Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.
- U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000 - rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.
Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.
Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.
Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.
Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.
Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: U ratu pognulo 55.000 ukrajinskih vojnika

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je danas, 3. februara, tokom posjete Tajlandu da je jasno ko će pobiijediti u ratu u Ukrajini i poručio da je potpuno nepotrebno da Evropska unija ''produžava ubijanje'' trošenjem milijardi eura za Ukrajinu.
Nakon razgovora sa svojim tajlandskim kolegom, ministrom spoljnih poslova Sihasakuom Fuangetkeovom, Sijarto je rekao da je Tajland jedan od glavnih partnera Mađarske u jugoistočnoj Aziji i konstatovao da su obje zemlje na strani mira, prenosi agencija MTI.
- Čak i iz perspektive Tajlanda je jasno da se rat u Ukrajini ne može riješiti na bojnom polju, već samo za pregovaračkim stolom. Što duže traje ovaj rat, ukrajinski narod više pati, više ljudi umire i Ukrajina se uništava, tako da nema smisla da EU šalje još novca ili oružja u Ukrajinu - rekao je SIjarto, prenosi Tanjug.
On je potvrdio da je svom tajlandskom kolegi rekao da u Briselu postoji ratni fanatizam ljudi koji žele da novac evropskih naroda šalju u Ukrajinu.
- Mi Mađari to nećemo dozvoliti - poručio je Sijarto.
On je istakao da je ekonomska saradnja Mađarske i Tajlanda veoma uspješna.
- Tajland takođe cijeni to što Mađarska danas pruža najprivlačnije investiciono okruženje u Evropi - poručio je Sijarto.

Sijarto: Jasno je ko će pobijediti u ratu u Ukrajini

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Dvije osobe su poginule, a desetine su ranjene u masovnom napadu ruskih dronova na Ukrajinu tokom noći, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Sumska, Harkovska, Dnjeprovska, Zaporoška, Hmeljnička i Odeska oblast bile su meta napada u kojem je učestvovalo više od 200 dronova, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) je od subote naveče neutralisala 167 ruskih dronova. Ruski dronovi su tokom noći pogodili 15 lokacija.
Ruske snage su ponovo napale energetsku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
U objavi na Fejsbuku navodi se da je zbog napada izbio požar koji je ubrzo ugašen, kao i da nema povrijeđenih, prenio je Ukrinform.
Ukrajinska delegacija stigla je u Vašington na novu rundu mirovnih pregovora. Uoči početka razgovora, ukrajinski predsjednik izjavio je da je glavni zadatak njegove delegacije da pruži istinite informacije o ruskim napadima.
- Glavni zadatak ukrajinske delegacije je da pruži sve stvarne informacije o tome šta se dešava, o posljedicama ruskih udara. Posljedica ovog terora je diskreditacija diplomatskog procesa, ljudi gube vjeru u diplomatiju, a ruski udari stalno pogoršavaju čak i male mogućnosti za dijalog koje su postojale. Američka strana mora to da shvati - poručio je Zelenski.
S druge strane, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocijenio da sjednice Savjeta EU sve više liče na ratne savjete, prenosi RTS.

Rat u Ukrajini: Novi ruski napadi dronovima

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona.
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, "spremna" je odgovoriti ako ga Evropa započne, odjeknula je širom svijeta. Putin je ranije optužio evropske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum "iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju" te je sugerisao da su evropski saveznici Ukrajine "na strani rata".
&nbsp;- Ako Evropa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga- rekao je Putin, "onda bi to za Evropu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati."&nbsp;
Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za 'rat'. Takođe je sugerisao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na "hirurški" način koji se ne bi ponovio u direktnom sukobu s evropskim silama.
Uprkos pompeznim paradama i vježbama na istočnoj granici Evrope, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Evropi i izuzetno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Evropa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tokom rata narasla na impresivnih 1,32 miliona aktivnih vojnika, uprkos značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu.
Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, sa regularnom vojskom od 1,5 miliona, odnosno 2,38 miliona uključujući rezervu. Evropa se tek sada budi i shvata svoje odbrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja sa pokrivanjem troškova. Potrošnja je generalno u padu od kraja Hladnog rata, stoga njena snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona. Rusija trenutno može angažovati oko 2 miliona rezervista, što ukupno čini oko 3,32 miliona. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 aviona. Obje strane posjeduju nuklearno oružje.
Donald Tramp je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da ukupna saveznička potrošnja dostigne 1,59 biliona dolara u 2025., pri čemu je Vašington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Vašingtona u evropskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara, naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći.
Evropske razlike u taktici i tehnologiji takođe bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uveliko bi zavisila od toga ko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilisala, evropske demokratije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti "spremna izgubiti svoju djecu" i ekonomski patiti u slučaju rata.
Evropske kompanije se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporene ekonomije, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Podsjećanje na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizilazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a 2023., koji sugeriše da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišćeni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutovanje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor Carlo Masala u nedavnom podkastu. "2024. godine ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvještaj", rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju da utvrde na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da li je rješenje za Ukrajinu moguće.
On je rekao da je situacija teška, ali da pokušavaju da je rješe.
- Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo da postignemo rješenje. To je teška situacija - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof razgovaraju u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji prenose da su se ruskoj strani pridružili pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF- a i specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Pored Vitkofa, američku stranu predstavlja Džared Kušner, zet američkog predsjednika.

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Slobodanka Krgović najavila je ponovni štrajk glađu ispred Skupštine Crne Gore u narednih pet dana, navodeći da sjednica za povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece nije održana 17. februara kako je bila najavljena.&nbsp;
Krgović u saopštenju ističe da će štrajkovati glađu s obzirom da se kod majki pojavio neviđeni revolt i ogorčenje zbog neodržavanja sjednice odbora.
Takođe, uz štrajk glađu, provešću tih pet dana ispred Skupštine u trajanju od jednog sata. Štrajk glađu će trajati od 23. do 27. februara. Tim danima ću biti ispred Skupštine Crne Gore od 10 do 11 sati - kazala je Krgović u saopštenju.&nbsp;

Krgović najavila ponovni štrajk glađu od poneđeljka

Albanski državljanin R.P. (43), sa privremenim boravkom u Podgorici, uhapšen je i protiv njega i firme „S.D.“ d.o.o. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje u utaju skoro pola miliona eura poreza.
R.P. se sumnjiči da je, kao osnivač i izvršni direktor S.D.“ d.o.o. Podgorica, kontinuirano tokom 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa ove firme, bez adekvatne poslovne dokumentacije.
- Time je, po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavljena protivpravna imovinska u iznosu od 447.147 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz policije poručuju da službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa aktivnostima iz svoje nadležnosti u cilju kontrole fizičkih i poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju onih koji vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.

Uhapšen albanski državljanin: Osumnjičen da je kao direktor firme „S.D.“ d.o.o. utajio pola miliona eura poreza

Crna Gora se, nakon operativnog pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA, od zemlje sa najvišim troškovima prekograničnih plaćanja na Zapadnom Balkanu u 2025. godini pozicionirala kao država sa najnižim troškovima transfera prema Evropskoj uniji, navodi se u trećem izdanju izvještaja Svjetske banke – Measuring the Cost of Cross-Border Business-to-Business Payments in the Western Balkans (februar 2026).
Prema nalazima izvještaja, troškovi transfera iz Crne Gore ka EU za iznos od 5.000 eura među najnižima su u regionu i uglavnom iznose oko 0,04 do 0,05 odsto vrijednosti transakcije. Kod transfera od 20.000 eura troškovi padaju na manje od 0,01 odsto, što je nivo uporediv sa najefikasnijim tržištima unutar Evropske unije.
Sličan trend zabilježen je i kod plaćanja iz EU ka Crnoj Gori. Za transfere od 5.000 eura troškovi su oko ili ispod 0,05 odsto, dok se kod iznosa od 20.000 eura gotovo u potpunosti eliminišu. Time je, kako se navodi, potvrđena prednost koju Crna Gora ostvaruje kao članica SEPA sistema u odnosu na ostale zemlje regiona koje još nijesu dio ovog platnog okvira.
Izvještaj Svjetske banke ukazuje i na značajno ubrzanje prekograničnih plaćanja. Udio transakcija iz EU ka Zapadnom Balkanu koje se realizuju u roku od 24 sata porastao je sa šest odsto u 2024. na 63 odsto u 2025. godini. Još izraženiji napredak zabilježen je u suprotnom smjeru – iz Zapadnog Balkana ka EU – gdje je udio transakcija realizovanih u roku od 24 sata porastao sa 39 na 74 odsto.
Svjetska banka podsjeća da je Crna Gora operativno pristupila SEPA 7. oktobra 2025. godine, uz primjenu modela koji uključuje ograničavanje naknada, čime su benefiti brzo postali vidljivi građanima i privredi, posebno u segmentu poslovnih prekograničnih plaćanja.
Nalazi izvještaja potvrđuju da SEPA integracija donosi konkretne i mjerljive koristi za crnogorsku ekonomiju – niže transakcione troškove, veću predvidljivost poslovanja, smanjenje trgovinskih barijera sa EU i jačanje konkurentnosti domaćih kompanija na jedinstvenom evropskom tržištu.
Iz Centralne banke Crne Gore poručuju da ostaju posvećeni daljoj modernizaciji platne infrastrukture i unapređenju efikasnosti i dostupnosti platnih usluga u skladu sa evropskim standardima.

Svjetska banka: Crna Gora ima najniže troškove prekograničnih plaćanja prema EU

Vlast Aleksandra Vučića nastavlja progon onih koji otvoreno podržavaju studente, što pokazuje i smjena mitropolita žičkog Justina. Posljednjom odlukom Sinoda SPC, na teritoriji Srbije više nema episkopa koji otvoreno podržavaju građanske proteste, imajući u vidu da se oni koji su ranije digli glas već nalaze u inostranstvu. Teolog Vukašin Milićević za Novu ocjenjuje da je riječ o nastavku progona onih koji se protive bliskoj povezanosti državnog i crkvenog vrha, ali i o znaku njihove slabosti. On tvrdi da SPC u novijoj istoriji nije povlačila tako drastične poteze i upozorava da bi na udaru sada mogli biti sveštenici koji su podržavali studente, ističući da borba vjernika za pravdu i istinu neće prestati.
<h3>Smjena mitropolita Justina</h3>
Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve razriješio je dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
<h3>Teške optužbe i podrška vjernika</h3>
Na račun episkopa Justina iznijete su teške optužbe. U saopštenju SPC navodi se da su tokom redovne kontrole materijalno-finansijskog poslovanja eparhije, sprovedene na osnovu odluke Patrijaršijskog upravnog odbora iz oktobra 2023. godine, dvije komisije – Patrijaršijskog upravnog odbora i Sinoda – prikupile dokaze koji, kako tvrde, potvrđuju ozbiljne nepravilnosti u radu mitropolita Justina.
Prema navodima Sinoda, mitropolit Justin je navodno bez odobrenja osnovao tri privredna društva – „Trifora doo“, „JEŽ doo“ i „Vinarija manastira Studenice doo“, prikrivao njihovo poslovanje i upisao se kao njihov stvarni vlasnik. Takođe se tereti da je neovlašćeno prodao 34 crkvene nepokretnosti u Kraljevu i Čačku, uključujući stanove i poslovne prostore.
Sinod navodi i da je zaključivao štetne ugovore višemilionske vrijednosti sa pravnim i fizičkim licima, neovlašćeno davao pozajmice u milionskim iznosima različitim privrednim društvima u Srbiji, te da su utvrđene finansijske zloupotrebe koje mogu povući i krivičnu odgovornost pred državnim organima.
Premda crkva odbacuje optužbe o političkom progonu, ovaj potez se u javnosti tumači upravo tako, imajući u vidu da je episkop Justin otvoreno podržao studentske proteste, otvarajući vrata hramova i parohijskih domova studentima.
U danu kada je objavljena vijest o suspenziji vladike Justina, u Kraljevu se okupio veći broj vjernika iz eparhije kojom vladika Justin rukovodi.
Odluka SPC o razrješenju episkopa Justina dolazi svega nekoliko dana pošto su iz Srpske pravoslavne crkve isključeni teolozi koji su kritikovali crkvenu vlast.
Blagoje Pantelić više nije član crkvene zajednice odlukom suda kojim predsjedava patrijarh Porfirije, dok je Vukašin Milićević lišen i svešteničkog čina. To u praksi znači da neće moći da se pričešćuju, a po njihovoj smrti neće moći ni da im se služi opijelo.
<h3>Zatvaranje kruga i otvaranje novog</h3>
Smjenom episkopa Justina faktički je zatvoren krug progona onih episkopa koji podržavaju studente, a koji se nalaze u Srbiji.
Naime, ostali episkopi SPC koji su javno podržali studente nalaze se van granica Srbije. To su mitropolit njemački Grigorije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, arhiepiskop zapadnoamerički Maksim i episkop istočnoamerički Irinej.
Oni su početkom prošle godine uputili javno pismo u kojem su istakli da su studenti budućnost.
Komentarišući smjene u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, teolog Vukašin Milićević kaže za Novu da se radi o nastavku politike progona svih onih koji se protive „simfoniji“ koja vlada između državnog i crkvenog režima.
- Još jednu stvar treba imati u vidu. Ma koliko ovo sve bilo bahato i agresivno, to je istovremeno pokazatelj slabosti, kako crkvenog, tako i državnog režima. Ne vidim, čak ni iz perspektive njihovog interesa, šta oni ovim dobijaju. Jasno je da građani i vjernici SPC neće odustati od borbe za pravdu i istinu - navodi Milićević.
Na pitanje da li je crkva povlačila ovako drastične poteze u novijoj istoriji, Milićević odgovara:
„Teško je naći neku paralelu, tako da je kratak odgovor – ne. Ovo je sada kampanja. Pada mi na pamet smjena čitave jerarhije u vrijeme kralja Milana. To je tada država uradila u kojoj je postojala državna crkva, pa i nije neka analogija za poređenje.“
Sagovornik Nove navodi da se boji kako će se crkva u narednom periodu odnositi prema sveštenstvu.
- Bojim se za sveštenstvo žičke Eparhije, pogotovo onih koji su se istakli u podršci studentima. Najpoznatiji je otac Milić, koji je čak govorio na protestu u Užicu. Ima ih još, i to malo. Uzdam se u to da je Eparhija žička to područje centralne Srbije, koje je ustaničko područje… Uzdam se u njihov ustanički mentalitet - navodi Milićević, dodajući da ovo pitanje nije samo crkveno.
<h3>Gorko sjećanje na obojenu revoluciju</h3>
Od početka studentskih i građanskih protesta, oči javnosti uprte su u Srpsku pravoslavnu crkvu u iščekivanju otvorene podrške njenog poglavara, patrijarha Porfirija. Umjesto toga, dobili smo jadikovanje ruskom predsjedniku da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“.
U aprilu prošle godine, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije sastao se u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Tokom sastanka, kome su uz patrijarha Porfirija i Putina prisustvovali i ruski patrijarh Kiril i mitropolit bački Irinej, razgovarano je o bliskim odnosima Srpske i Ruske pravoslavne crkve, odnosima dvije države, Kosovu i Metohiji, dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvu, ali i o „obojenoj revoluciji“ u Srbiji.
Patrijarh Porfirije tada je otvoreno rekao Putinu da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“. Izrazio je nadu da će „zemlja prevazići to iskušenje“:
„Obojena revolucija, vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći sa Zapada žele da razvijaju identitet srpskog naroda i kulturu. Hvala vam, što bi rekli, i neka vam Bog da snage i mudrosti. Naše molitve su uvijek sa vama, i nadam se da Gospod pomaže“, naveo je tada Porfirije.

U Srbiji više nema episkopa koji nijesu po volji SNS: Da li sad na red dolaze i sveštenici koji su podržali studente?

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: rat