<article><p>Predsjednički kandidat Republikanske stranke u SAD <b>Donald Tramp</b> još jednom je potvrdio da neće više ići na predsjedničke debate s protivkandidatkinjom iz redova Demokrata<b> Kamalom Haris</b>.</p><p>On je kazao da s njom nema o čemu da raspravlja i da je privremeno glasanje već počelo.</p><p>Ranije je Haris predložila novu debatu na CNN-u 23. oktobra, dok je Fox News ponudio termin 5. novembra.</p><p>Ankete između ova dva kandidata predviđaju veliku borbu, a održali su samo jednu debatu.</p><p>- Vrlo je kasno u procesu, glasanje je već počelo. Kamala je juče jasno rekla da ne bi učinila ništa drugačije od <b>Džoa Bajdena</b>, tako da nemamo o čemu raspravljati - neće biti revanša - naveo je Tramp na Truth Social Media.</p><p>Potpredsjednički kandidati <b>Džej Di Vens</b> i<b> Tim Volc</b> su održali debatu prije devet dana.</p></article>

<p>Predsjednički kandidat Republikanske stranke u SAD <b>Donald Tramp</b> još jednom je potvrdio da neće više ići na predsjedničke debate s protivkandidatkinjom iz redova Demokrata<b> Kamalom Haris</b>.</p>
<p>On je kazao da s njom nema o čemu da raspravlja i da je privremeno glasanje već počelo.</p>
<p>Ranije je Haris predložila novu debatu na CNN-u 23. oktobra, dok je Fox News ponudio termin 5. novembra.</p>
<p>Ankete između ova dva kandidata predviđaju veliku borbu, a održali su samo jednu debatu.</p>
<p>- Vrlo je kasno u procesu, glasanje je već počelo. Kamala je juče jasno rekla da ne bi učinila ništa drugačije od <b>Džoa Bajdena</b>, tako da nemamo o čemu raspravljati - neće biti revanša - naveo je Tramp na Truth Social Media.</p>
<p>Potpredsjednički kandidati <b>Džej Di Vens</b> i<b> Tim Volc</b> su održali debatu prije devet dana.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Donald Tramp

Kamala Haris

debata

Svijet

Tramp odlučno odbija debatu: Neće biti revanša, nemamo o čemu da raspravljamo

<p>Trećina sudija i skoro trećina državnih tužilaca, koji su učestvovali u istraživanju Akcije za ljudska prava (HRA) i agencije DeFacto Consultancy, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije - saopštili su iz HRA.<br/>
<br/>
Iz te nevladine organizacije su kazali da je mnogo više advokata (79,9 odsto) i vještaka (63,1 odsto), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima.<br/>
<br/>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije.<br/>
<br/>
- Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac - rekla je Gorjanc Prelević.<br/>
<br/>
Profesorica Olivera Komar, koja je predstavljala rezultate istraživanja “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, kazala je da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca.<br/>
<br/>
- Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost - pojasnila je Komar.<br/>
<br/>
Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković rekao je da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe.<br/>
<br/>
- Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu - naveo je on.<br/>
<br/>
Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.<br/>
<br/>
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan.<br/>
<br/>
- Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države - kazao je Iličković.<br/>
<br/>
Direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković pitao je kako doći do rješenja “kad smo stalno u nekim izborima”<br/>
On je kazao i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika.<br/>
<br/>
Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat i član Upravnog odbora Advokatske komore Andrija Raspopović rekao je da se ne može govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci.<br/>
<br/>
- Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali - tvrdi Raspopović.<br/>
<br/>
Istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5 odsto), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8 odsto).<br/>
<br/>
- Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci - korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici - 69,7 odsto, te 35,8 odsto vještaka - naveli su iz HRA.<br/>
<br/>
Kako su dodali, s druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3 odsto sudija i 49,8 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Istraživanje je pokazalo da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5 odsto) i nešto manje tužilaca (43,9 odsto).<br/>
<br/>
Iz HRA su kazali da svega 22,1 odsto sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, dok je procenat zadovoljnih zaradom znatno veći među tužiocima.<br/>
<br/>
- Naime, 56,1 odsto tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka - rekli su iz HRA.<br/>
<br/>
Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine.<br/>
<br/>
Takav pritisak je, kako se navodi, iskusilo 2,4 odsto ispitanih državnih tužilaca i 5,3 odsto sudija.<br/>
<br/>
Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9 odsto) i vještacima (8,7 odsto).<br/>
<br/>
- Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5 odsto advokata - rekli su iz HRA i dodali da je takvo mišljenje dosta drugačije među ostalim ispitanicima.<br/>
<br/>
S tom konstatacijom je saglasno 17,4 odsto vještaka, te 9,5 odsto sudija i 7,3 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Kako su kazali iz HRA, da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7 odsto), 14,1 odsto vještaka, te 7,4 odsto sudija, dok nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom.<br/>
<br/>
Navodi se da je sa idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasnomanje od polovine ispitanih sudija (42,1 odsto) i skoro četvrtina tužilaca (24,4 odsto).<br/>
<br/>
S tom idejom su najviše saglasni advokati, 72,5 odsto, a nešto manje vještaci - 66,3 odsto.<br/>
<br/>
Rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu - ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 odsto tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 odsto sudija.<br/>
<br/>
Iz HRA su rekli da je samo 7,3 odsto tužilaca i 3,2 odsot sudija izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku.<br/>
<br/>
Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela HRA u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra.<br/>
<br/>
Njime je obuhvaćeno 41 tužilac/teljka, 92 vještaka/inja, 95 sudija/tkinja, 109 advokata/ica.<br/>
<br/>
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.</p>

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

<p>Rusija će nastaviti sa testiranjem hipersonične rakete koju je dan ranije ispalila na Ukrajinu i započeti serijsku proizvodnju novog sistema - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p>On je kazao da danas u svijetu ne postoji protivmjera na takvu raketu, niti sredstva za njeno presretanje.</p>
<p>- Nastavićemo sa testiranjem ovog najnovijeg sistema. Neophodno je uspostaviti serijsku proizvodnju - rekao je Putin na sastanku sa zvaničnicima Ministarstva odbrane i vojno-industrijskog kompleksa, prenosi Rojters.</p>
<p>Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da Ukrajina radi na razvoju novih tipova protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila novim rizicima nakon ruskog raspoređivanja nove rakete srednjeg dometa.</p>
<p>Putni je ranije rekao da je ispaljivanje novog projektila odgovor na "agresivne akcije" NATO-a i ukrajinsku upotrebu raketa koje je isporučio Zapad za napade unutar ruske teritorije.</p>

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

<p>S.R. (49) uhapšen je nakon što je u alkoholisanom stanju udario u službeno vozilo koje se koristi za lično obezbjeđenje premijera Milojka Spajića.</p>
<p>- On je juče oko 15 sati, upravljajući vozilom pod dejstvom alkohola u mjestu Velje brdo u Podgorici, prešao u kolovoznu traku za kretanje vozila iz suprotnog smjera i tom prilikom ostvario kontakt sa službenim vozilom koje se koristi za lično obezbjeđenje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića. Predsjednik Vlade Spajić se nije nalazio u vozilu u trenutku saobraćajne nezgode - saopšteno je uz Uprave policije</p>
<p>Dodaje se da u nezgodi nije bilo povrijeđenih lica, te da je načinjena materijalna šteta na službenom vozilu, kao i na metalnoj ogradi sa strane kolovoza.</p>
<p>- Izvršeno je alkotestiranje vozača, te je kod S.R. utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2.23 g\kg i on je lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te su spisi predmeta po nalogu nadležnog tužioca istom dostavljeni na ocjenu i mišljenje - dodaje se u saopštenju.</p>

Uhapšen vozač koji je u alkoholisanom stanju udario u vozilo Spajićevog obezbjeđenja

<p>Upravni sud Crne Gore donio je presudu kojom je utvrđeno da je lider Ujedinjene Crne Gore <b>Goran Danilović</b> nezakonito imenovan za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) jer za tu poziciju nije ispunjavao uslove.</p>
<p>Tako je, usvajanjem tužbe kandidata na istom konkursu <b>Milana Markovića</b> sa Cetinja, poništeno rješenje Vlade <b>Dritana Abazovića</b> od 15. juna 2023. godine kojim je Danilović postavljen na tu poziciju.</p>
<p>Kako piše u presudi Upravnog suda, nejasno je na koji način je utvrđeno da je Danilović ispunio uslov znanje engleskog ili francuskog jezika „nivo A1“ - jer o tome nije dostavio uvjerenje.</p>
<p>- Polazeći od citiranih odredbi i činjeničnog utvrđenja, po ocjeni Suda, u predmetnoj upravnoj stvari se nije vodilo računa o pravilima upravnog postupka iz člana člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer su izostali jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način. Naime, kod činjenice da je jedan od kriterijuma predviđenih predmetnim javnim konkusom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, bio znanje engleskog ili francuskog jezika ,,novo A1'“, nejasno je na koji je način utvrđena ispunjenost tog kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika - navodi se u presudi.&nbsp;</p>
<p>Činjenica je, ističu u Upravnom sudu, da javnim konkursom u dijelu koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju nije posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već je tražena ,,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja’’.</p>
<p>- Ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je, po nalaženju Suda, nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke - ističe se u presudi.</p>
<p>Zbog toga je, podvlače oni, rješenje Vlade trebalo poništiti.</p>
<p>- U ponovnom postupku tuženi će, vodeći računa o iznijetim primjedbama Suda, otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16 i 11/24), nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari - napominje se u presudi.</p>
<p>Vlada se, ovim rješenjem, obavezuje da Markoviću isplati troškove spora u iznosu od 484 eura - 15 dana od prijema ove presude.</p>
<h2>Danilović tvrdio da ima sve što je potrebno</h2>
<p>Danilović je ranije tvrdio da je izabran zakonito, te da je imao sve što mu je za izbor na tu poziciju bilo potrebno. U tom kontekstu, Danilović je isticao da mu stručni ispit nije bio potreban dok je bio vršilac dužnosti direktora Agencije.</p>
<p>- Sve što sam morao da imam ja sam imao. Nije isto biti vršilac dužnosti ili biti izabran na konkursu. Ja sam izabran na konkursu, imao sam dvoje protivkandidata, jedan je odustao od jednog sam bio bolji. On je predavača na ustanovi koja proziva mene i Agenciju - naveo je Danilović svojevremeno gostujući na Gradskoj televiziji.</p>
<p>Rekao je da je poslao dokumentaciju Upravi za kadrove onog trenutka kad je na konkursu izabran na puni mandat.</p>
<p>- Ministar može biti ministar u četiri mandata, a ne mora imati položen stručni ispit. Pa nakon toga ako bi krenuo da radi u svom ministarstvu morao bi i to da polaže. Ja nemam ništa protiv, ovo su prigovori na zakon, ali zakon je jasan. Mi nijesmo ovdje da pravimo zasjede ustanovama, nego da im pomognemo da se pripreme za reakreditacije. Poboljšavamo pravila, ne da im ne napravimo sačekušu. U Agenciji za kontrolu i obezbjeđivanje visokog obrazovanja nema politike, pozovite zaposlene, niti je ikad bilo niti će ikad biti, imam dovoljno ličnog digniteta da bi se stidio da bih to uradio.. Nijesam mijenjao akt o sistematizaciji da bi to prilagodio nekim mojim potencijalnim kadrovima - izjavio je Danilović u februaru.</p>
<h2>Detalji spora</h2>
<p>Marković je u tužbi i na raspravi, kako se ističe u presudi, istakao da Daniloviću nije ni trebalo da bude omogućeno da bude učesnik na provjeri znanja upravo jer je javnim konkursom kao jedan od uslova navedeno znanje engleskog ili francuskog jezika A1 nivo - koje on nije ispunjavao.</p>
<p>- S tim u vezi je naveo da, kod činjenice da nije bilo organizovano testiranje iz engleskog jezika, znanje stranog jezika je bilo nužno potkrijepiti dokazom. Dodao je da je izabrani kandidat nakon zaključenja javnog konkursa dostavio potvrdu Centra za jezik i prevodilaštvo – Institut za strane jezike, br. 01-164 od 14.12.2022. godine. Pored navedenog je ukazao da je, saglasno odredbama člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, resorni ministar dužan da, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema liste za izbor kandidata i izvještaja iz člana 58 stav 5 istog zakona, nakon obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor Vladi predloži imenovanje starješine organa uprave, a što u konkretnom slučaju nije ispoštovano. Na usmenoj raspravi tužilac je, preko punomoćnika, ukazao da je nakon podnošenja tužbe saznao da je u istoj upravnoj stvari pokrenut postupak inspekcijskog nadzora, na osnovu kojeg je upravna inspektorka donijela akt, broj UPIN 10-700/24-180/3 od 02.10.2024. godine, koji je dostavio Sudu. Predložio je da Sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito. Tražio je troškove spora - navodi se u presudi Upravnog suda.</p>
<p>U odgovoru na tužbu, kako se dalje navodi, Danilović je ostao pri razlozima datim u osporenom rješenju - ukazujući da je nesporna činjenica da postupak realizacije javnog konkursa sprovodi Uprava za ljudske resurse, kao nadležni organ, koja provjerava ispravnost i potpunost dokumentacije kandidata za određeno radno mjesto, kao i da je Zakonom propisano komisijsko testiranje kandidata uz obezbijeđenu javnost, transparentnost i sa jednakim pravima i obavezama kandidata.&nbsp;</p>
<p>- Po ocjeni tuženog organa, predmetnim imenovanjem nije povrijeđen niti jedan materijalni propis, a osporeno rješenje je ispravno i na zakonu zasnovano, zbog čega je predložio da Sud tužbu odbije kao neosnovanu. Zainteresovano lice, G. D. iz P., u odgovoru na tužbu i na raspravi, ukazao je da je tužba neosnovana i da je predmetni postupak izbora sproveden u zakonitoj proceduri, a da je on ispunjavao sve propisane uslove i dostavio dokumentaciju traženu javnim konkursom. Kako javnim konkursom nije tražena potvrda ili uvjerenje o položenom stranom jeziku, ocijenio je da istu nije bio u obavezi da dostavi. Ukazao je da u slučaju da nije ispunjavao uslove konkursa, ne bi mogao da bude na listi kandidata - piše u presudi Upravnog suda.</p>
<p>Dodaje se da je Danilović rekao da je samoinicijativno polagao engleski jezik kod nadležne ustanove i da se potvrda o poznavanju engleskog jezika od 14. decembra 2022. godine nalazi u njegovom personalnom dosijeu, te da bi je dostavio u situaciji da je tražena javnim konkursom.&nbsp;</p>
<p>- Takođe je naveo da je u propisanom roku položio stručni ispit za rad u državnim organima, pozivajući se na uvjerenje Ministarstva javne uprave, broj UPI 01-109/24-22/4 od 08.05.2024. godine. Ocijenio je neosnovanim navod tužbe u odnosu na rok propisan odredbom člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ukazujući da se radi o roku instrukcione prirode, te da pomenuta odredba nema karakter imperativne norme. U odnosu na akt upravne inspektorke, sa kojim je upoznat na usmenoj raspravi, naveo je da je od iste dva puta tražio da obustavi postupak upravnog nadzora, budući da je u toku predmetni upravni spor - piše u presudi.</p>
<p>Danilović je predložio da Sud odbije tužbu kao neosnovanu, ali se to nije desilo.</p>
<p>- Saglasno odredbi člana 41 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Sl.list CG", br. 2/18, 34/19, 8/21 i 37/22) popuna radnog mjesta starješine organa uprave i radnih mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar vrši se na osnovu javnog konkursa. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, organ za upravljanje kadrovima, saglasno odredbi člana 45 stav 1 istog zakona, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa. Odredbom člana 58 stav 1 propisano je da kandidat koji ispunjava uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave podliježe provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjera iz stava 1 ovog člana vrši se putem testiranja u pisanoj formi i strukturiranim intervjuom, ocjenjivanjem kompetencija, znanja i sposobnosti, na osnovu propisanih kriterijuma. (stav 2) Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima ("Sl.list CG", br. 50/18 ž) propisana je provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave (član 20-25). Prema stanju u spisima predmeta, Uprava za ljudske resurse je za potrebe Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, objavila javni konkurs, broj 02-100/22-2013/3 od 24.10.2022. godine, za izbor direktora/ice – 1 izvršilac, na period od 4 godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Navedenim javnim konkursom su bili predviđeni uslovi: VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti prirodnih, humanističkih ili društvenih nauka; znanje engleskog ili francuskog jezika, nivo A1; poznavanje rada na računaru; položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima - kazali su u Upravnom sudu.</p>
<p>Naglasili su da potrebnu dokumentaciju čine: obrazac prijave za slobodno radno mjesto, curriculum vitae - CV, fotokopija biometrijske lične karte, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.</p>
<p>- Takođe, javnim konkursom je određeno da, izuzetno, radni odnos u državnom organu može da zasnuje i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa odredbom člana 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uprava za ljudske resurse je, uz poziv na odredbu člana 45 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, sačinila listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkretnog javnog konkursa, broj 02-100/22-2809/2 od 05.12.2022. godine, na kojoj su, pored tužioca, bili G. D. i M. Ž.. Provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove predmetnog javnog konkusa (izrada pisanog rada i strukturirani intervju), sprovedena je, dana 12.04.2023. godine, pred tročlanom komisijom koju je obrazovala Uprava za ljudske resurse, nakon čega je, u skladu sa odredbama člana 47 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na osnovu izvještaja o provjeri kandidata, utvrdila listu za izbor kandidata na kojoj su se našli G. D. (36,67 bodova) i tužilac (28,67 bodova), dok se kandidatkinja M. Ž. nije odazvala postupku provjere - piše u presudi.</p>
<p>Lista za izbor kandidata i izvještaj o provjeri kandidata su dostavljeni Ministarstvu prosvjete, a kako se dodaje, nakon što je ministar prosvjete, 17. i 18. maja 2023. godine obavio intervju sa kandidatima - o čemu je sačinjen zapisnik.</p>
<p>- Isti je, na osnovu člana 13c Zakona o visokom obrazovanju u vezi sa članom 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tuženom organu podnio predlog da se G.D. imenuje za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo tuženog nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti tuženog, razmotrila je predlog ministra prosvjete i podnijela truženom organu predlog da se za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenuje G.D., na period od četiri godine, s tim što je isti dužan da položi stručni ispit za rad u državnim organima u roku od jedne godine od dana donošenja rješenja. Tuženi organ je razmotrio i prihvatio predlog rješenja Komisije i donio osporeno rješenje, kojim je za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvlaiteta visokog obrazovanja imenovan G.D - navodi se u presudi.</p>

Goran Danilović nezakonito imenovan za direktora AKOKVO

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tramp odlučno odbija debatu: Neće biti revanša, nemamo o čemu da raspravljamo

Tagovi

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

Uhapšen vozač koji je u alkoholisanom stanju udario u vozilo Spajićevog obezbjeđenja

Goran Danilović nezakonito imenovan za direktora AKOKVO

PRATITE TVe UŽIVO