<article>Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da podiže globalne carine na 15 odsto.Ova najava Trampa dolazi samo dan nakon što je Vrhovni sud SAD ukinuo njegove prethodne uvozne poreze.Tramp je u petak rekao da će zamijeniti carine, koje je ukinuo Vrhovni sud, sa 10 odsto nameta na svu robu koja dolazi u SAD.Ipak, američki predsjednik najavio je danas na mreži Truth Social da će carine biti povećane na 15 odsto, prenosi BiBiSi (BBC).Ove carine će stupiti na snagu u utorak 24. februara i mogu ostati na snazi samo oko pet mjeseci prije nego što Trampova administracija bude morala da traži odobrenje Kongresa.</article>

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da podiže globalne carine na 15 odsto.
Ova najava Trampa dolazi samo dan nakon što je Vrhovni sud SAD ukinuo njegove prethodne uvozne poreze.
Tramp je u petak rekao da će zamijeniti carine, koje je ukinuo Vrhovni sud, sa 10 odsto nameta na svu robu koja dolazi u SAD.
Ipak, američki predsjednik najavio je danas na mreži Truth Social da će carine biti povećane na 15 odsto, prenosi BiBiSi (BBC).
Ove carine će stupiti na snagu u utorak 24. februara i mogu ostati na snazi samo oko pet mjeseci prije nego što Trampova administracija bude morala da traži odobrenje Kongresa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donald Tramp

Carine

Svijet

Tramp kaže da uvodi globalne carine od 15 odsto

Predsjednik Češke Petr Pavel je danas, pred hiljadama ljudi u Pragu, zahvalio Česima što su i dalje solidarni s Ukrajinom šaljući joj već četiri godine neumorno, masovno pomoć jer se u Ukrajini brani princip da moćni ne mogu da malim zemljama rade šta god požele.
- Taj rat se tiče i nas, a ko nam neko priča da smo već umorni od rata, da nas gnjavi to da neprestano slušamo o Ukrajini, taj je ravnodušan prema našoj budućnosti. Prije ili kasnije će u Ukrajini biti mir. Od toga kakav on bude, zavisiće za dugo bezbjednost Evrope. To je i naš rat - kazao je češki predsjednik na mitingu na punom Staromnjestskom trgu u Pragu uoči četvrte godišnjice napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Češki predsjednik je naglasio da se u Ukrajini vodi rat za princip međunarodnog poretka i prava da veliki i moćni ne mogu da rade šta im se prohtje malim i srednjim zemljama, kao što je Češka, i određuju im budućnost, i da upravo Česi ne bi trebalo da budu ravnodušni jer imaju gorko istorijsko iskustvo šta znači odlučivanje „o nama, a bez nas“.
Odlučivanje „o nama, a bez nas“ je u Češkoj uobičajena aluzija na Minhensku konferenciju 1938. godine kada su velike sile dale blagoslov Adolfu Hitleru da nacistička Njemačka anektira Sudete i kasnije rasparča i okupira Čehoslovačku, a aluzija su i na sovjetsku okupaciju Čehoslovačke 1968. godine.
- Ukrajinci nisu tražili ništa drugo, nego što smo tražili mi. I mi smo htjeli da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Pavel istakavši da su Česi tek poslije pada Berlinskog zida dobili mogućnost da uđu u Evropsku uniju i NATO, dok je Rusija napala Ukrajinu kada su i Ukrajinci htjeli da izaberu takav put.
Onima koji traže kraj rata, češki predsjednik je poručio da rat može i mogao je da se završi u bilo kojem trenutku tokom četiri duge ratne godine jer je dovoljno da jedan čovjek, ruski predsjednik Vladimir Putin, digne telefon i prekine ga, pošto ga je samo jedan čovjek i počeo.
Govor Pavela praćen uglavnom aplauzima, prekinut je, međutim, zvižducima kada je upozorio da su Ukrajinci, ratne izbjeglice u Češkoj „doprinos, a ne breme“ i naglasio da duplo više daju u češki budžet preko poreza i doprinosa nego što koriste socijalne pomoći, a većina izbjeglica našla je posao i radi.
Pavel je apelovao na Čehe da pomažu Ukrajini sve dok ne prestane rat i zahvalio ne samo stotinama hiljada Čeha koji su svojim sitnim darovima učestvovali u prikupljanju pomoći: Zahvalio je onima koji su krunu po krunu za samo sedam dana prikupili u januaru preko pet miliona eura za generatore za ukrajinske gradove bez struje i grijanja, kao i češkim preduzetnicima koji su dali veće svote.
Pomenuo je udovicu godinama najbogatijeg Čeha, vlasnika finansijske grupe PPF, Renatu Kelenerovu koja je sama, impresionirana solidarnošću sugrađana, odlučila da Ukrajini, da preživi zimu, pošalje - sedam miliona eura.
Na obilježavanju godišnjice napada Rusije na Ukrajinu danas je održan minut ćutanja za češke dobrovoljce koji su poginuli u Ukrajini pomažući civilima.
Godišnjica napada Rusije na Ukrajinu obilježava se u gradovima širom Češke, a na trgovima 17 gradova osvanule su makete ruskog vojnog drona „šahid“ uz slike koje pokazuju kakve štete bi pogodak tok drona nanio nekoj od glavnim znamenitosti u svakom od tih čeških gradova.

Pavel: Umor od pomoći Ukrajini je ravnodušnost prema vlastitoj budućnosti

Vrhovni komandant Vojske Ukrajine, general Oleksandar Sirski, izjavio je u intervjuu za pariški list Mond (Le Monde) da su gubici ruske vojske premašili broj regrutovanih i istakao da se ukrajinska vojska odupire uprkos složenoj situaciji na frontu.
Sirski je izrazio uvjerenje da „uprkos veoma teškoj situaciji na bojnom polju, ukrajinska vojska nastavlja da se odupire najmoćnijoj vojsci u Evropi“ i nastavlja da „ugrožava“ ruske vojne planove.
Ukrajinski general je priznao da je sada izuzetno težak period za njegovu državu i narod, a istakao da je to „period velike borbe ukrajinskih oružanih snaga“.
Sirski je rekao da vjeruje u otpornost svojih oružanih snaga iako se one suočavaju, kako je ponovio, s „najvećom i najmoćnijom vojskom u Evropi i ratom koji prevazilazi sve zamislive i nezamislive razmjere“.
Govoreći o 2025. godini, Sirski je rekao da je vojna situacija mogla biti znatno gora.
Ukrajinski general ne poriče teškoće na frontu, ali tvrdi da su ciljevi Rusije bili daleko ambiciozniji. General je zauzeo isti stav kada je procjenjivao 2024. godinu, koja je, po njegovim riječima, mogla biti još razornija za Ukrajinu da nije predvodio smjele operacije.
List Mond dodaje da u politički delikatnom trenutku sukoba, dok su u toku teški pregovori, Sirski ostaje vjeran svojim principima - ni riječi o politici ili diplomatiji.
Njegov fokus je bojno polje, koje dobro poznaje. Šezdesetogodišnji vrhovni komandant ukrajinske vojske, „najiskusniji general u Ukrajini“, kako ga je predsjednik Volodimir Zelenski opisao kada mu je poverio komandu nad Vojskom, može satima da priča o vojnom planiranju i borbi, selo po selo, kilometar po kilometar, dodao je Mond.

Komandant Vojske Ukrajine: Gubici ruske vojske su premašili broj regrutovanih, borimo se i dalje

Stotine ljudi su danas u Lionu učestvovale u maršu koji su organizovale krajnje desničarske grupe pošto je jedan desničarski, nacionalistički aktivista umro od prebijanja u tom gradu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na mir pred odavanje počasti Kventinu Deranku, 23-godišnjaku koji je prošle nedjelje umro u bolnici od povreda mozga.
Demonstracije su se odvijale pod strogom policijskom kontrolom.
- Ovo je trenutak sjećanja i poštovanja prema ovom mladom sunarodniku koji je ubijen, njegovoj porodici i bližnjima. To mora biti na prvom mjestu. A zatim je trenutak čvrstine i odgovornosti - rekao je Makron.
Sedam osoba je privedeno i protiv njih su podignute preliminarne optužnice. Javno tužilaštvo u Lionu zatražilo je da svaka od njih bude optužena za namjerno ubistvo, teško nasilje i kriminalnu zavjereničku aktivnost.
Šestoro optuženih suočava se sa sve tri optužbe, dok je sedmi optužen za saučesništvo.
Derank je napadnut tokom sukoba pristalica krajnje ljevice i krajnje desnice na marginama studentskog skupa na kojem je govorila poslanica ljevice Rima Hasan.
Makron je najavio da će sljedeće nedjelje održati sastanak sa ministrima kako bi sproveli sveobuhvatan pregled svih nasilničkih aktivističkih grupa koje imaju veze sa političkim partijama, nagovještavajući da bi neke od njih mogle biti rasformirane.
- U Republici nijedno nasilje nije legitimno. Nema mjesta za milicije, odakle god dolazile. Moramo biti apsolutno beskompromisni - rekao je Makron.
Glavno odavanje počasti ubijenom desničaru održano je u Lionu, gdje su česti sukobi krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih grupa i često poprimaju oblik organizovanih uličnih borbi, ponekad uključujući grupe od po nekoliko desetina ljudi.
Krajnje ljevičarske militantne grupe u Lionu nastale su relativno nedavno, kao reakcija na mnoge krajnje desničarske grupe koje postoje decenijama. Obavještajne službe karakterišu grad kao kolijevku krajnje desničarskog aktivizma u Francuskoj.
Derankovi roditelji takođe su pozvali na mir i nisu učestvovali u odavanju počasti, koje francuske vlasti nisu zabranile.
Prije početka marša održan je minut ćutanja.
Mnogi muškarci obučeni u crno, neki sa djelimično prekrivenim licima, pridružili su se maršu.

Stotine ljudi na maršu u Lionu u znak protesta zbog ubistva desničara

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano uz povremno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru prijepodne pretežno oblačno, sa mogućnošću slabih padavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, poslijepodne će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do 11, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremeno malu oblačnost

Hronika

Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Mandić, Knežević i ostali optuženi u predmetu "državni udar" oslobođeni krivice

Društvo

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Kontinuitet šovinističkog diskursa u programu Pink TV: „Crnogorci mutirali”, „ustaška bagra”, „napravljeni u laboratorijama”, „turkizacija"...

Tramp kaže da uvodi globalne carine od 15 odsto

Tagovi

Pavel: Umor od pomoći Ukrajini je ravnodušnost prema vlastitoj budućnosti

Komandant Vojske Ukrajine: Gubici ruske vojske su premašili broj regrutovanih, borimo se i dalje

Stotine ljudi na maršu u Lionu u znak protesta zbog ubistva desničara

Sjutra sunčano uz povremeno malu oblačnost

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO