Programi deradikalizacije - mogu li da spriječe nove napade?

„Stariji mladići bili su mi uzori. Objašnjavali su mi da Zapad vodi rat protiv islama i da ne smijem da ostanem samo posmatrač.“

Taj citat osobe koja je napustila islamističke krugove istaknut je na početnoj stranici Programa za izlazak iz islamizma njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija (API). Od 2014. godine ta organizacija pruža podršku svima koji žele da napuste islamističko okruženje, uključujući i osobe koje bezbjednosne službe smatraju potencijalno opasnima.

- Ono što primjećujemo tokom posljednje dvije godine jeste da su naši korisnici znatno mlađi. Ranije su ljudi odlazili u Siriju i bilo je jasno da su se tamo pridružili Islamskoj državi i radikalizovali. Danas su korisnici mlađi, a radikalizacija se često odvija putem digitalnih medija. Društvene mreže djeluju kao pojačivač radikalizacije i taj proces se odvija mnogo brže - kazala je za Dojče vele savjetnica API-ja i socijalna radnica Štefani Adler (ime je promijenjeno).

Nakon smrtonosnog napada na berlinski Prajd u subotu, 26. jula 2026. godine, koji je navodno počinio Abdul B. za kojeg se sumnja da je bio islamista, u Njemačkoj je pokrenuta rasprava o tome kakve bi posljedice država trebalo da izvuče iz tog događaja.

Dvadesetjednogodišnji osumnjičeni, kojeg je policija usmrtila nakon bjekstva, u junu i julu dva puta je prisustvovao uvodnim razgovorima u okviru jednog programa za deradikalizaciju u Berlinu.

Deradikalizacija je „dugotrajan proces“

Stručnjaci organizacije Mreža za prevenciju nasilja, koja pomaže ljudima da napuste ekstremističke krugove, nisu stekli utisak da je Abdul B. zaista želio da napusti islamističku scenu, zbog čega ga vjerovatno ne bi ni primili u program.

Sličnih slučajeva ima i u programu API, objašnjava Štefani Adler.

- Tada moramo da kažemo da u tom trenutku nije moguće započeti proces napuštanja ekstremističkog okruženja, jer ne vidimo iskrenu nameru da se osoba distancira od ekstremizma - kaže Adler.

Ako se osobe same ne jave voditeljima programa, kontakt s njima uspostavljaju zatvori, policija ili službe za pomoć mladima pri sudovima, koje prijavljuju moguće počinioce.

Psihološkinja i savetnica API-ja, Viola Gajger (ime je takođe promijenjeno), kaže: „Detaljno analiziramo svaku osobu, prikupljamo informacije i potom započinjemo savjetovanje – u početku jednom nedjeljno, a kasnije svakih nekoliko mjeseci. To je u svakom slučaju dugotrajan proces.“

Kada stručnjaci procene da se bivši ekstremisti uverljivo odriču nasilja kao prihvatljivog sredstva i da su naučili samostalno da se nose s kriznim situacijama, smatra se da su uspješno deradikalizovani i njihov slučaj se zatvara.

Za to je potrebno mnogo vremena. Jednog bivšeg islamistu stručnjaci API-ja pratili su čak sedam godina.

Uprkos tome, Štefani Adler smatra da su programi deradikalizacije nezamjenljivi. 

- Šta bi bila alternativa da takvi programi ne postoje? Mnogima koji posle odslužene kazne izađu iz zatvora potrebna je upravo ovakva podrška kako bi se ponovo uključili u društvo - dodaje Adler.

Ona dodaje da javnost često nikada ne sazna za uspješne primjere deradikalizacije. 

- Zaboravlja se da oni koji uspješno napuste ekstremizam jednostavno nastavljaju da žive svoj život i više se ne pojavljuju u javnosti - istakla je Adler.

Problem radikalnog islamizma u Njemačkoj i dalje je ozbiljan

Četrdeset udruženja i inicijativa koje se bave prevencijom i deradikalizacijom verski motivisanog ekstremizma okupljeno je u krovnoj organizaciji BAG RelEx. Njena direktorka, Jamuna Elman, kaže da ju je napad u Berlinu šokirao, ali ne i potpuno iznenadio.

- Problem radikalnog islamizma u Njemačkoj i dalje je veoma ozbiljan. Sve je više mladih žena koje se radikalizuju, ali su i dalje prije svega mladi muškarci ti koji se radikalizuju, čine nasilna dela i ostvaruju svoje nasilne fantazije - kazala je Elman.

Prema njenim riječima, radikalizacija je složen proces u kojem se prepliće više različitih uzroka. 

- Važnu ulogu imaju društvene okolnosti i spoljašnji faktori, ali i lična odgovornost svake osobe koja se radikalizuje - navela je ona.

Elman ukazuje na tzv. „okidače“, odnosno životne krize koje mogu da udalje ljude od društva: smrt bliske osobe, pad na ispitu, stambene probleme, gubitak posla, iskustva diskriminacije, društvene isključenosti ili vršnjačkog nasilja, kao i nestabilnu međunarodnu političku situaciju.

- S druge strane postoje islamistički akteri koji veoma dobro znaju kako da iskoriste takve životne krize. Oni mladima daju osjećaj da ih neko sluša, da negdje pripadaju i da mogu da budu važni. Istovremeno složen svijet svode na borbu dobra i zla, crnog i bijelog - naglasila je Elman.

Programi deradikalizacije pogođeni budžetskim rezovima

Zbog toga je, smatra Elman, posebno važno da se ne smanjuju sredstva organizacijama koje rade na prevenciji i deradikalizaciji islamista.

Međutim, upravo to najavila je savezna ministarka obrazovanja Karin Prien. Ona planira reformu programa finansiranja „Živjeti demokratiju“ (Demokratie leben). Do kraja godine finansiranje će biti obustavljeno za oko 200 projekata, među kojima su i 23 od ukupno 40 organizacija koje pripadaju mreži BAG RelEx.

Jamuna Elman kritikuje tu odluku.

- Problem je u tome što su pogođeni upravo projekti i ljudi koji rade kvalitetan posao. Umjesto da se bave prevencijom islamizma, sada moraju da tragaju za novim izvorima finansiranja. Potrebni su nam pouzdanost i dugoročna podrška - poručila je Elman.