RIK odredio 93 biračka mjesta u inostranstvu, u Herceg Novom nema mjesta za glasanje

Republička izborna komisija Srbije odredila je 93 biračka mjesta u inostranstvu za predstojeće parlamentarne izbore, ali među njima nema Herceg Novog, iako u tom gradu postoji konzulat Srbije. Dio članova RIK-a oštro je kritikovao prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, upozoravajući da bi velikom broju građana iz dijaspore moglo biti otežano ostvarivanje biračkog prava.

Republička izborna komisija (RIK) usvojila je nakon ponoći prijedlog biračkih mjesta u inostranstvu koji je dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova Srbije (MVP), uprkos kritikama dijela članova Komisije zbog načina na koji je spisak sastavljen.

Više članova RIK-a predlagalo je da se od Ministarstva zatraži dopuna broja biračkih mjesta, navodeći da ne postoje pravne prepreke da se spisak gradova u kojima će državljani Srbije moći da glasaju naknadno proširi.

Kritičari prijedloga ukazivali su da su praktično prinuđeni da glasaju za ponuđeno rješenje, jer bi njegovo odbacivanje značilo da ni predložena biračka mjesta ne budu odobrena. Istakli su i da je broj građana prijavljenih za glasanje u inostranstvu višestruko veći nego na prethodnim izborima.

Predsjednik RIK-a Vladimir Dimitrijević kazao je da je na prethodnim izborima u inostranstvu bilo 81 biračko mjesto, dok će ih sada biti 93.

On je naveo da veći broj prijavljenih birača ne znači nužno i proporcionalno povećanje broja biračkih mjesta, dodajući da je o tom pitanju održano više sastanaka radnih grupa sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

Prema njegovim riječima, nakon 2. oktobra stigao je dodatni broj prijava za glasanje u inostranstvu, a ukupan broj registrovanih birača premašio je 100.000.

– Pred njima je bio ogroman posao zbog broja prijava. Mogu da kažem da nije bilo kočenja prijava. I sam sam analizirao, vidimo da su pojedina biračka mjesta pridružena drugima – u nekim državama ih je manje, kako je Ministarstvo navelo, zbog bezbjednosnih razloga – kazao je Dimitrijević.

Član RIK-a Ivan Šebek, međutim, kazao je da članovima Komisije nijesu dostavljeni podaci neophodni za odlučivanje.

Kako je naveo, traženi su precizni podaci o broju prijavljenih građana po gradovima i državama, kao i dopisi koje je Ministarstvo vanjskih poslova upućivalo državama domaćinima u vezi sa organizovanjem glasanja, ali ih članovi RIK-a nijesu dobili.

Šebek je ukazao da, u odnosu na izbore 2023. godine, biračkih mjesta sada nema u Ženevi i Luganu u Švajcarskoj, Vankuveru u Kanadi, Bukureštu, Bratislavi i Sofiji, kao ni u Libanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Član RIK-a David Krstić naveo je niz gradova u kojima se, prema podacima kojima raspolaže Studentska lista, prijavio dovoljan broj građana, a u pojedinim slučajevima, kako je rekao, već je bio obezbijeđen i prostor za glasanje.

Ukazao je, između ostalog, na Australiju, gdje je biračko mjesto određeno u Melburnu, ali ne i u Pertu i Brizbejnu, kao i na Austriju, gdje Grac i Insbruk nijesu obuhvaćeni posebnim biračkim mjestima.

Krstić je naveo i primjer Vankuvera, koji je imao biračko mjesto na prethodnim izborima, dok ga sada nema, iako se, prema podacima na koje se pozvao, tamo prijavio veliki broj građana.

Slična situacija je, kako je kazao, i u Francuskoj, gdje su birači iz Nice, Liona i Tuluza usmjereni na Pariz, uprkos velikoj udaljenosti.

Kao jedan od primjera naveo je i Herceg Novi.

– Za biračka mjesta u Italiji određeni su Rim, Milano i Trst, a ostala mjesta u Italiji nijesu obuhvaćena tim biračkim mjestima. Herceg Novi, koji ima konzulat, sada nije otvoren. Uopšte više nemamo otvoreno biračko mjesto u Rumuniji, iako imamo ambasadu u Bukureštu i konzulat u Temišvaru – kazao je Krstić.

Prema informacijama iznijetim tokom rasprave, u Bratislavi je prijavljeno gotovo 400 birača.

Dio članova RIK-a ocijenio je da bi takva raspodjela biračkih mjesta mogla znatno otežati glasanje građanima koji žive daleko od gradova u kojima su birališta određena, zbog čega su zatražili dodatna objašnjenja Ministarstva vanjskih poslova o kriterijumima na osnovu kojih je sačinjen konačni prijedlog.