Krimski most teško oštećen dok Ukrajina i Rusija razmjenjuju napade

Ukrajinski dronovi pogodili su i značajno oštetili Krimski most, koji Rusija koristi kao ključnu rutu za snabdijevanje između anektiranog Krimskog poluostrva i kopnenog dijela Rusije.
Snimci posljedica sugerišu da je 227 dio puta pao u Kerčki moreuz, koji spaja Azovsko i Crno more. Oštećen je i željeznički dio mosta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade, za koje je rekao da su izvedeni i ukrajinskom krstarećom raketom Flamingo.
- Podsjećamo Rusiju i na to da će se rat uvijek vratiti tamo odakle je krenuo. Odbrambeni kapaciteti Ukrajine su snažni i takvi će ostati i mi nikada nećemo ostaviti bez odgovora teror nad našim gradovima i ljudima - napisao je on, dodajući da je Kijev "više puta ponudio Rusiji korake ka deeskalaciji".
Dok se most ne popravi, saobraćaj iz Rusije ka Krimu mora ići preko kopnenog koridora u Ukrajini koji Rusija trenutno okupira, a taj put je, međutim, ranjiv na napade ukrajinskih dronova.
Sergej Aksjonov, guverner Krima koga je postavila Rusija, rekao je da su u napadu u regionu poginule dvije osobe i da je saobraćaj preko mosta obustavljen.
Most dug 19 kilometara, drumski i željeznički, jedan je od Putinovih istaknutih infrastrukturnih projekata i glavna je linija snabdijevanja ruskih snaga u Ukrajini. Ukrajina ga je pogodila i 16. novembra, ali je Moskva navela da je prvi napad ove nedjelje izazvao samo manju štetu.
Napadi su dio, kako se vjeruje, najvećeg ukrajinskog napada dronovima u ovom ratu. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njegove snage u posljednja 24 sata oborile devet ukrajinskih raketa Flamingo i 2.256 dronova iznad 22 regiona, uključujući djelove Ukrajine koje Rusija trenutno okupira. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je da je više od 800 dronova bilo usmjereno ka glavnom gradu Rusije.
Ukrajinska vojska saopštila je 17. novembra da je pogodila rafineriju nafte i petrohemijski kompleks Salavat u ruskom regionu Baškortostan, oko 1.500 kilometara od ukrajinske granice.
- Salavat nije običan pogon. To je jedan od najvećih ruskih kompleksa za preradu nafte i petrohemiju, koji može da preradi oko 10 miliona tona sirove nafte godišnje - naveo je ukrajinski Generalštaba na mreži X.
S druge strane, ruske rakete su pogodile dva mosta preko Dnjepra u ukrajinskoj prijestonici, što je izazvalo djelimična oštećenja gradskog metroa i omelo komunalne službe. Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je na društvenim mrežama da su pogođeni Sjeverni i Južni most u Kijevu.
- Dva mosta u prijestonici oštećena su u neprijateljskom napadu balističkim raketama - rekao je Kličko u video-poruci snimljenoj na Južnom mostu poslije napada.
Zelenski je rekao da je Rusija lansirala sedam balističkih raketa na mostove u Kijevu, dodajući da su zabilježeni značajni nestanci struje u tri regiona poslije ruskog noćnog napada na Ukrajinu.
- Sinoć su četiri balističke rakete pogodile Južni most, a tri Sjeverni most - naveo je ukrajinski lider u utorak na X.
Rusija je gađala i nekoliko drugih regiona i gradova širom zemlje, uključujući Čerkasi u centralnoj Ukrajini, gdje su tri osobe povrijeđene, kao i Dnjepropetrovsk i Zaporožje. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je te napade.
Noćni napadi izazvali su i nestanke struje u osam regiona, pokazuju podaci ukrajinskog Ministarstva energetike, dok Moskva pojačava napade na civilnu energetsku infrastrukturu uoči zime, kampanju koju je ukrajinski premijer Serhij Korecki nazvao "čistim terorom, usmjerenim na slamanje duha" Ukrajinaca.
Govoreći za RSE u Briselu u ponedjeljak, Korecki je rekao da je "Rusija značajno promijenila strategiju i mnogo češće gađa mostove, infrastrukturu i privredu".
On je dodao da je "ovo čist teror, usmjeren na slamanje duha i otpornosti Ukrajinaca, na to da život u Kijevu, prijestonici, i u gradovima sa milionskim stanovništvom postane nepodnošljiv, nemoguć".
Zelenski je ranije tokom nedjelje upozorio na velike ruske napade uoči trilateralnog sastanka u četvrtak u kineskom Šenženu između američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Điping.