Rusija na razgovore u Vašingtonu odgovorila novim napadima na Ukrajinu

U jednom od najvećih noćnih vazdušnih napada ovog mjeseca, Rusija je lansirala 270 dronova i 10 raketa na Ukrajinu u ranim jutarnjim satima 19. avgusta, izvijestile su ukrajinske vazdušne snage.
Napadi su se dogodili samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao u Bijelu kuću na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom i ključnim evropskim saveznicima.
Ukrajinski regionalni zvaničnici su 19. avgusta izjavili da je u protekla 24 sata rusko granatiranje Harkivske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske regije odnijelo živote 15 ljudi, a najmanje 76 je povrijeđeno.
Izvještava se da je Poltavska regija posebno pogođena, ostavljajući više od 1.500 stanovnika bez struje. U Černihivu su dronovi oštetili infrastrukturu i poremetili snabdijevanje električnom energijom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha osudio je ruske napade, nazivajući ih "suprotnošću miru", dok je "u Vašingtonu u toku naporan rad na unapređenju mira".
Razgovori u Vašingtonu inače su okončani Trampovim obećanjem da će dovesti ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački sto sa Zelenskim, te je usred razgovora nazvao Putina da mu prenese tu ideju.
- Ovo je bio vrlo dobar, rani korak za rat koji traje već skoro četiri godine - rekao je Tramp.
Ukrajinski predsjednik je više puta rekao da je dostupan za razgovore, ali Putin nije. Nakon razgovora u Vašingtonu, u saopštenju Kremlja se nejasno govorilo o kontaktima na višem nivou između Moskve i Kijeva - ali dvojica lidera nisu spomenuta po imenu.
- Svaki kontakti koji uključuju najviše lidere moraju se pripremiti s najvećom pažnjom - rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 19. avgusta.
Evropski lideri izrazili su skepticizam da će Putin doći na razgovore bez pritiska SAD-a da to učini.
U Vašingtonu, njemački kancelar Fridrih Merc je rekao da ne znaju hoće li ruski predsjednik imati hrabrosti da prisustvuje takvom samitu.
- Stoga je potrebno uvjeravanje - dodao je on.
Napadi naglašavaju rastuće žrtve među civilnim stanovništvom i infrastrukturom Ukrajine. Rusija negira namjerno ciljanje nevojnih objekata, ali napadi rutinski uništavaju kuće, bolnice, škole i energetska postrojenja.
Bezbjednosne garancije za Ukrajinu bile su još jedan ključni element u razgovorima u Vašingtonu, a Zelenski je rekao da je razmatran program od 90 milijardi dolara za kupovinu američkog oružja za odbranu Ukrajine.
U intervjuu za Foks njuz, Zelenski je takođe rekao da su američki i evropski lideri razgovarali o "bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu iz Člana 5", dodajući da je važno da te garancije spriječe Putina da ikada ponovo pokuša napasti dijelove Ukrajine. Član 5 NATO sporazuma je klauzula saveza o međusobnoj odbrani.
Ali nisu dati detalji o tome kako će to funkcionisati i mnoge sumnje o tome ostaju.
U međuvremenu, borbe duž linije fronta su ostale intenzivne. Ukrajinski Generalštab je 19. augusta saopštio da je u posljednja 24 sata zabilježeno 186 borbenih angažmana, pri čemu je Rusija lansirala dva raketna napada, 78 vazdušnih napada i ispustila 162 navođene bombe.
Najžešće borbe su koncentrisane u blizini grada Pokrovska u Donjeckoj oblasti.
Misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini izdala je upozorenje, naglašavajući da intenziviranje ruskih napada uništava živote civila, posebno u zajednicama na prvoj liniji fronta.
- Sa 286 ubijenih i 1.388 povrijeđenih civila, broj žrtava u julu bio je najveći od maja 2022. godine, premašivši i one iz juna 2025. godine - izvijestila je misija prošle sedmice. Dodala je da je nagli porast prvenstveno posljedica povećane upotrebe avionskih bombi i dronova kratkog dometa.
Šefica Misije UN-a za ljudska prava Danijel Bel naglasila je da eskalacija najteže pogađa ranjive populacije.
- Bilo da ste u bolnici ili zatvoru, kod kuće ili na poslu, blizu ili daleko od prve linije fronta, ako ste danas u Ukrajini, u riziku ste da budete ubijeni ili povrijeđeni u ratu. Rizik je znatno veći nego prošle godine i nastavlja da raste - upozorila je ona.