Sve je očiglednije šta Rusija radi na Balkanu, u NATO stigao hitan apel: „Pošaljite timove“
Crna Gora i Albanija žele da NATO pošalje stručne timove koji bi im pomogli u suzbijanju ruskih dezinformacionih kampanja i hibridnih prijetnji. Ministri odbrane dvije zemlje upozoravaju na sve intenzivnije aktivnosti na društvenim mrežama, kojima se nastoji destabilizovati Zapadni Balkan.
Kako piše Politico, crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović izjavio je da Rusija kontinuirano sprovodi informacione operacije usmjerene na ranjivosti društava u regionu.
„Rusija kontinuirano sprovodi informacione kampanje usmjerene na ranjivosti crnogorskog i drugih društava na Zapadnom Balkanu“, rekao je Krapović.
Albanski ministar odbrane Ermal Nufi smatra da bi NATO trebalo aktivnije da se suprotstavi takvim prijetnjama.
„NATO bi trebalo da bude aktivniji u pronalaženju načina za suzbijanje zlonamjernih aktera na internetu, uspostavljanju protokola unutar članica Saveza, kao i formiranju timova koji bi mogli da pomognu svakoj zemlji kojoj je takva pomoć potrebna“, poručio je.
Zahtjev dolazi uoči važnih političkih događaja: Crna Gora želi da postane članica EU do 2028. godine, a Albanija do kraja ove decenije. Crnogorski parlamentarni izbori očekuju se 2027. godine, dok će Albanija u maju održati lokalne izbore.
Krapović priznaje da Crna Gora nema dovoljno razvijene kapacitete za odgovor na informacione prijetnje.
„Naši kapaciteti u pogledu modernizacije opreme, ljudskih resursa, administrativnih sposobnosti i strateškog komuniciranja očigledno nijesu dovoljno razvijeni“, rekao je.
NATO je do sada slao timove za odgovor na hibridne prijetnje u Crnu Goru 2019. i Litvaniju 2021. godine, dok je Albaniji pomogao 2022. godine, nakon velikog sajber napada koji je pripisan Iranu.
Spor oko ruskog uticaja u Albaniji
U Albaniji je pitanje stranog uticaja postalo predmet političkih sporova. Premijer Edi Rama optužio je Rusiju i Iran za podsticanje antikorupcijskih protesta koji traju od maja.
Nufi tvrdi da su se tokom protekle godine pojačale internet kampanje koje podstiču mržnju i bijes. Pominje i organizacije koje su posredno povezane sa Rusijom. Međutim, stručnjakinja za komunikacije Blerjana Bino iz tiranskog instituta SCiDEV upozorava da nema dokaza za Ramine tvrdnje.
„Smatramo da vlada ovim pokušava da delegitimizuje opravdano nezadovoljstvo građana“, rekla je ona.
Moskva i Teheran odbacili su optužbe o umiješanosti u proteste.
Bino ipak ističe da su ruske dezinformacione kampanje u Albaniji dokumentovane u drugim oblastima, naročito kada je riječ o evropskim integracijama, NATO-u i društvenim pitanjima, poput prava LGBTQ zajednice.
U Crnoj Gori Rusija, prema riječima politikologa Ljubomira Filipovića sa Univerziteta Arizona Stejt, nastoji da ojača prosrpske i proruske opozicione stranke, koristeći i mreže povezane sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Prošlog mjeseca crnogorska policija privela je Mihaila Zvinčuka, proruskog vojnog blogera povezanog sa Kremljom, zbog sumnje u širenje ruskog uticaja.
Krapović očekuje intenziviranje takvih aktivnosti uoči izbora 2027. godine i traži češće posjete visokih zvaničnika NATO-a.
„NATO i EU moraju ostati veoma prisutni, kako u praktičnom, tako i u političkom smislu“, poručio je.
Prema anketi NATO-a sprovedenoj ovog proljeća, 95 odsto Albanaca želi da njihova zemlja ostane članica Saveza. U Crnoj Gori takav stav podržava svega 52 odsto ispitanika, što je najmanje među svim članicama NATO-a.
Slanje novih stručnih timova zahtijevalo bi saglasnost članica Saveza, ali diplomate NATO-a kažu da bi taj predlog bio razmotren. Pritom upozoravaju da Albanija takvu pomoć ne bi smjela da koristi za unutrašnjopolitičke obračune.
Iz NATO-a poručuju da su spremni da dodatno pomognu članicama.
„Saveznice su pojačale pripreme za suočavanje sa destabilizujućim djelovanjem, njegovo odvraćanje i odbranu od njega, između ostalog i jačanjem svojih sajber odbrambenih sposobnosti“, izjavio je zvaničnik Saveza.