Ako pristanu na Trampov prijedlog da polože oružje i napuste Gazu, vođe Hamasa će biti amnestirane

Američki predsjednik Donald Tramp predložio je plan mira s amnestijom za Hamas ako položi oružje i napusti Gazu. Naime američki, izraelski i arapski mediji otkrili su detalje bliskoistočnog mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa kojim se želi okončati gotovo dvogodišnji rat u Pojasu Gaze. Izraelski Kan Čenel objavio je ključne tačke plana, koji predviđa momentalni prekid neprijateljstava u zamjenu za oslobađanje talaca, kao i oslobađanje između stotinu i dvjesta palestinskih zatvorenika koji služe dugogodišnje kazne. Plan uključuje i ponudu amnestije Hamasu pod uslovom da se povuče iz Gaze i preda oružje, koje bi u određenom roku prikupile međunarodne arapske snage.

Plan od 21 tačke predstavljen je u Njujorku na marginama Generalne skupštine UN-a, gdje se Tramp sastao s nekoliko arapskih i islamskih čelnika u pratnji svog izaslanika Stiva Vitkofa. Prema dostupnim informacijama, s prijedlogom su upoznati Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Egipat, Jordan, Turska, Indonezija i Pakistan. Hamas je prvi put javno objavio svoj stav i otvoreno dao do znanja da je spreman napustiti vlast u Pojasu Gaze. Vođa Hamasa, Ghazi Hamad, potvrdio je da je taj pokret spreman odreći se kontrole nad tim područjem, naglašavajući kako je Pojas Gaze sastavni dio palestinskog nacionalnog tkiva i da  se ne može izolovati ni politički, ni društveno.

– Kao što sam više puta rekao, spremni smo napustiti Pojas Gaze i nemamo problem s tim. Nijesmo vezani za vlast kao cilj sam po sebi. Nama je važniji palestinski narod i zajedništvo nego održavanje kontrole – izjavio je Hamad.

Prema njegovim riječima, Hamas ne odbacuje mogućnost da odgovornost za upravljanje Gazom preuzme šira palestinska struktura, bilo nacionalnim jedinstvom bilo konsenzusom među različitim političkim frakcijama. Hamad je poručio da Hamas želi da se Pojas Gaze ne doživljava kao izolovanu teritoriju pod isključivom kontrolom jednog pokreta, već kao nerazdvojiv dio palestinske borbe i buduće palestinske države. Ova izjava predstavlja značajan pomak u retorici Hamasa jer prvi put jasno implicira spremnost na povlačenje iz vlasti, što otvara prostor za pregovore o novim političkim rješenjima i potencijalnom uključivanju drugih palestinskih političkih aktera u upravljanje Gazom.

Time se šalje signal i međunarodnoj zajednici da Hamas ne gleda na vlast u Gazi kao na trajnu poziciju, već kao sredstvo u širem nacionalnom projektu. Američki plan predviđa puštanje svih izraelskih talaca, a zauzvrat Izrael bi trebao osloboditi 250 zatvorenika koji služe doživotne kazne, kao i 1700 stanovnika Gaze uhapšenih nakon 7. oktobra 2023. godine. Dogovoreno je i da za svako vraćeno tijelo izraelskog zatvorenika Izrael preda tijela petnaest Palestinaca.

Dokument nadalje propisuje hitan i trajan prekid vatre, postupno izraelsko povlačenje, kraj Hamasove vladavine te demilitarizaciju Gaze. Vođama Hamasa ponuđena je amnestija ako napuste teritoriju. Sigurnosne snage iz arapskih zemalja rasporedile bi se u Pojasu, a Palestinska uprava imala bi ograničenu ulogu u civilnoj administraciji. Jedna od najvažnijih tačaka odnosi se na garanciju SAD-a da Izrael neće anektirati Zapadnu obalu, što je Tramp osobno naglasio rekavši kako neće dopustiti izraelsku aneksiju.

Uz to, plan uključuje stvaranje globalnog fonda sa Saudijskom Arabijom, UAE-om i SAD-om radi obnove Gaze petogodišnjim programom. U okviru toga obnovila bi se infrastruktura, dok bi arapsko-međunarodno tijelo privremeno upravljalo Gazom uz sudjelovanje palestinskih tehničkih stručnjaka. Prema planu, bivši britanski premijer Toni Bler trebalo bi preuzeti ulogu privremenoga guvernera Gaze i predvoditi novo tijelo nazvano Privremena međunarodna vlast, uz podršku UN-a i međunarodnih snaga.

Mediji u Izraelu ističu da je Trampova administracija odlučila promijeniti kurs, izgubivši strpljenje s ratom. Procjenjuje se da će Tramp od premijera Netanjahua zahtijevati predstavljanje jasnog plana okončanja neprijateljstava s preciznim vremenskim okvirom. Plan takođe predviđa ukidanje Humanitarne zaklade za Gazu kako bi se omogućio momentalni i neograničeni ulazak pomoći pod nadzorom UN-a i međunarodnih organizacija. Predviđeno je i potpuno izraelsko povlačenje u određenom roku te uspostava sigurnih prolaza za stanovnike. Situacija na terenu ostaje teška jer se u Gazi još uvijek drži oko 45 izraelskih talaca, od kojih se više od polovine smatra mrtvima.

Tramp je izjavio da je blizu sporazuma koji bi doveo do kraja rata i povratka talaca, ističući kako bi povratak barem dijela zarobljenih mogao biti neizbježan. Njegove riječi uslijedile su neposredno nakon Netanjahuova govora u UN-u u kojem je upozorio da bi priznanje palestinske države značilo samoubistvo za Izrael. U međuvremenu, izraelska javnost stvara pritisak na vlast. Hiljade ljudi okupile su se u Tel Avivu, na Trgu talaca zahtijevajući sporazum koji bi vratio sve zarobljenike. Na transparentima je pisalo "Svi taoci, vratite ih kući odmah".

Okupljeni su upozoravali da produženje rata povećava opasnost za živote talaca te pozvali premijera Netanjahua da pokaže odlučnost i zaključi primirje. Ono što plan čini posebnim jest kombinacija vojnih, političkih i ekonomskih rješenja: demilitarizacija, privremena međunarodna uprava, povlačenje izraelske vojske, amnestija Hamasu, ali i garancija vezana uz palestinsku državnost u budućnosti. Upravo su ta jamstva ključna jer su dosadašnji pokušaji uvijek propadali zbog širenja izraelskih naselja i nedostatka političke volje za kompromis.

Tramp ovdje nastupa drukčije od svojih prethodnika, stavljajući naglasak na međunarodnu odgovornost i uključivanje arapskih zemalja koje imaju uticaj na Hamas i Palestince. Netanjahuova vlada suočava se s pritiskom desnice, koja svako popuštanje smatra prijetnjom opstanku države. Palestinci pak strahuju da bi privremena međunarodna vlast mogla prerasti u dugoročnu kontrolu i odgoditi njihovo pravo na samoodređenje.

Unatoč svemu, plan otvara prostor za razgovor o poslijeratnom uređenju Gaze. Za razliku od dosadašnjih ad hoc primirja, on pokušava dati cjelovit okvir: sigurnost Izraela, kraj Hamasove vladavine, obnovu Gaze i međunarodni nadzor. Koliko će sve to biti provedivo, zavisiće o spremnosti glavnih aktera da naprave ustupke. Tramp, koji plan prezentuje kao veliki diplomatski iskorak, pokušava kapitalizovati svoj politički uticaj i istovremeno se prikazati kao lider sposoban zaustaviti jedan od najdugotrajnijih sukoba na Bliskom istoku. Ako bi se sporazum uspio realizovati, on bi značio kraj trenutne faze rata, oslobađanje talaca i početak nove ere u kojoj bi međunarodna zajednica imala presudnu ulogu u oblikovanju sigurnosti i razvoja Gaze.