Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u nedjelju da ne vjeruje da je u navodnom ukrajinskom napadu gađana rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako tvrdi Moskva.
- Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s ovim- rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Air Force One, na povratku u Vašington iz Floride. 
Rusija je 29. decembra javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron — tvrdnju koju je Putin lično prenio Trampu tokom razgovora. Tramp je u početku bio veoma ljut, ali je kasnije izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.
Američka obavještajna agencija CIA procijenila je da Ukrajina nije napala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik, potvrdili su američki zvaničnici za CNN, čime su potvrđeni demantiji iz Kijeva i dovedene u pitanje ruske tvrdnje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGerashchenko_en%2Fstatus%2F2008017929154011401%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008017929154011401%7Ctwgr%5E615477918770b1793d06bd4d0ac84ec999b2ef42%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanje o novogodišnjoj odluci „mir na Zemlji“, Tramp je ponovio svoj cilj da okonča rat između Rusije i Ukrajine.
- Nadamo se da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti - rekao je, dodajući da „svakog mjeseca gine između 25.000 i 30.000 vojnika“. 
- To nijesu Amerikanci. To su Rusi i Ukrajinci. Ako mogu to da zaustavim, volio bih da to zaustavim. I mislim da hoćemo - zaključio je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

Najmanje tri osobe su ubijene, a još sedam se vodi kao nestalo nakon napada na neformalne rudare u sjevernom Peruu na Novu godinu, saopštio je u četvrtak lokalni gradonačelnik, što je posljednji u nizu napada na male rudare zlata u ovoj andskoj zemlji.
Napad se dogodio u gradu u sjevernoj regiji La Libertad, rekao je gradonačelnik Pataza Aldo Marino za lokalnu televiziju.
Policija je ranije prijavila da je 13 rudara ubijeno u istom okrugu u maju prošle godine, dok su kriminalne bande nastojale da prošire svoju kontrolu nad tim područjem.

Troje ubijenih, sedmoro nestalih u napadu na neformalne rudare u Peruu

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Tri žene su povrijeđene, nakon što je ih je napao muškarac naoružan nožem na liniji 3 pariskog metroa.
Prema nekoliko policijskih izvora, muškarac je izvukao nož i izbo tri žene na različitim stanicama na ovoj liniji, koja saobraća između Banjolea (Sen-Sen-Deni) i Levaloa-Perea (O-de-Sen), prenosi Parizjen.
Napadi su se dogodili zmeđu 16:15 i 16:45 sati, saopštila je policija.
Žrtvama su brzo pružili pomoć pariski vatrogasci.
Izvor iz policije je naveo da su tri žene zadobile lakše povrede, od kojih dvije na leđima i butinama.
Osumnjičeni je potom pobjegao metro linijom 8, prije nego što je uhapšen u svom domu u Sarselu (Val d'Oaz).
Muškarac je navodno malijskog porekla i rođen je 2000. godine, prema policijskom izvoru.
Mogućnost terorizma je isključena, a policija pretpostavlja da je u pitanju djelo mentalno nestabilne osobe.

Tri žene izbodene nožem u metrou u Parizu, uhapšen osumnjičeni

Rusija je spremna pravno obavezujućim dokumentom potvrditi da nema namjeru da napadne nijednu članicu Evropske unije (EU) niti Sjevernoatlantskog saveza (NATO). To je u ponedjeljak izjavio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
- Sigurno nemamo planove da napadnemo zemlje EU i NATO. Rusija ne teži agresivnim ciljevima za koje neki tvrde da ih želi - rekao je Rjabkov, podsjećajući na raniju izjavu predsjednika Vladimira Putina prema kojoj je Rusija "čak spremna da to pravno dokumentuje, kada je riječ o mogućem rješenju sadašnje krize na osnovu principa jednake i nedjeljive sigurnosti".
Prema riječima zamjenika ruskog šefa diplomatije, rizik od konfrontacije između Rusije i NATO-a i dalje postoji, uprkos, kako je naveo, "uravnoteženijoj politici" Sjedinjenih Američkih Država, zbog neprijateljskih poteza evropskih zemalja.
- Čak i uz uravnoteženiji pristup Vašingtona prema Rusiji, rizici od konfrontacije između Rusije i NATO-a ostaju značajni zbog nedovoljnih i neprijateljskih koraka evropskih zemalja - rekao je Rjabkov.
Ruski diplomata je dodao da su evropske države započele masovno naoružavanje zbog navodne prijetnje iz Moskve.
- Iako to može zvučati divlje, predvojnu psihozu zlonamjerno podstiču pozivi, citiram gotovo doslovno, "da se pripreme za veliki rat, sličan onome u kojem su se borili naši djedovi" - izjavio je Rjabkov.
Smatra da većina na Zapadu nije za saradnju s Rusijom.
- Međutim, vrlo malo ljudi u Evropi, mislim na zemlje EU i evropske saveznike u NATO-u, spremno je da gradi takvu sigurnosnu arhitekturu, ne protiv Rusije, već zajedno s našom zemljom - dodao je Rjabkov, ističući da bi iz takvog scenarija "kolektivni Zapad samo profitirao".

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

U sudanskoj regiji Južni Kordofan u gradu Kalogi u napadu dronom pogođen je dječji vrtić, pri čemu je ubijeno najmanje 50 ljudi, od kojih 33 djece.
Za napad koji se navodno dogodio u četvrtak, medicinska organizacija Mreža sudanskih ljekara i sudanska vojska optužuju paravojne Snage za brzu podršku (RSF), s kojima se bore u građanskom ratu, piše BBC. Iz RSF-a nisu odmah komentarisali optužbe.
Izvještaj o napadu zasad nije bilo moguće nezavisno provjeriti, prenosi Dnevnik.hr.
Ministarstvo vanjskih poslova, koje je na strani vojske, tvrdi da je vrtić dvaput pogođen projektilima te da su napadnuti civili i medicinari koji su pritekli u pomoć.
S druge strane, RSF je optužio vojsku da je u petak dronom napala pijacu u regiji Darfur, gađajući skladište goriva na graničnom prelazu Adre s Čadom. Tvrde da se prelaz koristio za "dostavu pomoći i komercijalnih potrepština".
Prema Sudanskom ratnom monitoru, grupi istraživača koji prate sukob, taj napad je prouzrokovao civilne žrtve i značajnu štetu na pijaci. Vojska nije odmah komentarisala izvještaje iz Darfura.
Reagujući na izvještaje o napadu u Kalogiju, portparolUNICEF-a, UN-ove agencije za djecu, izjavio je: "Ubijanje djece u njihovoj školi stravično je kršenje dječjih prava”.
- Djeca nikada ne bi smjela da plaćaju cijenu sukoba - dodao je Šeldon Jet i pozvao "sve strane da odmah zaustave ove napade i omoguće siguran, neometan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna".
Sudan je razoren ratom od aprila 2023. godine, kada je izbila borba za vlast između dojučerašnjih saveznika - vojske i RSF-a. Regija Kordofan, smještena između glavnog grada Kartuma i Darfura, postala je prva linija u građanskom ratu.

Tragedija u Sudanu: Dron pogodio vrtić, najmanje 50 mrtvih

Tanker MidVolga-2 pod ruskom zastavom "prijavio je da je napadnut 80 nautičkih milja od turske obale na Crnom moru dok je bio na putu iz Rusije za Gruziju sa teretom suncokretovog ulja - saopštila je danas turska Direkcija za pomorske poslove i dodala da je "svih 13 članova posade bezbjedno i zdravo" i da brod nije tražio pomoć.
Kako su prenijeli agencija AP i francuski mediji na svojim sajtovima, MidVolga-2 je trenutno na putu ka turskoj luci Sinop sopstvenim pogonom.
Taj najnoviji incident dolazi poslije dva napada dronova za koje je Ukrajina preuzela odgovornost u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Turske u petak i subotu.
Ti napadi su bili usmjereni na tankere koji pripadaju ruskoj "fantomskoj" floti, koja je pod zapadnim sankcijama, ali nastavlja da izvozi rusku naftu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan osudio je u ponedeljak "zabrinjavajuće zaoštravanje", navodeći da je "sukob između Rusije i Ukrajine očigledno dostigao nivo koji ugrožava bezbjednost plovidbe u Crnom moru".
- Pažljivo pratimo razvoj događaja između Rusije i Ukrajine sa ciljem okončanja sukoba i spremni smo da doprinesemo u svakoj prilici - rekao je Erdogan dok se nastavljaju pregovori o američkom planu rješavanja sukoba u Ukrajini.

Turska prijavila novi napad na teretni brod na Crnom moru

Pet osoba je uhapšeno zbog napada u nedjelju na učesnike antifašističkog marša u Rijeci, prenijeli su danas hrvatski mediji.
- Policija je identifikovala veći broj osoba vezano za protipravna ponašanja počinjena tokom i nakon navedenog javnog protesta. U službenim prostorijama policije trenutno se nalazi pet osoba koje su uhapšene i nad njima je u toku kriminalističko istraživanje - rekli su u policiji za portal Index.hr.
Incidenti su se dogodili na početku skupa na Jadranskom trgu gdje je grupa od tridesetak uglavnom mlađih, maskiranih osoba, verbalno napala učesnike marša i bacala na njih petarde, kao i na kraju kada su maskirane osobe bacile baklje na učesnike marša dok su bili na terasi ugostiteljskog objekta. Pobjegli su prije dolaska policije.
Više od hiljadu građana Rijeke okupilo se u nedjelju na antifašističkom maršu u organizaciji inicijative "Ujedinjeni protiv fašizma" na kome su izrazili zabrinutost zbog govora mržnje, porasta nasilja, ultranacionalističke retorike i relativizacije ustaštva.
Skupovi su održani i u Zagrebu, Zadru i Puli. I dok su oni u Zagrebu i Puli prošli bez incidenata, u Rijeci i Zadru su maskirani huligani ometali skupove i u nekoliko navrata verbalno napali učesnike marša.
Organizatori okupljanja u Rijeci danas su rekli da policija nije obezbijedila sigurnost i zaštitu i da je bilo ozbiljnih propusta u radu policiji.
Oni su na konferenciji za novinare najavili krivične i prekršajne prijave protiv napadača. Takođe su rekli da će tražiti odgovornost riječke policije.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rekao je da je policija "brzo i profesionalno" reagovala u Rijeci i Zadru.
- Štitimo sigurnost građana jednako, pa i onda kada se protestuje protiv institucija države i protiv same policije - napisao je ministar na Fejsbuku.
On je odbacio optužbe o "revitalizaciji ustaštva" u Hrvatskoj i ocijenio da su ekstremni pojedinci s bilo koje strane manjina.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić (HDZ) izjavio je danas u Briselu da su okupljanja u nedjelju u Hrvatskoj bila projugoslovenska i protiv Hrvatske, prenijela je agencija Hina.
- Pratio sam poruke, simbole i mogu zaključiti samo jedno - to nije bio protest protiv fašizma. To je bio čist protest protiv Hrvatske, rekao bih projugosovenski, a možda još nešto žešće od projugoslovenskog - rekao je Anušić navodeći da su neke parole bile na ćirilici.

Uhapšeno pet osoba zbog napada na učesnike antifašističkog skupa u Rijeci

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Fondacija Mentorium apeluje na nadležne institucije u Crnoj Gori da preispitaju Zakon o pirotehnici i uvedu stroža ograničenja ili potpune zabrane upotrebe pirotehnike za građane, uzimajući u obzir primjere evropskih zemalja i realne opasnosti po djecu, mlade i životinje.
U Fondaciji kažu da je u Holandiji broj povreda od pirotehnike smanjen više od 50 odsto nakon zabrane za građane, dok lokalne zabrane u Njemačkoj i Francuskoj dodatno štite osjetljive grupe, uključujući osobe sa traumama i životinje.
Podaci iz Crne Gore pokazuju da je tokom prazničnog perioda 2024/2025. policija oduzela više od 133.000 komada petardi i 1.155 vatrometa, a Hitna pomoć je zabilježila najmanje četiri povrede od pirotehničkih sredstava samo u novogodišnjoj noći, dok ranije godine zdravstvene službe evidentiraju sedam povreda povezanih sa pirotehnikom, uključujući teže povrede očiju i ruku.
- Posebnu zabrinutost izaziva podatak da u Crnoj Gori ima preko 1.700 djece sa smetnjama u razvoju uključenih u obrazovni sistem, velika većina bez adekvatne individualne podrške. Među njima je oko 309 djece iz spektra autizma, dok ukupno više od 1.500 djece sa neuro‑razvojnim poremećajima svakodnevno se suočava sa izazovima u pristupu obrazovanju i zdravstvenoj podršci — i upravo oni su posebno osjetljivi na nagle i glasne zvukove pirotehnike - navode u Fondaciji Mentorium.
Uz to, kako su rekli, brojni evropski podaci pokazuju da pirotehnika ozbiljno utiče i na životinje: do 80 odsto mačaka i pasa pokazuje strah tokom vatrometa, mnogi skrivaju se, tresu se ili pokušavaju pobjeći, a za više od trećine životinja stres traje i nakon završetka buke. 
Veliki broj životinja bježi tokom praznika, što dovodi do povećanog broja izgubljenih kućnih ljubimaca i povreda usljed panike.
- Vrijeme je da i mi u Crnoj Gori stavimo sigurnost i dobrobit djece i životinja ispred buke i opasnosti. Posebno kada govorimo o najosjetljivijim: djeci sa smetnjama u razvoju, djeci iz spektra autizma i našim kućnim ljubimcima koji nemaju način da se zaštite od intenziteta zvuka - poručuju iz Fondacije Mentorium.
Fondacija Mentorium poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vladu Crne Gore da hitno razmotre izmjene zakona o pirotehnici. Takođe, apeluju na opštine da u lokalnim odlukama ograniče ili zabrane upotrebu pirotehnike u urbanim i osjetljivim zonama, uključujući škole, domove za djecu i područja gdje žive porodice s djecom sa smetnjama u razvoju, a građane da podrže inicijativu za bezbjedniju prazničnu atmosferu, bez rizika po djecu, mlade i životinje.

Fondacija Mentorium: Evropa štiti djecu, mi petarde - vrijeme je za promjene.

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa upozorila je ministra unutrašnjih poslova Venecuele Diosdada Kabelja da bi se mogao naći na samom vrhu liste američkih meta, piše Rojters. Kako se navodi, Kabeljo bi mogao biti uklonjen sa te liste ukoliko pomogne privremenoj predsjednici Delsi Rodrigez da ispuni zahtjeve SAD-a i održi red nakon svrgavanja Nikolasa Madura.
Diosdado Kabeljo, koji kontroliše bezbjednosne snage optužene za kršenje ljudskih prava, jedan je od nekolicine Madurovih lojalista na koje se Trampova administracija privremeno odlučila osloniti kako bi se tokom tranzicionog perioda očuvala stabilnost, rekao je izvor upoznat sa razmišljanjem administracije.
Američki zvaničnici posebno su zabrinuti da bi Kabeljo, s obzirom na njegovu istoriju represije i rivalstvo sa Rodrigez, mogao djelovati kao faktor destabilizacije. Zbog toga nastoje da obezbijede njegovu saradnju, istovremeno tražeći načine da ga u konačnici uklone sa vlasti i pošalju u egzil, naveo je izvor koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
U međuvremenu, preko posrednika je Kabelju poručeno da bi, ukoliko se usprotivi, mogao doživjeti sličnu sudbinu kao Maduro — lider koji je u subotu uhapšen u američkoj raciji i prebačen u Njujork kako bi se suočio sa optužbama za „narko-terorizam“ — ili da bi mu život mogao biti ugrožen, naveo je isti izvor.
Međutim, uklanjanje Kabelja moglo bi biti rizično, jer bi moglo podstaći provladine grupe, poznate kao kolektivosi, da izađu na ulice i izazovu haos koji Vašington želi da izbjegne. Njihova reakcija, međutim, mogla bi zavisiti od toga da li se osjećaju zaštićenim od strane drugih zvaničnika.
Na listi potencijalnih meta nalazi se i ministar odbrane Vladimir Padrino, koji je, poput Kabelja, u Sjedinjenim Američkim Državama optužen za trgovinu drogom i za kojeg je raspisana višemilionska novčana nagrada, prema navodima dva izvora.
- Ovo i dalje ostaje operacija sprovođenja zakona i još nijesmo završili - rekao je za Rojters jedan zvaničnik američkog Ministarstva pravde.
Američki zvaničnici saradnju Padrina smatraju ključnom za izbjegavanje vakuuma vlasti, s obzirom na njegovu kontrolu nad oružanim snagama. Smatraju da je on manje dogmatičan od Kabelja i skloniji da se povinuje američkim zahtjevima, istovremeno tražeći bezbjedan izlaz za sebe, rekao je izvor upoznat sa stavovima administracije.

Amerika ima novu metu u Venecueli: Moćnom ministru zaprijećeno da bi mogao završiti kao Maduro

Državljaninu Turske Y.E. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
Y. E. se tereti da je, 24. aprila 2024. godine, u cilju nostrifikacije obrazovne isprave, Ministarstvu prosvjete Crne Gore predao falsifikovanu kopiju diplome Gimnazije otvorenog obrazovanja iz Ankare, predstavljajući je kao pravu.
- Osumnjičenom je određeno zadržavanje zbog postojanja opasnosti od bjekstva, imajući u vidu da se radi o stranom državljaninu - navedeno je u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Državljaninu Turske zadržavanje do 72 sata zbog falsifikovane diplome

Nikšićanin V.N. (21), višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela, uhapšen je nakon što ga je policija kontrolisala u blizini jednog ugostiteljskog objekta i kod njega pronašla pištolj marke Češka Zbrojevka, kalibra devet milimetara, sa pripadajućom municijom u okviru, u ilegalnom posjedu. V.N. je u momentu kontrole na sebi imao pancir marke „Point Blank" koji mu je takođe oduzet. V.N. je doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107110140_57b055836e0df776d4c64ee7ccc94bde2d7f56002e2473062912d693b444560c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107110140_57b055836e0df776d4c64ee7ccc94bde2d7f56002e2473062912d693b444560c" data-rendition-name="original" width="1255" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeti pancir i oružje"> </figure>  - Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, V.N. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Osumnjičeni će u zakonskom roku biti sproveden nadležnom državnom tužiocu na dalje postupanje - saopšteno je iz Uprave policije. U odvojenim aktivnostima, službenici Interventne jedinice su tokom noći kontrolisali vozilo marke VW Passat, tivatskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.T. (31) iz Nikšića i tom prilikom pronašli i oduzeli automatski startni pištolj marke Ekol sa okvirom u kojem se nalazilo 11 komada municije i još dvije kutije sa 77 komada pripadajuće municije. M.T. je prekršajno sankcionisan zbog počinjenog prekršaja iz člana 27 Zakona o oružju. Nikšićka policija je sinoć uhapsila i operativno interesantno lice V.V. (20) iz tog grada za kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.&nbsp; On će u zakonskom roku biti priveden nadležnom sudu za prekršaje.&nbsp; - Službenici Uprave policije nastavljaju sa pojačanim aktivnostima u odnosu na operativno interesantna lica, kao i sa represivnim mjerama usmjerenim na sprečavanje nasilja, očuvanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala, te preduzimanje drugih mjera i radnji u cilju podizanja ukupnog nivoa bezbjednosti - poručeno je iz Uprave policije.

Tag: napad