Četiri libanska državljana ubijena su u ponedjeljak ujutro u napadu dronom koji su izvele izraelske snage, u blizini sirijske granice.
Libanska Nacionalna novinska agencija javila je da je izraelski dron ciljao automobil na libansko-sirijskoj granici, pritom ubivši četiri osobe u njemu.
U povezanom incidentu, izraelske snage su u zoru izvršile raciju na periferiji gradova Aita al-Shaab i Ramiya u okrugu Bint Jbeil na jugu Libana. Postavili su i eksploziv u kuću i detonirali ga, potpuno je uništivši.
Takođe jutros, izraelski dron je izveo vazdušni napad s nekoliko projektila ciljajući dva vozila u gradu Haninu, blizu Bint Jbeila. Vozila su zapaljena, a jedna osoba je ranjena, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Pakistanska policija uhapsila je četiri osumnjičena za jučerašnji bombaški napad na šiitsku džamiju u Islamabadu, gdje je poginula 31 osoba.
Teroristička organizacija Islamska država u petak je nakon napada preuzela odgovornost, a u saopštenju se navodi da je jedan napadač prvo pucao na stražare koji su bili pored džamije da bi poslije toga detonirao eksploziv koji mu je bio prikačen za tijelo.
Islamska država je dodala da su pakistanski šiiti legitimna meta i nazvala ih „ljudskim rezervoarom“ koji regrutuje borce i šalje ih u Siriju kako bi se borili protiv Islamske države.
U jučerašnjem napadu, osim 31 poginule osobe, 169 je ranjeno, što predstavlja najsmrtonosniji napad u Islamabadu od 2009 godine.
Ministar unutrašnjih poslova Pakistana Mohsin Nakvi izjavio je da je organizator napada Avganistanac koji je povezan sa Islamskom državom.
On je dodao da je „napad planiran“, kao i da je bombaš samoubica imao obuku u Avganistanu, a da je novac za to došao iz Indije.
Vlade u Avganistanu i Indiji za sada nisu odgovorile na ove optužbe.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Uhapšeni osumjičeni za bombaški napad na džamiju u Islamabadu

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kaže da će se nova runda razgovora s Vašingtonom održati uskoro i da će izgradnja povjerenja potrajati.
Arakči kaže da je prva runda pregovora u Omanu koja je juče održana bila dobar početak.
Dodaje da je razvijanje nuklearnog programa neotuđivo pravo Irana koje se mora nastaviti.
- Čak ni bombardovanjem ne bi mogli uništiti naše kapacitete - kazao je Arakči.
Dodaje da je Iran spreman da postigne uvjerljiv sporazum.
Međutim, on kaže da je "suvereni stav Irana protivljenje transferu uranijuma u inostranstvo".
- Iranski nuklearni slučaj će se riješiti samo pregovorima - dodaje Arakči.
Gooreći o održanim razgovorima, američki predsjednik Donald Tramp je kazao da vjeruje da će dogovor biti postignut, ali je ujedno uputio prijetnju Iranu rekavši da znaju kakve će biti posljedice ukoliko dogovor ne bude postignut.

Arakči o nuklearnom programu: SAD ni bombardovanjem ne može uništiti kapacitete Irana

Grčke vlasti privele su danas 313 osoba u raciji u univerzitetskom kampusu u Solunu, nakon što je rano jutros izvršen napad na policiju za suzbijanje demonstracija kada je bačeno više od 100 Molotovljevih koktela, a svi privedeni su pušteni bez podizanja optužnice.
Grčka policija je saopštila da su grupe ljudi sa kapuljačama izašle iz kampusa Aristotelovog univerziteta u Solunu rano jutros kako bi napale odred policije za suzbijanje demonstracija, kada je jedan policajac zadobio opekotine lica i noge, prenio je "Katimerini", uz napomenu da je policija obično raspoređena na izvjesnoj udaljenosti od kampusa, kako bi suzbila eventualne nemire nakon zabava koje se održavaju u kampusu.
Policija za razbijanje demonstracija koristila je suzavac i šok bombe da bi odbila napadače.
Grčko Ministarstvo prosvete zatražilo je odgovore u roku od 48 sati od rektorata Univerziteta Aristotel u vezi sa incidentima tokom noći.
Univerzitet je saopštio da su napade počinili "ekstremisti" izvan kampusa, zajedno sa pojedincima iz univerzitetskog kruga.

Privedeno 313 osoba u raciji na univerzitetu u Solunu, nakon napada na policiju

Najmanje 31 osoba je stradala, a 169 je povrijeđeno u samoubilačkom bombaškom napadu na šiitsku džamiju u oblasti Šehzad Taun u Islamabadu, prijestonici Pakistana, saopštili su tamošnji zvaničnici.
Eksplozija se dogodila u trenutku kada su se šiitski muslimani okupili u vjerskom objektu radi molitve i obilježavanja stradanja u Kerbali.
Vlasti su incident okarakterisale kao samoubilački napad, na osnovu prvih rezultata istrage.
Hitne službe su odmah započele evakuaciju povrijeđenih, koji su prevezeni u obližnje zdravstvene ustanove.
Pakistanski institut medicinskih nauka proglasio je vanredno stanje, a povrijeđeni su zbrinuti u toj bolnici i poliklinici.
Napad se dogodio tokom dvodnevne državne posjete predsjednika Uzbekistana Šavkata Mirzijajeva Pakistanu, kao i nekoliko dana nakon smrtonosnih sukoba pakistanskih snaga bezbjednosti sa Oslobodilačkom vojskom Beludžistana.
To je druga velika eksplozija u Islamabadu u posljednjih šest mjeseci.
Bomba postavljena u parkiranom automobilu eksplodirala je u novembru u kompleksu okružnog suda, pri čemu je poginulo najmanje 12 ljudi, a više od 25 je povrijeđeno.

Pakistan: U samoubilačkom bombaškom napadu poginula najmanje 31 osoba

Vojska Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ponovo je intenzivirala napade na brodove koji navodno prevoze drogu, a u najnovijem napadu na brod u istočnom Tihom okeanu saopćili su da su dvije osobe ubijene.
Južna komanda SAD (SOUTHCOM), koja nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, saopštila je u četvrtak da su "dva narko-terorista ubijena tokom ove akcije". SOUTHCOM nije pružio nikakve dokaze koji bi potkrijepili tvrdnju da su brod i dvije žrtve bili umiješani u trgovinu drogom.
Američki napadi na brodove u Pacifiku i Karibima, u kojima je od prvog zabilježenog incidenta u septembru 2025. godine ubijeno 126 ljudi u najmanje 34 napada, prema podacima nadzorne grupe Airwars.
Posljednja ubistva će dovesti taj broj poginulih na najmanje 128.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa branila je napade upoređujući trgovinu drogom sa oružanim napadom na SAD i označavajući brojne kriminalne grupe uključene u trgovinu drogom kao "terorističke" organizacije.
Međunarodni pravni stručnjaci, aktivisti za ljudska prava i regionalni lideri odbacili su tvrdnje SAD-a, upozoravajući da napadi predstavljaju vansudska ubistva i da ne postoji stanje oružanog sukoba koje bi opravdalo takve operacije.
&nbsp;- Ne postoji ovlaštenje u međunarodnom pravu za upotrebu vojne sile na otvorenom moru za ubijanje osumnjičenih trgovaca drogom ili narko-bandî - ranije je rekao Ben Sol, specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za zaštitu prava u borbi protiv terorizma.

SAD ponovo intenzivirale napade na brodove koji navodno prevoze drogu, ubijene dvije osobe

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) odredilo je zadržavanje G.D. zbog sumnje da je, uz prijetnju nožem, zaposlenima u kazinu ukrao 1070 eura.
Njemu se na teret stavlja razbojništvo, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.
Osumnjičeni V.M. zadržan je zbog sumnje da je upotrebom podesnog alata polomio staklo izloga jednog maloprodajnog objekta i ukrao više pakovanja elektronskih cigareta.
- Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se radi o višestrukom povratniku - naglasili su u podgoričkom ODT-u.
D.Š. je zadržavanje određeno zbog sumnje da je iz jednog maloprodajnog objekta ukrao robu, a onda udario radnika obezbjeđenja u glavu.
Njemu se na teret stavlja razbojnička krađa, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se radi o višestrukom povratniku.

Određeno zadržavanje osumnjičenom da je nožem prijetio radnicima kazina i ukrao 1070 eura

I.I. iz Berana uhapšen je zbog sumnje da je udario sugrađanina E.Š. u glavu i ukrao mu 200 eura.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa na opasan ili naročito drzak način, a u zakonom predviđenom roku je priveden postupajućem osnovnom državnom tužiocu u Beranama na dalju nadležnost.
- Osim toga, pregledom oštećenog lica E.Š. policija je pronašla novčanicu od 50 eura za koju je posumnjano da je falsifikat - dodali su u policiji.
Sa ovim je događajem takođe upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se novčanica uputi na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar Uprave policije, te da se nakon toga protiv I.I. podnese krivična prijava zbog sumnje na falsifikovanje novca.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je udario sugrađanina i ukrao mu 200 eura

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Izrael je saopštio da je napao četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici, navodeći da ih Hezbolah koristi za krijumčarenje oružja, nakon ranijih napada na južni Liban u kojima su ubijene najmanje dvije osobe, dok je gotovo 20 ranjeno.
Najnovije izraelsko nasilje u srijedu dolazi uprkos primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kojim su okončane borbe duže od godinu dana između Izraela i boraca Hezbolaha u Libanu tokom 2024. godine, a koje je Izrael više puta prekršio.
- Izrael još jednom sprovodi politiku sistematske agresije izvođenjem vazdušnih napada na naseljena libanska sela, u opasnoj eskalaciji koja direktno cilja civile. Ovo ponovljeno agresivno ponašanje potvrđuje odbijanje Izraela da se pridržava svojih obaveza koje proizilaze iz sporazuma o prekidu neprijateljstava - rekao je libanski predsjednik Džozef Aun u izjavi kasno u srijedu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje 19 osoba ranjeno u izraelskim vazdušnim napadima na južnolibanski grad Kanarit.
Državna Nacionalna novinska agencija navela je da su izraelski ratni avioni bombardovali zgrade u nekoliko sela i gradova na jugu Libana, uključujući Al-Harajeb, Al-Ansar, Kanarit, Kfour i Džardžuh, nakon što je izraelska vojska izdala upozorenja da će izvršiti napade na ciljeve unutar zemlje.
Ranije tog dana, Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskom napadu na vozilo u gradu Zahrani, u okrugu Sidon, ubijena jedna osoba. Ministarstvo je takođe navelo da je u drugom izraelskom napadu, usmjerenom na vozilo u gradu Bazurije u okrugu Tir, ubijena još jedna osoba.
Novinska agencija AFP saopštila je da je njen dopisnik izvijestio da je vidio ugljenisani automobil na glavnom putu u Sidonu, sa krhotinama razbacanim po okolini, kao i prisustvo ekipa hitne pomoći. Fotograf agencije je takođe lakše povrijeđen, zajedno sa još dva novinara koji su radili u blizini mjesta snažnog izraelskog napada u Kanaritu, gdje je povrijeđeno 19 osoba.
Izraelska vojska saopštila je na društvenim mrežama da je ciljala četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici koji su korišćeni za „transfer oružja“, kao i da je „eliminisala“ ključnog krijumčara oružja Hezbolaha u području Sidona, na jugu Libana.
U saopštenju libanske vojske osuđeni su izraelski napadi usmjereni na „civilne zgrade i kuće“, koje su ocijenili kao „očigledno kršenje libanskog suvereniteta“ i sporazuma o prekidu vatre.
Libanska vojska je takođe navela da takvi napadi „ometaju napore vojske“ da završi plan razoružavanja Hezbolaha, koji je bio dio sporazuma o prekidu vatre.
Hezbolah je odbacio pozive da preda oružje usred tekućih izraelskih napada, u kojima je u Libanu ubijeno više od 350 ljudi, uprkos prekidu vatre potpisanom u novembru 2024. godine, prema podacima AFP-a.

Izrael gađao granične prelaze između Sirije i Libana, napade pravda borbom protiv krijumčarenja oružjem

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: napad