Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Dobro je da u našem medijskom prostoru bude što više tumačenja vezano za igru i utakmice naše reprezentacije. Međutim, u različitim analizama vezanim za poraz od Češke dominiraju tri zapažanja, uglavnom negativna, i tek djelimično tačna. <h2>Krstović lijevo, Jovetić centralno</h2> Kritkuje se odluka Prosinečkog da Krstovića rasporedi lijevo, a Jovetića centralno u vrhu naše 4-3-2-1 formacije. Koliko je odluka donijela rezultata, može se pričati. Ali da je bila nerazumna – daleko od toga. Nikola Krstović je igrao na lijevom krilu još kod selektora Radulovića, a najbolji primjer za to je utakmica u Ligi Nacija 2022. protiv Rumunije u gostima. Pobijedili smo 0:3, a Krstović je u sličnoj formaciji igrao na lijevom boku. Ne sjećam se da se tad neko žalio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_550467ad7dcf923ac99b77f563307db30ee669d1e266eba202d7a31f50d5bcf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250906150944_550467ad7dcf923ac99b77f563307db30ee669d1e266eba202d7a31f50d5bcf1" data-rendition-name="original" width="396" height="526" loading="lazy" alt="Krstović je igrao na lijevom krilu u pobjedi nad Rumunijom 0:3 u Ligi nacija prije tri godine (Foto: CG Sport)"><figcaption>Krstović je igrao na lijevom krilu u pobjedi nad Rumunijom 0:3 u Ligi nacija prije tri godine(Photo: CG Sport)</figcaption></figure>  Što se tiče Jovetića u špicu i Vukotića desno, radi se o potpuno legitimnim napadačkim opcijama, od kojih tek pozicija Jovetića koliko-toliko zapada za oko. S obzirom na tokove savremenog fudbala u kojem se često igra i bez klasičnog špica, ne znam koliko je čak i samom Jovetiću ovo bilo iznenađenje. <h2>Taktički „nered“</h2> Bilo je govora i o svojevrsnom neredu u našoj taktici. Kao prvo, ističe se povratak na liniju od četiri defanzivca, nakon igre sa tri centralna beka u Češkoj, i drugo, promjena formacije u završnoj fazi ove utakmice. Koncentrisaću se samo na drugu primjedbu. Ulaskom Mugoše umjesto Vukčevića prešlo se sa 4-3-2-1 na 3-4-3. Tačno je da je na prvi pogled djelovalo haotično, ali takav fudbal i treba da bude. Uzrok ovog prividnog nereda poticao je iz postavljanja Lončara u odbrambenu trojku. Kao inače vezni igrač, Lončar je zato često prelazio naprijed, u sredinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_46dfd04ff906dda3b518365f97089ceeaa24fb6b56870859cbcf74b4ca558621.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250906150944_46dfd04ff906dda3b518365f97089ceeaa24fb6b56870859cbcf74b4ca558621" data-rendition-name="original" width="691" height="461" loading="lazy" alt="Jovetić je igrao na mjestu centralnog napadača (Foto: FSCG)"><figcaption>Jovetić je igrao na mjestu centralnog napadača(Photo: FSCG)</figcaption></figure>  Bilo ga je izuzetno zanimljivo gledati i sve u svemu, ova promjena je bila kreativno osmišljena. Iako raspored nakon izmjene možda nije bilo lako raspoznati, radilo se o „neredu“ koji je vrlo poželjan. <h2>(Ne)sportska prognoza</h2> Ne sjećam se kad je, sudeći prema svim napisima i analizama u medijima, ne naša nego bilo koja reprezentacija bilo toliko otpisana i čak završni raspored ekipa na tabeli bio toliko isprogramiran. Svi izgleda znaju da će Hrvatska biti prva, Češka druga, Crna Gora treća. Sve osim toga bilo bi valjda potpuno fantastično. Koliko god se upirao, i dalje vidim samo da su ostala četiri kola, od kojih dva sa Hrvatskom. Je li toliko nevjerovatno odigrati, kao ekipa iz trećeg šešira, neriješeno sa njima? Misli li iko da prvi Hrvati imaju stav da će izdobijati bez problema sve utakmice do kraja, uključujući obije sa Crnom Gorom? Sve i da tako bude, ovakav pristup nikako ne odaje povjerenje u našu reprezentaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_a413a50c984f544afd93a2d518db8abde34f75bf02fba013c79bab155291a6c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250906150944_a413a50c984f544afd93a2d518db8abde34f75bf02fba013c79bab155291a6c2" data-rendition-name="original" width="692" height="273" loading="lazy" alt="sc"><figcaption>Foto: UEFA</figcaption></figure>  <h2>Da „lutanja“ bude više</h2> Sva zapažanja, mišljenja i analize, kad je u ptanju igra reprezentacije, po mom shvatanju su dobrodošla. Sa druge strane, bitno je u kom pravcu je oštrica kritike usmjerena. Ako u igri reprezentacije, a i našem fudbalu uopšte, treba išta kritikovati, to je upravo nedostatak taktičkog eksperimentisanja i kreativnih „lutanja“ po terenu. Nadam se zato da će protiv Hrvatske biti znatno više taktičkih odluka koje na prvi pogled nećemo razumjeti, prepoznati, a možda čak ni odobriti. Jer samo tako se možemo pomjeriti s mrtve tačke.

Crna Gora - Češka: Neopravdanost taktičkih kritika

Ne pada nam na pamet da slavimo i hvalimo poraze. Ali igra Dečića u meču protiv Rapida je još jedan znak da se u Crnoj Gori gleda bogatiji fudbal. <h2>Igra: Veliki plus</h2> Ne sjećam se da je jedna naša ekipa u evropskim utakmicama igrala toliko racionalno, metodično i kontrolisano koliko Dečić protiv bečkog velikana. Daleko od toga da je svaki naum Tuzana u ovom pogledu uspio, ali ideja, pristup i dosljednost bili su na izuzetnom nivou, posebno ako se uzme u obzir protiv koga su igrali.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54" data-rendition-name="original" width="802" height="402" loading="lazy" alt="Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića (Foto: Lazar Šoć)"> <figcaption>Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  Nebojša Jandrić je uspio mnogo za vrlo kratko vrijeme. Reklo bi se da je makar 70-80 odsto igrača u potpunosti prihvatilo njegovu filozofiju. Protiv Rapida su nosioci igre bili Sekulović i Drešaj, sljedeći put će možda neko drugi. Ostaje još možda 20-30 odsto igrača kojima malo nedostaje da se prilagode. Ali nije ni čudo – kad se godinama razvijaš u fudbalskoj kulturi u kojoj su mantre „ne nazad“, „sam“ i „brže“, povremene pogrešne odluke imaju okle da poteknu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9" data-rendition-name="original" width="767" height="570" loading="lazy" alt="Sekulović odigrao jo šjedan dobar meč (Foto: FK Dečić)"> <figcaption>Sekulović odigrao još jedan dobar meč(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  Na zdravu igru se dodaje i taktika, jer je Dečić za posljednji dio utakmice prešao sa 4-2-3-1 na 4-1-3-2, kad je Jandrić upario Golubovića i Camaja u špicu. A već smo utvrdili, mijenjanje formacija (ne na silu naravno) prije utakmice, tokom utakmice i sl. je dio evropskog taktičkog profila. Ako niko drugi, a eto Rapid, predvođen Peterom Štegerom, bivšim trenerom Borusije Dortmund, se branio u jednoj (4-4-2), a napadao u drugoj (3-5-2) formaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b" data-rendition-name="original" width="895" height="462" loading="lazy" alt="4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice"> <figcaption>4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  <h2>Selekcija: Manji minus</h2> Poraz od 0-2 ipak boli. Boli jer odavno jedan gol (mislim na drugi iz penala) nije bizarnije primljen. „Ruka“ Golubovića je bila odraz nemara i neozbiljnosti, straha od uspjeha i nebrige za timski rezultat. A njegova igra je u ove tri utakmice bila taman ka i odluka da digne ruku đe joj mjesto nije – nikakva. Zato penal i nije napravio Golubović, već nažalost trener Jandrić. „Napravio“ kad na mjesto špica nije stavio Iljira Camaja. Više opcija za dodavanje ponudi, više lopti sačuva, više energije unese Camaj za petnaest minuta nego njegovi pozicioni konkurenti za neuporedivo više vremena. Ali ipak (i to nije slučaj u Evropi samo ove sezone) Camaj konstantno ulazi sa klupe, kao neki Đibril Sise da valjda pred kraj zapali publiku. E sad, kolega Jandrić mi je predočio da fizička (ne)sprema Camaju trenutno onemogućava da igra duže i više. I sa tim njegovim argumentom je vrlo teško ukrštati koplja. No, iako sam možda subjektivan, ostajem pri tome, da Iljir ne bi trebalo da bude „golden sub“, no da razgrće i penetrira odbrane od starta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61" data-rendition-name="original" width="773" height="570" loading="lazy" alt="Camaj šansu dobija sa klupe"> <figcaption>Camaj šansu dobija sa klupe(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  <h2>Jasne i zdrave poruke</h2> Glavna poruka prve utakmice Dečića sa Rapidom je da su crnogorski igrači i te kako spremni da igraju hrabro, racionalno i moderno. Samo treba postaviti zdrav okvir. A što ovaj poraz, iako od velikog favorita, izaziva nezadovoljstvo – vjerovatno je najbolji znak da je Dečić na pravom putu. Osim toga, nema potrebe otpisivat ikoga prije vremena, a posebno ne samoga sebe. Evropska ljeta, evropske jeseni.

Analiza Dečić - Rapid: Još jedan korak naprijed

Bilans ratne štete koju je Izrael nanio Iranu uključuje i ciljana ubistva najmanje 14 naučnika, što predstavlja dosad nezabilježen napad na umove koji stoje iza iranskog nuklearnog programa. Stručnjaci smatraju da to može program samo usporiti, ali ne i zaustaviti.
U intervjuu za agenciju Associated Press, ambasador Izraela u Francuskoj, Jošua Zarka, rekao je da će ta ubistva učiniti „gotovo“ nemogućim za Iran da proizvede oružje na osnovu onoga što je preostalo od nuklearne infrastrukture i materijala nakon skoro dvije sedmice izraelskih vazdušnih udara i masovnog bacanja bunker-buster bombi američkih nevidljivih bombardera.
- Činjenica da je cijela ta grupa nestala u suštini vraća program unazad za priličan broj godina - rekao je ambasador Zarka.
Međutim, nuklearni analitičari upozoravaju da Iran ima druge naučnike koji mogu preuzeti njihovu ulogu. Evropske vlade poručuju da se vojnom silom ne može uništiti nuklearno znanje koje Iran posjeduje, zbog čega insistiraju na pregovorima kao jedinom putu da se razriješe zabrinutosti u vezi sa iranskim programom.
- Napadi ne mogu uništiti znanje koje je Iran sticao decenijama, niti mogu eliminisati ambicije bilo kog režima da to znanje iskoristi za pravljenje nuklearnog oružja - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami pred poslanicima u Donjem domu britanskog parlamenta.
Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, a američke obavještajne agencije su procijenile da Teheran aktivno ne radi na izradi nuklearne bombe. Ipak, izraelski lideri smatraju da Iran može vrlo brzo sklopiti nuklearno oružje.
<h2>Detalji o ubistvima</h2>
Zarka je za AP rekao da su izraelski napadi ubili najmanje 14 fizičara i nuklearnih inženjera - najviše iranske naučne lidere koji su, kako kaže, „sve to imali u svojim glavama“.
- Nisu oni ubijeni zato što znaju fiziku, već zbog njihove lične uloge u razvoju, konstrukciji i proizvodnji nuklearnog oružja - kazao je Zarka.
Izraelska vojska je saopštila da je devet njih ubijeno u prvom talasu napada 13. juna. Ti naučnici su, kako se navodi, imali decenijsko iskustvo u razvoju nuklearnog oružja, a među njima su bili stručnjaci iz oblasti hemije, materijala, eksploziva i fizike.
Zarka je razgovarao sa AP-om u ponedjeljak, a već u utorak iranska državna televizija je potvrdila smrt još jednog iranskog nuklearnog naučnika, Mohameda Reze Sedigija Sabera, u izraelskom napadu, nakon što je ranije preživio napad u kojem mu je 17-godišnji sin ubijen 13. juna.
<h2>Ciljane likvidacije da obeshrabre nasljednike</h2>
Stručnjaci smatraju da decenije iranskog rada na nuklearnoj energiji i, kako Zapad tvrdi, nuklearnom oružju, daju Iranu dovoljno znanja i stručnjaka da mogu nastaviti projekte razvoja bojevih glava za iranske balističke rakete.
- Planovi će i dalje postojati, nova generacija doktora nauka će to kad-tad shvatiti - rekao je Mark Ficpatrik, bivši američki diplomata specijalizovan za nuklearnu neproliferaciju. Po njemu, bombardovanje nuklearnih postrojenja „ili ubistva ljudi mogu odložiti program na neko vrijeme. Kombinacija oba može ga usporiti još više, ali će se on obnoviti.“
- Oni imaju zamjene, možda slabije kvalifikovane, ali će oni kad-tad završiti posao - rekao je Ficpatrik, sada analitičar u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Koliko brzo se nuklearni rad može nastaviti zavisi i od toga da li su izraelski i američki udari uništili zalihe obogaćenog uranijuma i opremu potrebnu da se on preradi do vojne upotrebljivosti.
- Ključ je materijal. Kad imate materijal, ostatak je prilično dobro poznat - kaže Pavel Podvig, analitičar iz Ženeve specijalizovan za ruski nuklearni arsenal. On vjeruje da su ubistva naučnika imala za cilj „da zastraše ljude da ne žele raditi na tim programima“.
- A onda se postavlja pitanje - gdje se tu staje? Počinjete li da ubijate studente fizike? - pita se Podvig i dodaje da je to onda „veoma opasna i klizava staza“.
Ambasador Zarka smatra da će „oni koji budu pozvani da učestvuju u budućem nuklearnom programu Irana dobro razmisliti prije nego što na to pristanu“.
Inače, Izrael se široko smatra jedinom bliskoistočnom zemljom koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada zvanično nije potvrdio.
<h2>Raniji napadi na naučnike</h2>
Izrael se dugo sumnjičio za ubistva iranskih nuklearnih naučnika, ali do sada nije preuzimao odgovornost kao što je to sada slučaj.
Iran je 2020. godine optužio Izrael za ubistvo svog najistaknutijeg nuklearnog naučnika Mohsena Fakrizadea, za kojeg se tvrdi da je ubijen daljinski upravljanim mitraljezom.
- To je usporilo program, ali Iran i dalje ima nuklearni program. Dakle, to ne funkcioniše - kazala je Lova Rinel, analitičarka sa pariškog Instituta za strateška istraživanja, dodajući da je to više simbolički nego strateški udar.&nbsp;
Ambasador Zarka nije direktno potvrdio da je Izrael ubio Fakrizadea, ali je rekao da bi Iran „već odavno imao bombu“ da nije bilo niza sabotaža koje su imale za cilj usporavanje programa, a koje Teheran pripisuje Izraelu.
<h2>Pravno siva zona</h2>
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje namjerno ubijanje civila i neboraca. Međutim, pravni stručnjaci ističu da se te zabrane možda ne odnose na nuklearne naučnike, ako su bili dio iranskih oružanih snaga ili su direktno učestvovali u neprijateljstvima.
- Moj lični stav je da su ti naučnici radili za režim koji otvoreno poziva na uništenje Izraela, pomažući mu da razvije oružje koje bi tu prijetnju omogućilo. Kao takvi, oni su legitimne mete - smatra Stiven R. Dejvid, profesor političkih nauka na Univerzitetu Džons Hopkins.
On je dodao da lideri nacističke Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu „ne bi oklijevali da ubiju naučnike koji su radili na Menhetn projektu“, programu koji je doveo do prve atomske bombe.
Lori Blank, stručnjakinja za humanitarno pravo sa Pravnog fakulteta Emori, smatra da je prerano suditi o zakonitosti izraelske kampanje likvidacija.
- Kao posmatrači sa strane, mi nemamo sve relevantne činjenice o ulozi i aktivnostima tih naučnika, niti o obavještajnim podacima kojima Izrael raspolaže. Zbog toga nije moguće donositi konačne zaključke - napisala je Blank u mejlu agenciji AP.
Ambasador Zarka je pravio razliku između civilnog nuklearnog istraživanja i naučnika koji su bili meta Izraela.
- Jedna je stvar učiti fiziku i znati kako funkcioniše jezgro atoma i šta je uranijum - rekao je on.
Međutim, pretvaranje uranijuma u bojeve glave koje mogu biti postavljene na rakete, kako kaže, &nbsp;„nije tako jednostavno“.
- Ti ljudi su imali znanje kako se to radi i razvijali su ga dalje. Zbog toga su eliminisani - zaključio je Zarka.

Bilans napada Izraela na „nuklearno znanje“ Irana: Ubijeno najmanje 14 naučnika

U cilju jačanja vladavine prava, zaštite javne bezbjednosti i povratka povjerenja građana u pravosudni sistem, naročito nakon tragičnih događaja u kojima je veliki broj nedužnih ljudi izgubio živote usljed nelegalnog posjedovanja oružja, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić inicirala je, u ime ovog suda, izradu Analize kaznene politike crnogorskih sudova za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Povod za izradu Analize bila je izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog uticaja na bezbjednost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.
Izrada Analize predviđena je i Akcionim planom za unapređenje bezbjednosne situacije na Cetinju. Vrhovni sud Crne Gore, kroz aktivno učešće svojih članova u radu Operativnog tima za unapređenje psihosocijalne podrške građanima Prijestonice Cetinje, i na ovaj način daje doprinos realizaciji pomenutog plana.
Analiza je urađena na osnovu reprezentativnog uzorka od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donijetih u posljednih pet godina, zaključno sa 30. aprilom 2025. godine u odnosu na ovo krivično djelo.
- Rezultati pokazuju da je kaznena politika blaža od zakonskih okvira. Preovlađuju uslovne osude (53 odsto), kazne zatvora su često ispod miminuma (38 odsto), najčešće izricana kazna zatvora je tri mjeseca dok je većina kazni ispod šest mjeseci, čak i za teže oblike krivičnog djela - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Iako je zakonodavac za ovo krivično djelo, članom 403 Krivičnog zakonika Crne Gore, predvidio viši raspon kazni, Iz Vrhovnog suda kažu da upravo od zavisnosti od stepena opasnosti i količine oružja, praksa ne odražava tu razliku u konkretnim predmetima.
I nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni se nastavlja, a Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne, pokazala je Analiza.
U preporukama Analize posebno je naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organizovanog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela.
Podatak koji je Analiza pokazala da u našoj državi postoji 39,1 komad odužja na 100 stanovnika, kao i da postoji izrazito visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje oružja, ukazuje na sistemski problem u našem društvu te da je neophodna temeljna promjena.
- Na osnovu uvida u praksu, predložene su konkretne mjere za odlučniji institucionalni odgovor kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, čime bi se osnažila i preventivna i represivna funkcija kazni - ističe se u saopštenju.
Vrhovni sud kao najviša sudska instanca, koja ima ključnu ulogu u usmjeravanju i ujednačavanju sudske prakse, predlaže u Analizi donošenje smjernica koje bi doprinijele ujednačavanju sudske prakse i uspostavljanju jasnih i dosljednih standarda za izricanje kazni. 
Ovaj dokument preporučuje i jasno i izričito obrazloženje presuda u pogledu vrste i količine oružja, kao i jačanje preventivne funkcije kaznene politike radi zaštite javnog interesa.
- Analiza je izrađena u duhu reformi i evropskih integracija, sa ciljem stvaranja jedinstvenog, dosljednog i djelotvornog pristupa u procesuiranju krivičnih djela koja direktno ugrožavaju živote građana i javnu bezbjednost. Takođe, očekuje se da će ona da posluži kao osnova za reformu kaznene politike, naročito kroz edukaciju sudija, praćenje sudske prakse i ažuriranje kaznenih smjernica - ističe se u saopštenju.
Vrhovni sud Crne Gore kroz ovu Analizu, koju su uradile predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i savjetnice Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević, potvrđuje, kako su rekli, ustavnu ulogu u obezbjeđivanju jedinstvene i zakonite sudske prakse, te doprinosi jačanju vladavine prava, sigurnosti građana i povjerenja javnosti u pravosudni sistem.

Vrhovni sud poziva na strožu primjenu kaznene politike za nedozvoljeno držanje oružja

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije tokom februara 2025. godine sproveli su 15 provjera zakonitosti rada svojih kolega.
U sedam slučajeva otkrivene su nepravilnosti koje su dovele do pokretanja disciplinskih i potencijalno krivičnih postupaka protiv više policijskih službenika.&nbsp;
Takođe, analizirane su i četiri građanske pritužbe, od kojih su dvije rezultirale konkretnim mjerama, navodi RTCG.
U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole utvrđeni su izvjesni propusti u radu i postupanju policijskih službenika, usljed čega su u jednom slučaju spisi predmeta sačinjeni u postupku unutrašnje kontrole dostvljeni Etičkom odboru na ocjenu etičnosti postupanja dva policijska službenika.
- U preostala dva slučaja u postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti u preduzimanju službenih radnji od strane policijskih službenika u predmetnim slučajevima - stoji u saopštenju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

Svijet izgrađen poslije Drugog svjetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih super-sila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.
I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbjednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.
Bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišer tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.
Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta Žozep Borelj misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".
Jer, inače, "neće opstati...svijetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svjesni toga da je svijet odbacio upliv i vezanost za Zapad".
Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbjednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela.
To je posebno prepoznato u izjavi potpredsjednika SAD Džej Di Vensa da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti vječiti vazal".
Borelj ukazuje i na to da nezapadni svijet, "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svijetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsjedniku (SAD Donaldu) Trampu".
A, uvjeren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se sučeli svjesna da je naš potencijal to što smo u svijetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".
Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja svijeta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina poslije kraja drugog svjetskog rata sučelile dvije Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".
"Mond" s gorčinom zaključuje da je obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu "imalo obilježje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobjede-nastanak dva dijela kontinenta razdvojenog jednom zemljom, Ukrajinom, u ratu".
Nekadašnji njemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podjele koje je svijetu nametnula vlast predsjednika SAD Trampa zahtjevaju da i Evropa postane samosvojna svjetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".
Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbjednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svjetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".
On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i rijetkih metala".
Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspješnog proizvođača aviona "Erbas", su upravo upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno vještačke inteligencije.
Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi eura godišnje.
Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasljeđem" bivšeg francuskog predsjednika Šarla de Gola i zbog bezbjednosnih vojnih i ekonomskih prijetnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".
- Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svijet vjerovati da smo prava svjetska sila - kaže Fišer.
On podvlači i nužnost proširivanja EU na susjedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije.
I navodi da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju ".
A "EU takođe mora obnoviti narušenu vjerodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.
Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici ".
A, primjećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.

Analiza stručnjaka o sudbini Evrope: Ako se ne objedini, EU će propasti

Crnogorski parlament ne tretira jednako sve e-peticije koje građani iniciraju i potpisiju pa tako neke, čija tema odgovara senzibiltetu vladajuće većine, ekspresno dođu na dnevni red skupštinskih odbora dok druge moraju da prođu kroz sporu proceduru.&nbsp;
Na to ukazuje analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o tome kako su pojedine peticije uvrštavane u dnevni red, kojom dinamikom i šta je bio epilog rasprava na odboru, ako su do njega uopšte i došle.&nbsp;
<h2>Skupštinska pravila</h2>
- Da biste mogli biti podnijeti e-Peticiju, potrebno je da ispunjavate nekoliko uslova: da ste punoljetna državljanka/državljanin Crne Gore ili strankinjа/stranac sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori koji posjeduje ličnu kartu za strance, da ne koristite adresu elektronske pošte ili uređaj sa IP adresom povezan sa Skupštinom Crne Gore ili drugim državnim organom ili organizacijom koja vrši javna ovlašćenja i da unesete određene lične podatke kako biste potvrdili svoj identitet uz prihvatanje skupštinskih uslova korišćenja - navode u CDT.
Ako je e-Peticija u skladu sa svim utvrđenim standardima, biće objavljena na portalu i otvorena za prikupljanje potpisa bez odlaganja. Na sajtu Skupštine, pojašnjeno je i da će ukoliko peticija, u roku od 60 dana, dobije najmanje 6.000 glasova podrške, nadležni odbor Skupštine Crne Gore, u roku od 20 radnih dana, pretočiti u formalnu inicijativu i podnijeti Vladi na mišljenje.
- Peticija o uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, od dana podnošenja 11. marta do 20. marta potpisalo je preko 6000 građana, što je bio uslov da peticija bude razmotrena na pripadajućem odboru, u ovom slučaju Odboru za prosvjetu, kulturu i sport - podsjetili su u CDT.
<h2>Matični brojevi na izvolte i noćno prikupljanje potpisa</h2>
Uvidom u spisak potpisnika e-peticije koji je objavljen na sajtu Skupštine, a koji sadrži i matične brojeve građana koji su potpisali peticiju, stiče se, kako navode u CDT, utisak o vrlo organizovanom načinu prikupljanja potpisa.&nbsp;
- Međutim, zabrinjava činjenica da su ti podaci javno dostupni, s obzirom na to da je jedinstveni matični broj građana (JMBG) lični podatak koji bi trebalo da uživa poseban režim zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Stoga bi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) trebalo da ispita da li je ovakvo postupanje u skladu sa odredbama koje regulišu obradu i zaštitu ličnih podataka - ocijenili su oni.
Preko 6000 potpisa za uvođenje vjeronauke u škole, prikupljeno je u periodu od 14. do 18. marta a potpisi podrške „sudaraju“ se u istom minutu, zatim je razmak između potpisa minut ili dva.
- Potpisi su, kako se vidi, prikupljani i tokom cijele noći, pa tako u noći između 14. na 15. mart, pa i 15. na 16. mart „akcija“ traje od devet uveče, pa još i tri naredna dana ali i noći, bez pauze duže od 10 minuta - istakli su u CDT.
Iako je rok za kraj prikupljanja potpisa 11. maj, potpisi su, kako kažu u CDT, čini se organizovanom akcijom, prikupljeni za manje od 10 dana, a Skupština je već za 16. april zakazala sjednicu na kojoj se raspravljalo o inicijativi - čime je vjerovatno oborila rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama.
- I napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još prikupljaju potpisi prije isteka roka - naglasili su u CDT.
Prema proceduri, Odbor većinom glasova odlučuje da li da se peticija proslijedi Vladi na mišljenje, koja bi potom u roku od 45 dana bila dužna da se izjasni o njoj.&nbsp;
- Ipak, sudeći prema epilogu glasanja na Odboru na prosvjetu, procedura za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole , makar za sada, neće biti nastavljena jer nije dobila podršku za proslijeđivanje Vladi na dalje razmatranje. Peticiju je na Odboru za prosvjetu podržao dio vladajuće većine, uz obrazloženje da gotovo sve evropske države imaju 'neku vrstu vjeronauke u školama', te da uvođenje tog predmeta nije suprotstavljeno principu sekularizma propisanom u Ustavu Crne Gore. Poslanici pokreta Evropa sad, iako dio većine, nijesu podržali upućivanje peticije Vlade. Poslanik te stranke Dane Marković, rekao je da nauka i vjeronauka, ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom - podsjećaju u CDT.
Opozicija, poput Markovića, tvrdi da nauka i vjera, ne mogu ići ruku pod ruku, te da nema nijednog društvenog opravdanja za ovu odluku, već da se radi o isključivo političkoj potrebi.&nbsp;
Mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole, usprotivio se i dio cilvilnog sektora, navodeći da je takva inicijativa suprotna Ustavu, principima sekularizma i interesima djece i mladih.&nbsp;
- U crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - navedeno je u reagovanju NVO, koje je podržao i CDT.&nbsp;
Iskustva sa prethodnim peticijama
Prva koja je sakupila preko potrebnih 6000 potpisa (8187) bila je, kako su podsjetili, peticija “Za spas Instituta „Dr Simo Milošević" Igalo” koja je kasnije podnešena Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
- Potpisi su se sakupljali od 30.01. 2023. do 31.03.2023, a 6000 potpisa prikupljeno je za 24 časa. Ipak, rasprava o toj temi, stavljena je na dnevni red odbora 14. marta 2023, dakle skoro dva mjeseca kasnije. U maju iste godine, Zakonodavnom odboru, podnešena je peticija za zabranu Tik Toka u Crnoj Gori, koja je sakupila preko 6000 potpisa, ali Skupština ovu inicijativu nikada nije stavila na dnevni red niti je o njoj ikada raspravljano. U međuvremenu, podnešena je nova inicijativa za zabranu TikToka, a sakupljanje potpisa je u toku - navode u CDT.
Peticiju za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda podnio je septembra 2023. NVO Građanski pokret MI MOŽEMO. Peticija je sakupila 6617 potpisa ali, kako su ukazali u CDT, na sajtu Skupštine nema podataka o tome da je nadležni Odbor ikada obavio saslušanje o ovoj temi.
- Od 26. oktobra do kraja decembra 2023. prikupljani su potpisi podrške e-peticiji koja se odnosi na Poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama. Nakon sakupljenih potpisa, Odbor za zdravstvo je 27. februara iduće godine održao konsultativno saslušanje povodom peticije, kojoj je prisustvao njen podnosilac, kao i dva potpisnika peticije. Takođe, prisustvovali su i predstavnici državnih organa u čijem je domenu ovo pitanje - istakli su oni.
Peticiju za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini Crne Gore, podnio je u ime Društva crnogorsko-palestinskog prijateljstva Denis Mekić, 15. januara 2024, a potpisi su prikupljeni za 24 časa. Ipak, kako su kazali u CDT, upućivanje u skupštinsku proceduru naišlo je na prepreku - od podnosilaca inicijative je traženo da neko od poslanika preda peticiju, kako bi o njoj moglo da se raspravlja, što je uradio poslanik Nikola Zirojević.
- Rasprava o rezoluciji uslijedila je tek 28. juna 2024. godine, dakle skoro pola godine nakon što je podnijeta - dodali su oni.
“Pravo na senzor, pravo na život” peticiju kojom se apeluje na Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje da promijene Pravilnik o medicinskim pomagalima kojim uskraćuju pravo na senzore adultnim pacijentima, podnešena je 18. januara 2024. godine, a već 5. marta održana je sjednica Odbora za zdravstvo na kojoj se o njoj raspravljalo. Kao i u slučaju drugih peticija, koje su stigle do Odbora, raspravi o njima prisustvovali su inicijatori peticije, ali i predstavnici državnih organa.
- Način na koji se peticije uvrštavaju na dnevni red pokazuje da formalna pravila nijesu dovoljna garancija jednakog tretmana građanskih inicijativa. Umjesto da procedura bude vođena isključivo brojem potpisa i javnim interesom, praksa ukazuje na selektivan pristup, gdje politički afinitet prema sadržaju peticije igra ključnu ulogu u brzini njenog razmatranja - podvukli su u CDT.&nbsp;
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako e-peticije stižu do skupštinskih odbora: Za jedne procedure, za druge prečica

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Fudbaleri Arsenala savladali su Everton 0:1 na "Hil Dikinson stadionu" u okviru 17. kola Premijer lige.
Počeo je Mikel Arteta po treći put u nizu sa Viktorom Đekerešom, a Bukajo Saka i Leandro Trosar djelovali su po krilima. Vratio se u postavu i Gabrijel Saliba što je dodatno učvrstilo poziciju Arsenala na ovoj utakmici.
Poslije 27. minuta igre, Arsenal je poveo raketom koju je u mrežu Džordana Pikforda poslao Viktor Đekereš nakon što je izveo penal. Bio je to jedanaesterac koji je skrivio Džejk O'Brajan s obema rukama u vazduhu. Sve je bilo čisto.
Arsenal se vraća na lidersku poziciju sa dva boda više od Mančester sitija.
Fudbaleri Lidsa savladali su Kristal palas na "Eland roudu" rezultatom 2:0 i tako nastavili da igraju odlično, te odmaknu od zone ispadanja.

Arsenal se vratio na čelo tabele

Izraelski zvaničnici sve su zabrinutiji da Iran proširuje proizvodnju svog programa balističkih raketa, koji je ranije ove godine oštećen izraelskim vojnim udarima, te se pripremaju da obavijeste američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim obnovljenim napadima na zemlju, izvijestio je NBC News, pozivajući se na više anonimnih izvora.
Izraelski zvaničnici takođe su zabrinuti da Iran ponovo uspostavlja postrojenja za obogaćivanje urana koja su SAD bombardovale u junu, rekli su izvori.
Međutim, zvaničnici su naveli da iranski napori da obnove objekte u kojima proizvode balističke rakete i poprave oštećene sisteme protivvazdušne odbrane nailaze na ozbiljnije probleme.
Očekuje se da će se Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastati kasnije ovog mjeseca na Floridi, na Trampovom imanju Mar-a-Lago. Tada se očekuje da će Netanjahu obavijestiti Trampa da širenje iranskog programa balističkih raketa predstavlja prijetnju koja bi mogla zahtijevati brzu akciju.
Prema izvorima, Netanjahu će Trampu predstaviti argument da iranske akcije predstavljaju opasnost ne samo za Izrael, već i za širu regiju, uključujući američke interese. Netanjahu će Trampu takođe iznijeti opcije da se SAD uključe ili pruže pomoć u bilo kojim novim vojnim operacijama.
Na pitanje novinara o sastanku, Tramp je rekao da sastanak nije formalno zakazan, ali da zna da Netanjahu želi da ga vidi.
Izraelska vlada i iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Izraelski zvaničnici zabrinuti, tvrde da Iran proširuje proizvodnju balističkih raketa, najavili da će Netanjahu obavijestiti Trampa

Rukometaši Budućnosti i Partizana ostvarili su pobjede u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Budućnost je kao gost savladao Brskovo 31:28, a do pobjede vodili su je Andrija Radovanović, Balša Đurović i Balša Račićsa po pet golova.
Istakao se i golman Vuko Borilović sa deset odbrana.
U ekipi Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović sa deset pogodaka.
Partizan je u Bijelom Polju &nbsp;trijumfovao protiv Jedinstva &nbsp;39:19.
Do trijumfa tivatski tim vodili su Darko Đurković sa devet, dok su po sedam pogodaka dodali Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović.
Ist učinak u &nbsp;poraženom timu imao je Bojan Varagić.
Za sjutra zakazani su dueli Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27. decembar.

Pobjede Budućnosti i Partizana

Danas sam imao zadovoljstvo da se sastanem sa prof. dr sc. Vanda Babić Galić, specijalnom savjetnicom šefa hrvatske diplomatije. U otvorenom i sadržajnom razgovoru snažno je istaknuta jasna i kontinuirana podrška Republike Hrvatske Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, saopštio je poslanik Pokreta Evropa sad na Iks mreži.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i potrebi kontinuiranog dijaloga o otvorenim pitanjima kao važnog segmenta izgradnje međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.
- Uz uvažavanje i spremnost na razgovor, potvrđena je zajednička opredijeljenost ka rješenjima koja doprinose stabilnosti, evropskim vrijednostima i saradnji dvije države - zaključio je Janović.&nbsp;

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Poginuo državljanin Njemačke nakon pada iz korpe žičare na Savinom kuku, njegova supruga teško povrijeđena; Dvoje turista evakuisano

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: analiza