Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da će razmotriti smanjenje carina Brazilu.
Međutim, kako je rekao, to je moguće samo pod odgovarajućim okolnostima.
Tramp je o mogućnostima da smanji carine Brazilu govorio u predsjedničkom avionu, na putu ka Maleziji, prenose Nezavisne novine.
Tamo će prisustvovati regionalnom samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) koji se održava tokom vikenda u Kuala Lumpuru.
Tramp je povećao carine na uvoz većine brazilske robe u Sjedinjene Američke Države na 50 odsto.
Povećao ih je sa deset odsto koliko je bilo početkom avgusta.
Taj potez je povezao sa sudskim procesom protiv bivšeg predsjednika te južnoameričke zemlje Žaira Bolsonara, koga podržava.
Aktuelni predsjednik Brazila, Luiz Inasio Lula da Silva rekao je u Kuala Lumpuru da je optimističan u pogledu dogovora sa Trampom.
- Sve zavisi od razgovora, nastupam sa optimizmom da možemo pronaći rješenje - rekao je Lula da Silva novinarima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Spreman sam da smanjim carine Brazilu

Sjedinjene Američke Države najavile su da će od 1. januara 2026. godine uvesti carine u visini od 107 odsto na italijansku paštu, čime bi jedan od najvažnijih sektora italijanskog izvoza mogao biti ozbiljno ugrožen.
Na već postojeću carinu od 15 odsto na pastu iz Italije, američka administracija planira da doda još 91,74 odsto, pozivajući se na optužbe za damping protiv italijanskih proizvođača "La Molisana" i "Garofalo", koji su već bili predmet istrage Ministarstva trgovine SAD, piše italijanski list "Sole".
Ovakve istrage američke vlasti sprovode gotovo svake godine, na zahtjev domaćih proizvođača pašte, ali su dodatne carine do sada rijetko prelazile dva odsto. Ovog puta, međutim, za period između 1. jula 2023. i 30. juna 2024. godine, utvrđene su prosječne marže dampinga od gotovo 92 odsto.
Osim La Molisane i Garofala, u izvještaju Ministarstva trgovine SAD navedene su i druge italijanske kompanije, uključujući kompanije Agritalia, Barila i još nekoliko drugih. Nove carine će se odnositi na sve njih, osim djelimično na one koje već imaju proizvodnju u SAD, poput Barile, pojašnjava italijanski list.
Italijansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da prati slučaj, a ministar poljoprivrede Italije Frančesko Lolobriđida izjavio je da je odluka Sjedinjenih Država "hiperprotekcionistička mjera bez ikakvog opravdanja" Italijanska prehrambena industrija godišnje proizvodi više od četiri miliona tona pašte, od čega se čak 60 odsto izvozi, a samo tržište SAD vrijedi oko 700 miliona dolara godišnje, dok je ukupni godišnji prihod sektora 8,7 milijardi eura.
Unija proizvođača hrane Italije nazvala je najavljene carine "uvredom za proizvod koji simbolizuje italijanski identitet", ocjenjujući da je riječ o političkoj, a ne tehničkoj odluci.
- Ova odluka Ministarstva trgovine Sjedinjenih Država je najstroža ikada donijeta i duboko nas je pogodila i razočarala - naveli su iz Unije.
Italijanska poljoprivredna organizacija "Coldiretti" poručila je da bi carina od 107 odsto "udvostručila cijenu tanjira pašte za američke potrošače i otvorila vrata lažnim italijanskim proizvodima".
Organizacija je pozvala italijansku vladu i Evropsku uniju da hitno preduzmu mjere za zaštitu "proizvoda koji je simbol mediteranske ishrane" i za očuvanje kvaliteta, radnih mjesta i ugleda cjelokupnog agro-prehrambenog sektora Italije.
- Dok Sjedinjene Države napadaju "Made in Italy", Vlada premijerke (Đorđe) Meloni ćuti. Gdje su konkretne mjere za zaštitu naših kompanija? Potrebna su hitna sredstva, mehanizmi podrške i trgovinska strategija. U suprotnom, cijenu će platiti italijanski radnici i porodice - poručila je italijanska opoziciona političarka Silvija Fregolent.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

SAD uvode carine od 107 odsto na italijansku paštu, proizvođači traže mjere zaštite

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je uvođenje novih carina koje će ići do 100 odsto za ljekove, a pogađaju i kamione i namještaj proizveden van SAD.
- Od 1. oktobra "primijenićemo porez od 100 odsto na svaki farmaceutski proizvod sa markom ili koji je patentiran, sem ako firma gradi svoju farmaceutsku fabriku u Americi - napisao je Tramp sinoć na svojoj platformi Trut Soušal.
U odvojenom saopštenju Tramp je juče takođe najavio uvođenje carina od 25 odsto na sve kamione proizvedene u drugim oblastima svijeta, a to je prema njemu mjera koja treba da podrži američke proizvođače kamiona.
Među stranim firmama koje konkurišu američkim proizvođačima na tržištu su švedski Volvo i njemački Dajmler.
On takođe namjerava da uvede carine za brojni namještaj, uključujući 50 odsto na sav kuhinjski namještaj, lavaboe za kupatila i povezane proizvode, kao i 30 odsto na tapaciran namještaj.
Ove nove carine oživljvavaju strah od inflacije u SAD, prve svjetske privrede, piše Frans pres.
Tramp je dao sebi za misiju da ponovo podstakne proizvođačku i industriju u SAD zahvaljujući svojoj protekcionističkoj politici, koja obilježava poptuni obrt američke politike koja je do sada nastojala da održava otvorenu privredu.
Njegova administracija uvela je osnovne carine od 10 odsto na sve zemlje, sa mnogo višim carinama za jedan broj zemalja čiji izvoz u SAD prevazilazi uvoz.
Tramp je uveo dodatne carine glavnim partnerima zemllje kao što su Kanada, Meksiko, Evropska unija i Kina sa kojom su pregovori još u toku.
Krajem avgusta prema sporazumu između Evropske unije i SAD fiksirana je carina od 15 odsto na farmaceutski sektor. Taj sporazum koji je postigla šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sa Trampom već je jako kritikovalo više zemalja članica EU i evropskih industrijalaca. EU je uzvratila da se radi o najboljem sporazumu koji je mogla da postigne u odgovoru na američke trgovinske prijetnje.

Tramp najavio nove carine, uključujući 100 odsto za ljekove

Meksička predsjednica, Claudia Sheinbaum, saopštila je da njena Vlada razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nemaju trgovinske sporazume sa tom zemljom, uključujući Kinu.
Carine bi bile dio Plana Meksiko, inicijative za podsticanje domaće industrije u vrijeme tarifa koje je američki predsjednik, Donald Trump, uveo na određenu uvoznu robu iz Meksika.
Sheinbaum nije iznijela detalje o tome koji proizvodi ili sektori pomenutih zemalja bi mogli biti pogođeni, prenosi Tanjug.
Meksiko je uključen u trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom (USMCA), koji je zamijenio Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini 2020. godine, a o kome su pregovarali tokom prvog mandata Trumpa.
Sporazum zahtijeva da tri zemlje sprovedu zajedničku reviziju nakon šest godina.

Meksiko bi mogao da uvede carine Kini

Kina je danas objavila da uvodi privremene carine u rasponu od 15,6 do 62,4 odsto na uvoz svinjetine iz Evropske unije (EU), radi borbe protiv dampinga, čime se produbljuje trgovinski spor dvije strane.
Ministarstvo trgovine Kine je saopštilo da je utvrdilo da Evropa na kineskom tržištu prodaje svinjetinu i nusproizvode od svinjetine po cijeni nižoj od cijene proizvodnje ili od cijene na tržištu EU (damping).
Kineska Vlada tvrdi da cijene svinjetine proizvedene u EU nanose "značajnu štetu" kineskoj industriji svinjetine, ne precizirajući koliku.
Ministarstvo u Pekingu je navelo da će carine stupiti na snagu 10. septembra, da je odluka preliminarna i da od izvoznika svinjetine iz EU uzima gotovinske depozite, ali nije reklo da li se ti depoziti mogu vratiti i pod kojim uslovima.
Kina i EU imaju više trgovinskih sporova u nizu industrija.
Kina je otvorila istragu o uvozu svinjetine iz EU u junu prošle godine, nekoliko dana pošto je EU uvela privremene carine na električna vozila kineske proizvodnje.
Potom je Peking sljedećeg mjeseca uveo antidamping carine na evropska žestoka pića, prije svega na konjak proizveden u Francuskoj, iako su glavni proizvođači dobili neke izuzetke od toga.
Istraga o uvozu svinjetine iz EU obuhvatila je razne proizvode, uključujući svježe i zamrznuto svinjsko meso i iznutrice. Najviše će biti pogođene Španija, Holandija i Danska.
Izvoz proizvoda od svinjetine iz EU u Kinu dostigao je vrhunac od 7,4 milijarde eura 2020. godine, kada je Peking morao da se okrene inostranstvu kako bi zadovoljio domaću tražnju jer su kineske farme bile teško pogođene bolešću svinja. Izvoz iz EU u Kinu je od tada opao - u 2023. je bio vrijedan 2,5 milijardi eira, a gotovo polovina je došla iz Španije.
Kina takođe istražuje potencijalni damping evropskih mlječnih proizvoda.

Kina uvodi privremene antidamping carine do 62,4 odsto na uvoz svinjetine iz EU

Bez uvoznih tarifa koje su donijele bilione dolara Sjedinjenim Državama, zemlja bi bila potpuno uništena, a njena vojna moć trenutno je devalvirana, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.
Američki apelacioni sud presudio je da Tramp nije imao ovlašćenja da samostalno nametne velike trgovinske tarife te je većinu njih proglasio neutemeljenom.
- Zakon daje predsjedniku značajna ovlašćenja da preduzme niz mjera kao odgovor na proglašeno nacionalno vanredno stanje - navodi se u obrazloženju suda.
Tramp je, međutim, odbacio presudu i istakao da će tarife ostati na snazi.
- Te mjere dovele su do više od 15 biliona dolara ulaganja u našu zemlju. Ako bi radikalno ljevičarski sud dopustio ukidanje tarifa, gotovo sva ta ulaganja bila bi izbrisana, a SAD bi postale zemlja trećeg svijeta bez nade u veličinu - rekao je Tramp.
On je dodao da će sve prethodno uvedene carine na uvoz iz drugih zemalja i dalje važiti, uprkos odluci apelacionog suda.

Tramp: Uvozne carine spasile SAD od uništenja

Indijski izvoznici spremaju se za nagli pad porudžbina iz Sjedinjenih Američkih Država nakon što su trgovinski pregovori između dvije države propali, a Vašington potvrdio da stupaju na snagu nove visoke tarife na robu te južnoazijske zemlje.
Dodatna carina od 25 odsto koju je najavio američki predsjednik Donald Tramp, a potvrđena je u obavještenju Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država (SAD), podiže ukupne tarife na čak 50 odsto, prenosi Biznis.ba.
Ove carine su među najvišim koje je uveo Vašington, pod obrazloženjem da je riječ o odmazdi za to što Nju Delhi povećava kupovinu ruske nafte.
- Vlada nema nade za bilo kakvo trenutno olakšanje ili odlaganje američkih tarifa - rekao je zvaničnik indijskog Ministarstva trgovine.
On je dodao da će izvoznici pogođeni tarifama dobiti finansijsku pomoć i biće podstaknuti da se diverzifikaciju ka tržištima kao što su Kina, Latinska Amerika i Bliski istok.

Indija se sprema za nagli pad trgovine sa SAD-om

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine i ograničenja izvoza zemljama za koje navodi da ciljaju američke tehnološke kompanije.
- Porezi ili zakoni o digitalnim uslugama, kao i propisi o digitalnim tržištima, svi su osmišljeni da diskriminišu ili naštete američkoj tehnologiji - napisao je kasno sinoć Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Čini se da je njegova izjava usmjerena na evropske zemlje i organizacije koje su usvojile zakone kojima se regulišu pravila interneta.
Evropska unija ima Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama, koji se tiču konkurencije i moderiranja sadržaja.
Velika Britanija takođe uvodi porez na digitalne usluge.
Ukoliko se te "mjere diskriminacije" ne uklone, Tramp nije isključio mogućnost uvođenja "značajnih dodatnih carina" na proizvode iz ovih zemalja ili uvođenja ograničenja izvoza američke tehnologije i čipova.
- Amerika i američke tehnološke kompanije više nisu 'kasica prasica' ili 'otirač' svijeta - dodao je američki predsjednik.
Tramp je u junu otkazao trgovinske pregovore sa Kanadom kao odgovor za porez na digitalne usluge koji je planirala Otava, a koji je usmjeren na američke multinacionalne kompanije kao što su Alphabet, Amazon i Meta. Kanada je ubrzo posle toga saopštila da otkazuje tu mjeru.

Tramp prijeti novim carinama zemljama koje ugrožavaju američku tehnologiju

Više poštanskih službi širom Evrope objavilo je danas da obustavlja slanje paketa u Sjedinjene Američke Države zbog postojanja nejasnih pravila u vezi s novim uvoznim carinama.
Poštanske službe u Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Italiji saopštile su da će trenutno prestati sa slanjem većine robe u SAD, Francuska i Austrija će se priključiti u ponedjeljak, a Velika Britanija u utorak, prenosi AP.
Prema dekretu koji je prošlog mjeseca potpisao predsjednik Donald Tramp, međunarodna roba koja je ranije bila izuzeta od američkih carina, vrijednosti ispod 800 dolara, biće podložna uvoznim carinama od 29. avgusta, a pisma, knjige, pokloni i mali paketi u vrijednosti manjoj od 100 dolara i dalje će biti izuzeti.
Trgovinski okvir dogovoren između SAD i Evropske unije prošlog mjeseca uspostavio je carinu od 15 odsto na većinu proizvoda koji se šalju iz EU.
Mnoge evropske poštanske službe najavile su da pauziraju isporuke, jer ne mogu da garantuju da će roba stići u SAD pre 29. avgusta, navodeći nejasnoće u pogledu toga koja roba je obuhvaćena novim pravilima i nedostatak vremena za obradu njihovih svih implikacija, uz podsjećanje da je dostava putem servisa kao što je DHL Express i dalje moguća.
PostEurop, udruženje 51 evropskog javnog poštanskog operatera, saopštilo je da će, ako se rešenje ne pronađe do 29. avgusta, svi članovi uzdruženja vjerovatno slijediti ovaj primjer.

Više poštanskih službi širom Evrope obustavlja slanje paketa u SAD

Kanada je u petak ukinula mnoge od svojih uzvratnih tarifa protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je značajan korak naprijed u odnosima dvije zemlje.
Kanada je u martu uvela protivtarife od 25 odsto na dugi popis američkih proizvoda koji su u skladu sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom nakon što su SAD najavile 25 odsto carina na čelik i aluminijum.
- Posebno je važno napomenuti da će kanadske tarife od 25 odsto na američke automobile, čelik i aluminijum zasad ostati na snazi - rekao je kanadski premijer Mark Karni na konferenciji za novinare u petak.
On je kazao da će promjena stupiti na snagu 1. septembra, rekavši da vjeruje da Kanada ima najbolji trgovinski sporazum od svih zemalja koje sarađuju sa SAD-om, prenosi SEEbiz.
- Dok intenzivno sarađujemo sa Sjedinjenim Državama, naš fokus je isključivo na strateškim sektorima - rekao je Karni.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za NBC News da je kanadski potez „davno trebalo da bude donesen“.
- Radujemo se nastavku razgovora s Kanadom o trgovinskim i nacionalnim sigurnosnim problemima administracije - rekao je zvaničnik.
Objava u petak uslijedila je nakon telefonskog poziva između Karnija i predsjednika Donalda Trampa, prvog poznatog poziva između njih dvojice od propalih razgovora prije roka za uvođenje tarifa 1. avgusta. Izvještaj o pozivu od četvrtka iz Karnijevog kabineta nazvao je razgovor „produktivnim i širokim“, a oba čelnika su se složila da se uskoro ponovo sastanu.
Karni je u petak rekao da ga je Tramp uvjeravao da će ukidanje odmazde pokrenuti pregovore između dvije zemlje.
Taj potez dolazi u trenutku kada bi se Sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade, koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, trebalo preispitati kasnije ove godine.

Kanada ukida mnoge od uzvratnih carina protiv SAD-a

Sprovodeći brojne reforme, stvarajući konkurentno poslovno okruženje i otvarajući veliki investicioni ciklus, Crna Gora, u završnici svog puta ka Evropskoj uniji, pravo je mjesto za ulaganje - poručio je premijer Milojko Spajić sa Globalnog foruma „Fortune” u Rijadu.
On je, kao počasni govornik, na panelu „Crna Gora: Mala država, velike ambicije“, predstavio ključne reforme i razvojne planove Vlade, naročito u oblasti energetike, turizma i tehnologija.
- Crna Gora prelazi svoju ključnu etapu u evropskim integracijama i, bogata različitostima, etnički najraznovrsnija u Evropi, svoj napredak gradi na kompromisu. Nijedna grupacija, ni etnička, ni religijska, kod nas nije dominantna, a oko ključnih pitanja nužan je dogovor, i svi moramo da radimo zajedno kako bismo doprli do svih i svima otvorili svoja vrata. Zato je uspjeh naš identitet - rekao je Spajić.
Kako je istakao, brojne reforme, članstvo u SEPA-i, jedan od najkonkurentnijih poreskih sistema u Evropi, sa najnižim opterećenjem rada i među najnižim stopama poreza na dohodak i dobit, zajedno sa napretkom u vladavini prava, Crnu Goru čine povoljnim poslovnim okruženjem za investitore, te da to može bito odlična prilika da i država i investitori imaju benefite.
Upitan koja je najvažnija poruka koju želi da uputi budućim investitorima, istakao je otvorenost
- Mi smo država koja nudi mogućnosti. Dođite i osjetite Crnu Goru. Vidjeti znači vjerovati - poručio je Spajić dodajući da Crna Gora nema dovoljno radne snage za nove investicije, te da je otvorena za inostrane eksperte koji bi i vodili velike projekte.
Saopštio je da su energetika, održivi turizam, saobraćajna infrastruktura, informaciono-komunikacione tehnologije, okosnica Szrategije pametnog razvoja Crne Gore.
Predstavljajući ga kao jednog od najmlađih lidera na svijetu, pitanja za Spajića na Fortune Global Forumu odnosila su se na ambicioznu reformsku agendu, pristupanje EU, stabilizaciju regionalnih odnosa, te privlačenje stranih investitora.
Fortune Global Forum, koji se realizuje u partnerstvu sa Fortune Media, okuplja najuticajnije svjetske poslovne i političke lidere s ciljem razmjene mišljenja o silama koje oblikuju globalna tržišta i investicione tokove.
Ovogodišnji Forum posvećen je temi „Velika konvergencija“, uz učešće šefova vlada, ministara, izvršnih direktora, investitora i lidera iz cijelog svijeta.

Spajić: Otvoreni i spremni za velika ulaganja, uspjeh je naš identitet

Gledajte informativnu emisiju "24 sata" večeras u 19 sati na Televiziji E. Naš gost je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Tema dana je - koalicija pod pritiskom: ucjene i prijetnje potresaju vlast.&nbsp;
- Kako će javne ucjene u Parlamentu uticati na odnose u vladajućoj većini? Da li je Mandić zaprijetio PES-u navodnim predmetima u fiokama tužilaca i gdje su u svemu Demokrate.
- Zbog političkog pritiska na VDT Milorada Markovića reagovala Delegacija EU u Crnoj Gori i vladin Savjet za vladavinu prava
- Tragedija u Sloveniji: Nasmrt pretučena jedna osoba, ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli ostavke.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Ivan Vujović, tema dana - koalicija pod pritiskom

Stotine hiljada razne živine je već uništeno u Nkemačkoj - zbog ptičjeg gripa. Virus šire ptice selice poput ždralova, koji i same masovno crkavaju. Vrhunac selidbe ptica, pa ni pomora - još nije dostignut.
Ptičji grip je u Njemačkoj prisutan tokom cijele godine, ali s jesenjom seobom ptica selica broj infekcija naglo raste, piše Dojče vele. Procjene pokazuju da je ove jeseni nakon izbijanja epidemija na farmama - do sada ubijeno i uklonjeno više od 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki.
Po ocjeni Instituta Fridrih-Lefler (FLI), saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja, širenje ptičjeg gripa među ždralovima u Njemačkoj dostiglo je - do sada neviđene razmjere.
FLI je podigao procjenu rizika od zaraze na „visok". Institut ne isključuje mogućnost da će epidemija dostići razmjere slične onima od prije četiri godine, kada je tokom zime 2020/21 širom Njemačke moralo da bude usmrćeno više od dva miliona životinja - što je bio jedan od najtežih talasa živinske kuge do sada.
<h2>Uzgajivači zabrinuti - traže obavezu zatvaranja živine</h2>
Prema podacima portparolke FLI-ja, tokom ove godine zabilježeni su slučajevi zaraze na 50 farmi širom Njemačke, od čega 26 samo u oktobru. Broj životinja koje su preventivno usmrćene kreće se od 5.000 do 93.000 - po farmi.
Uzgajivači živine sada traže konkretne mjere, poput uvođenja obaveznog držanja živine u zatvorenim prostorima na nivou cijele zemlje. Jer, kako se ptičji grip brzo širi rastu i strahovi od ekonomskih gubitaka.
- Najveći prioritet mora biti sprečavanje širenja virusa, zaštita živine i izbjegavanje štete - rekao je Georg Hajtlinder iz pokrajinskog udruženja živinarske industrije Baden-Virtemberg. On je zatražio uvođenje takozvane „naredbe o zatvaranju živine", što bi značilo da se živina iz slobodnog uzgoja mora držati u zatvorenim objektima.
<h2>Raste zabrinutost zbog mogućih nestašica živinskog mesa i jaja</h2>
Centralno udruženje njemačke živinarske industrije (ZDG) već upozorava na moguće nestašice jaja i živinskog mesa ukoliko se virus ptičjeg gripa ne suzbije na vrijeme.
- Potrebna nam je rasprava o strategijama vakcinacije, usklađivanje propisa o zaraznim bolestima životinja na nivou EU i jasnoća u međunarodnoj trgovini - rekao je predsjednik ZDG-a Hans-Peter Goldnik za medije.
Trenutno druge države još odbijaju da uvoze proizvode dobijene od vakcinisane živine.
Ako živinska kuga nastavi da se širi, a vlasti ne preduzmu protivmjere, razmjere zaraze i šteta mogle bi postati toliko velike da bi došlo do nestašica jaja i mesa, upozorava portparol udruženja. Za sada, međutim, taj nivo još nije dostignut.
<h2>Krive su ptice selice - ove godine ždralovi</h2>
Ptičji grip, poznat i kao živinska kuga, veoma je zarazna infektivna bolest koja kod brojnih vrsta ptica i živine često ima smrtonosan ishod. Zaražene divlje ptice koje na putu ka zimovalištima na jugu prave pauze - smatraju se glavnim prenosiocima ptičjeg gripa.
U populacijama divljih ptica, najznačajniji izvori zaraze vjerovatno su patke, jer one često samo prenose virus, a rijetko oboljevaju. Međutim, u osnovi svaka zaražena ptica može da prenese virus na druge.
Ove godine najviše su pogođeni ždralovi, ali je visoko zarazni virus tipa H5N1 potvrđen i kod drugih vrsta, poput divljih gusaka i pataka.
Novi slučajevi i dalje pristižu a to će, vjerovatno, potrajati, jer - vrhunac seobe ptica tek predstoji.
<h2>Kao u horor filmu</h2>
Ždralovi oboljeli od ptičjeg gripa umiru kao muve, padaju s neba, ponekad pravo pred noge ljudima. Na nivou cijele Njemačke broj mrtvih ždralova popeo se na više od 2.000.
Najgore je na sjeveroistoku Njemačke, u području ribnjaka kod Linuma u Brandenburgu, gdje se nalazi najveće odmaralište ovih ptica u Evropi.
Do subote popodne tamo je pokupljeno 1.500 mrtvih ptica.
- To je zaista neuobičajeno - rekla je Krista Kin, predsjednica Instituta Fridrih Lefler. Kako je objasnila, to vjerovatno ima veze s vremenom seobe, vremenskim uslovima i migracionim rutama ptica.
- Situacija je dramatična. Kao da smo u lošem horor filmu - rekao je Matijas Peršal, gradonačelnik Ferbelina u čijoj blizini se nalazi jezero.
A tamošnji okružni načelnik Rald Rajnhart rekao je za medije: „Proizvođačima u regionu uvedene su zabrane trgovine. Dakle, ni jaja ni mesni proizvodi ne smiju da idu u prodaju".
Rajnhart je trenutnu situaciju opisao kao „depresivnu". Dobrovoljni pomagači na terenu su nemoćni - skupljanje mrtvih ptica ne izaziva samo fizičku iscrpljenost, već predstavlja i ozbiljno psihološko opterećenje.
Mrtve ptice skupljaju dobrovoljci- uglavnom u zaštitnim odjelima. I to s dobrim razlogom. Za sada virus uglavnom ne uspijeva direktno da pređe sa životinje na čovjeka.
Ipak, 2024. u SAD je bilo ljudi koji su se zarazili ptičjim gripom. Tada su krave s jedne farme mleka bile posrednici. Radnici su imali povišenu temperaturu, kašalj, poteškoće s disanjem, ali i dijareju i povraćanje.
<h2>Da li postoji opasnost za ljude?</h2>
Virus H5N1 u osnovi je specijalizovan za receptore u disajnim putevima i crijevima ptica. Isti takvi receptori otkriveni su i u vimenu goveda. U ljudskim disajnim putevima, međutim, ima veoma malo receptora koji odgovaraju virusu H5N1, zbog čega su infekcije kod ljudi do sada bile izuzetno rijetke.
Prema izvještaju Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA) iz jula 2025. „povremeno je dolazilo do prenosa sa životinje na čovjeka, ali nije zabilježen prenos među ljudima". Ptičji grip, kako navode, može preći na čovjeka uglavnom na dva načina: putem direktnog kontakta sa zaraženim životinjama i preko kontaminirane okoline.
Već postoje vakcine protiv ptičjeg gripa (influence A/H5N1) za ljude — ali one nisu namijenjene široj populaciji, već prije svega rizičnim grupama, poput veterinara, radnika na živinarskim farmama i naučnika koji dolaze u blizak kontakt sa životinjama.
<h2>Vještačka inteligencija može da predvidi talase zaraze</h2>
Istraživači sa Univerziteta u Hajdelbergu razvili su model vještačke inteligencije koji sa velikom tačnošću predviđa obrasce izbijanja ptičijeg gripa u Evropi.
Regionalna žarišta mogu se predvidjeti uz pomoć lokalnih faktora kao što su sezonska temperatura, godišnji indeks vode i vegetacije ili podaci o gustini životinja. Ovakav model i ciljana prikupljanja podataka mogli bi doprinijeti proaktivnim mjerama prevencije.
U publikaciji objavljenoj u časopisu „Nature", naučnici objašnjavaju da je model treniran na podacima o izbijanjima ptičjeg gripa zabilježenim u Evropi između 2006. i 2021. godine.

Mrtve ptice padaju s neba u Njemačkoj, raste zabrinutost za domaću živinu

Šest i po tona kokaina zaplijenjeno je nedavno kod Kanarskih ostrva, sa trgovačkog broda čijih je devet članova posade uhapšeno, saopštila je španska policija.
Operaciju su sprovele specijalne jedinice španske policije, koje su presrele brod pod tanzanijskom zastavom kod Kanarskih ostrva, arhipelaga koji se nalazi kod obale sjeverozapadne Afrike, navela je policija.
- Kada su se ukrcali, devet članova posade je locirano i uhapšeno - navela je policija i dodala da je 6,5 tona kokaina pronađeno u dijelu skladišta broda, koji je isplovio iz Paname i bio je na putu ka luci Vigo, na sjeverozapadu Španije.
Američka savezna agencija zadužena za borbu protiv trgovine drogom, unaprijed je pružila ključne informacije koje su omogućile uspjeh operacije, navodi se u saopštenju.
Španska policija redovno objavljuje zapljenu velikih količina droge.
U oktobru 2024. godine, policija je otkrila 13 tona kokaina u luci Alhesiras, na jugu Španije, sakrivenog u kontejneru među bananama.
Vlasti su ovu zapljenu opisale kao najveću u istoriji trgovine drogom u zemlji.
Španiju stručnjaci za suzbijanje droge smatraju jednom od glavnih "kapija" za ulaz kokaina u Evropu, zbog svojih veza sa Latinskom Amerikom, gdje se droga proizvodi, kao i zbog svog geografskog položaja.

Šest i po tona kokaina zaplijenjeno na brodu kod Kanarskih ostrva

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: carine