predsjednika izjavila je za Gardijan da bi veliki broj poginulih mogao dodatno da učvrsti njegov stav.

- Putin je svjestan tih brojki i sada bi svaki dogovor koji ne uključuje sve što želi za njega predstavljao izdaju samog sebe i tih ljudi - naveo je taj izvor.

Novi podaci objavljeni su uoči još jedne runde mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, koji bi trebalo da budu održani u utorak u Abu Dabiju, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Riječ je o prvim direktnim pregovorima dvije strane uz američko posredovanje u posljednjih devet mjeseci. Prethodni pokušaji nijesu donijeli značajniji napredak, a Moskva i dalje zahtijeva da se ukrajinske snage povuku iz djelova Donbasa koje kontrolišu.

Na pregovorima neće učestvovati ni Vladimir Putin ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, već visoke delegacije dvije zemlje. Očekuje se i prisustvo izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

Vitkof je najavio da će razgovori biti usmjereni na poslijeratne bezbjednosne aranžmane, smanjenje tenzija i humanitarna pitanja.

Istovremeno, evropske zemlje strahuju da bi pregovori mogli da se prošire i na pitanje bezbjednosti čitavog kontinenta, uključujući dugogodišnji zahtjev Moskve da NATO smanji vojno prisustvo u državama koje se graniče sa Rusijom.