Rojters analizira: Tramp strateški gubi rat
Tri mjeseca nakon američkih udara na Iran, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suočava se sa sve većim pitanjem da li je, i pored niza vojnih taktičkih uspjeha, zapravo gubi strateški rat, ocjenjuje Rojters u analizi.
Kako se navodi, iako su američke i izraelske akcije nanijele značajne gubitke iranskoj vojnoj infrastrukturi, Teheran je zadržao ključne poluge moći, uključujući uticaj na Ormuski moreuz i sposobnost da ugrozi regionalne energetske tokove.
Analitičari upozoravaju da bi, uprkos američkim tvrdnjama o uspjehu operacije „Epik fjuri“ (Epski bijes), sukob mogao da se pretvori u dugoročan strateški problem za Vašington, posebno ako ne dođe do jasnog političkog ishoda.
U tekstu se ocjenjuje da Iran, iako vojno i ekonomski oslabljen, nije pokazao spremnost na ustupke u nuklearnom programu, niti na odustajanje od regionalnog uticaja.
Tri mjeseca nakon američkih udara na Iran, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suočava se sa sve većim pitanjem da li je, i pored niza vojnih taktičkih uspjeha, zapravo gubi strateški rat, ocjenjuje Rojters u analizi.
Kako se navodi, iako su američke i izraelske akcije nanijele značajne gubitke iranskoj vojnoj infrastrukturi, Teheran je zadržao ključne poluge moći, uključujući uticaj na Ormuski moreuz i sposobnost da ugrozi regionalne energetske tokove.
Analitičari upozoravaju da bi, uprkos američkim tvrdnjama o uspjehu operacije „Epik fjuri“ (Epski bijes), sukob mogao da se pretvori u dugoročan strateški problem za Vašington, posebno ako ne dođe do jasnog političkog ishoda.
U tekstu se ocjenjuje da Iran, iako vojno i ekonomski oslabljen, nije pokazao spremnost na ustupke u nuklearnom programu, niti na odustajanje od regionalnog uticaja.
Bivši američki zvaničnici i analitičari navode da je jedan od ključnih problema za Trampa nepostojanje jasne strategije izlaska iz sukoba, kao i rizik da bi eskalacija ili novi udari mogli izazvati širi regionalni konflikt.
Rojters ocjenjuje i da je Tramp pod unutrašnjim političkim pritiskom zbog ekonomskih posledica rata, uključujući rast cijena energenata i pad podrške, dok se istovremeno suočava sa kritikama dijela političkog establišmenta.
U analizi se navodi i da su se, uprkos američkim tvrdnjama o uspjehu, saveznici u Zalivu dodatno približili Vašingtonu, ali da su odnosi sa evropskim partnerima oslabljeni zbog nedostatka konsultacija.
Zaključuje se da Iran, prema ocjeni više analitičara, pokušava da preživi sukob i istovremeno proširi prostor za političko i bezbjednosno djelovanje, dok SAD rizikuju da ne postignu nijedan od jasno definisanih ciljeva rata.