Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je na javnu debatu predstavnike demonstranata, nakon što su u protekle dvije sedmice antivladini protesti građana eskalirali. 
 
Vučić je na društvenoj mreži Instagram objavio da nudi razgovor pred televizijskim kamerama i na svim portalima, na šta su predstavnici studenata odgovorili da će sa njim razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Pozivam predstavnike blokaderskog pokreta da razgovaramo o vizijama, planovima i programima za budućnost i svi zajedno osudimo nasilje na našim ulicama - naveo je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštili su da će sa Vučićem razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Očigledno da nema odgovor na narodni bunt, pa bi sad i da razgovara sa nama koje mjesecima naziva teroristima. O vizijama i programima za budućnost ćemo debatovati, u predizbornoj kampanji, kad raspiše izbore - naveli su studenti Filozofskog fakulteta u blokadi. 
 
Studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta napisali su „može, kad se raspišu izbori“. 
 
Pravni fakultet u Nišu objavio je - „Raspiši izbore. Nemamo o čemu drugom da pričamo“. 
 
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. 
 
Studenti koji predvode proteste dodali su u u međuvremenu i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. 
 
Vlast, sa druge strane, odbija da raspiše prijevremene izbore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić pozvao predstavnike demonstranata na javnu debatu

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Predsjednički kandidat Republikanske stranke u SAD Donald Tramp još jednom je potvrdio da neće više ići na predsjedničke debate s protivkandidatkinjom iz redova Demokrata Kamalom Haris.
On je kazao da s njom nema o čemu da raspravlja i da je privremeno glasanje već počelo.
Ranije je Haris predložila novu debatu na CNN-u 23. oktobra, dok je Fox News ponudio termin 5. novembra.
Ankete između ova dva kandidata predviđaju veliku borbu, a održali su samo jednu debatu.
- Vrlo je kasno u procesu, glasanje je već počelo. Kamala je juče jasno rekla da ne bi učinila ništa drugačije od Džoa Bajdena, tako da nemamo o čemu raspravljati - neće biti revanša - naveo je Tramp na Truth Social Media.
Potpredsjednički kandidati Džej Di Vens i Tim Volc su održali debatu prije devet dana.

Tramp odlučno odbija debatu: Neće biti revanša, nemamo o čemu da raspravljamo

Demokratska partija socijalista saopštila je da nosilac liste te stranke za izbore u Podgorici Nermin Abdić neće učestvovati u večerašnjoj debati na Javnom servisu zbog obaveza prema pacijentima.
Umjesto njega, listu „I riječju i djelom!“ predstavljaće šef Odborničkog kluba DPS-a u Podgorici Andrija Klikovac.
- Imajući u vidu da se sučeljavanje nosilaca lista na Javnom servisu, za predstojeće podgoričke izbore, snima danas prijepodne, u radno vrijeme kad dr Nermin Abdić ima obaveze u Kliničkom centru prema brojnim pacijentima, umjesto njega listu „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić će predstavljati Andrija Klikovac. Ovo je odluka dr Abdića, koju je on jutros, u video obraćanju, javno obrazložio - kazali su iz DPS-a.
Naredna debata u kojoj će Abdić učestvovati biće održana u subotu.

Abdić preskače debatu zbog obaveza prema pacijentima, mijenja ga Klikovac

Predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Haris izjavila je na stranačkom skupu u Sjevernoj Karolini, jednoj od američkih država ključnih za ishod novembarskih izbora, da vjeruje da se biračima duguje još jedna debata.
Nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazalo je da je Haris u prvoj predsjedničkoj debati nadmašila republikanskog protivkandidata Donalda Trampa, prenosi Glas Amerike.
Tramp je objavio je da neće učestvovati u još jednog predsjedničkoj debati.
- Kada borac izgubi meč prvo što traži je revanš. Ankete jasno pokazuju da sam, u utorak uveče, pobijedio u debati protiv drugarice Kamale Haris – kandidatkinje radikalne ljevice demokrata. Ona je odmah pozvala na još jednu debatu - napisao je bivši predsjednik na društvenoj mreži „Istina“, okriviši aktuelnu administraciju za loše stanje u državi.
On je istakao da „neće biti treće debate“.
Donald Tramp je danas saopštio da odbija novu debatu protiv svoje demokratske rivalke Kamale Haris, u publikaciji na svojoj platformi Truth Social.
- Neće biti treće debate - izjavio je republikanski kandidat, iako je bilo poziva da se održi još jedna debata za mjesec dana.
 
&nbsp;

Haris: Biračima se ipak duguje još jedna debata;

Televizijsku debatu između kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Kamale Haris i Donalda Trampa gledalo je 57,5 miliona gledalaca na sedam različiih televizijskih kanala, prenio je Rojters.
Prethodnu, junsku debatu kandidata, kad su učestvovali Tramp i tadašnji kandidat demokrata i predsjednik SAD Džozef Bajden, gledalo je oko 51 milion gledalaca.
Nilsen, kompanija koja prati gledanost, obuhvatila je samo gledaoce koji su preko televizije pratili debatu, ali ne i one koji su putem lajv strimova i na drugim internet platformama gledali duel dvoje kandidata.
Debata u utorak bio je prvi put da Tramp i Haris sučele stavove licem u lice.

Debatu Kamale Haris i Donalda Trampa pratilo skoro 60 miliona TV gledalaca

Demokratkinja Kamala Haris i republikanac Donald Tramp suočili su se u debati u Filadelfiji, boreći se za glasove birača uoči izbora za predsjednika Sjedinjenih Država u novembru.
To je bila prva debata Haris i Trampa u aktuelnoj kampanji za mjesto u Bijeloj kući.
Predsjednička debata u junu je praktično okončala kampanju američkog predsjednika Džozefa Bajdena poslije katastrofalnog nastupa protiv Trampa. Haris je tada preuzela ulogu demokratskog kandidata, i od tada se predizborna trka potpuno zahuktala.
Prema gotovo svim relevantnim istraživanjima javnog mnjenja, očekuje se veoma napeta izborna trka, a pitanje pobjednika tradicionalno će se "lomiti" u nekoliko ključnih država, kao što su Pensilvanija i Mičigen.
U više navrata su kandidati pokušavali da jedno drugom upadnu u riječ dok im mikrofoni nisu bili uključeni i dok je onaj drugi govorio.
Haris je istakla da Tramp i ona imaju dvije „veoma različite“ vizije za Ameriku. Navela je da je usredsređena na budućnost, a Tramp na prošlost.
- Ne vraćamo se nazad. Možemo da zacrtamo novi put naprijed - poručila je Haris.
Tramp je rekao da je Haris, aktuelna potpredsjednica SAD, na vlasti već skoro četiri godine i nije ništa od politika za koju se zalaže.
- Ne možemo da žrtvujemo svoju zemlju zarad loše vizije. Mi smo nacija koja propada i smiju nam se širom svijeta - poručio je on.
<h2>Ekonomija</h2>
Debata je otvorena pitanjima o ekonomiji. Haris je rekla da je „odgajana kao dijete srednje klase“ i da će biti usredsređena na stvaranje „ekonomije prilika“. Oštro je kritikovala Trampa zbog politike za koju je rekla da bi povećala troškove za Amerikance. Tramp je to odbacio i rekao da će se fokusirati na tarife na uvoz iz stranih zemalja. I brzo je prebacio fokus na imigraciju, rekavši da se ljudi „slivaju u zemlju“.
Kao i Bajden prije nje, Haris je kritikovala Trampa zbog nasljeđa njegovog prvog mandata, od upravljanja ekonomijom do reakcije na pandemiju koronavirusa.
- Ono što smo uradili je da počistimo nered Donalda Trampa - rekao je Haris.
<h2>Abortus</h2>
Upitan da pojasni stav u vezi sa abortusom, s obzirom na "pomiješane" poruke u prošlosti, Tramp je najpre optužio demokrate da žele da dozvole abortus u „devetom mjesecu“ trudnoće.
Demokrate su "radikalne" u vezi sa tim, kaže on, tvrdeći da se demokratski kandidat za potpredsjednika Tim Volz posebno zalagao za abortus u devetom mjesecu. Tramp je rekao da je pomogao da se to pitanje vrati državama da odluče i kaže da vjeruje u izuzetke u slučajevima silovanja i incesta.
Haris je napomenula da je Tramp imenovao trojicu sudija Vrhovnog suda koji su prije dvije godine poništili nacionalno pravo na abortus. Navela je da je više država donijelo „Trampove zabrane abortusa koje ne čine izuzetke za silovanje i incest“.
- Kažete da je to ono što su ljudi željeli - rekla je ona, opisujući žene koje "krvare u autu na parkingu", jer ne mogu da abortiraju.
- Oni to ne žele - istakla je Haris.
<h2>Imigracija</h2>
Haris je podsjetila da je ona krivično gonila krijumčare ljudi i optužila Trampa da je poništio zakon o bezbjednosti granice koji je u jednom trenutku imao podršku obje stranke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkRh6598RmHM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Znate šta se dogodilo? Donald Tramp je telefonirao nekim ljudima u Kongresu i rekao da "ubiju" prijedlog zakona. Zašto? Zato što je više volio da se bavi problemom umjesto da ga riješi - navela je Haris.
Tramp je odgovorio nedokazanom tvrdnjom da su migranti čak jeli kućne ljubimce u gradu Springfildu u Ohaju.
- Oni jedu pse. Jedu kućne ljubimce ljudi koji tamo žive - kaže Tramp.
Moderator Dejvid Mjuir napomenuo jer da je gradski menadžer u Springfildu rekao da nema dokaza za to.
- Pa, vidio sam ljude na televiziji kako govore "moj pas je uzet i iskorišćen za obrok" &nbsp;- rekao je Tramp.&nbsp;
Haris je na to odgovorila: "Evo kada pričamo o ekstremima".
<h2>Trampovi slučajevi pred sudom</h2>
Haris je napala Trampa zbog sopstvene kriminalne istorije kao odgovor na njegove tvrdnje o "zločinima migranata".
- Mislim da je ovo tako važno, jer dolazi od nekoga ko je procesuiran za zločine protiv nacionalne bezbjednosti, ekonomske zločine, miješanje u izbore - kaže ona.
Tramp je odgovorio ponavljajući neke od tvrdnji koje je iznio, rekavši da one predstavljaju zloupotrebu pravosudnog sistema.&nbsp;
- To su lažni slučajevi - kazao je on.
<h2>Upad u Kapitol</h2>
Upitan da prokomentariše svoju ulogu u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021, nakon prethodnih izbora, Tramp tvrdi da je objavio tvit pozivajući izgrednike da odu.&nbsp;
- Mirno i patriotski, rekao sam, tokom svog govora, a ne kasnije - rekao je Tramp i dodao da njegov govor nije pozivao na nasilje.
Voditelj ga je upitao da li se kaje zbog toga što je uradio tog dana.
- Nisam imao ništa s tim osim što su tražili od mene da održim govor - uzvratio je Tramp.
Haris napominje da je tog dana bila u Kongresu kao američki senator i izabrani potpredsjednik.
- Toga dana predsjednik Sjedinjenih Država podstakao je nasilnu gomilu da napadne Kapitol naše nacije, da oskrnavi Kapitol naše nacije - rekla je ona.
<h2>Bliski istok</h2>
Haris je ponovila da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.
Tramp je kazao da sukob "nikada ne bi počeo" da je on i dalje predsjednik.
- Ona mrzi Izrael - dodao je on.
- Ako bude predsjednica, vjerujem da Izrael neće postojati za dvije godine od sada - kazao je on i optužio Haris da „mrzi i arapsko stanovništvo“ jer „cijelo mjesto diže u vazduh“.
Haris - koji je više puta obećavala da će podržati bezbjednost Izraela - demantovala je tu tvrdnju, rekavši da se Tramp bavi "podjelama i odvraća pažnju od stvarnosti".
<h2>Rat u Ukrajini</h2>
- Želim da se rat zaustavi - rekao je Tramp odgovorajući na pitanje da li želi da Ukrajina pobijedi. On dalje govori o cijeni rata Rusije u Ukrajini sa SAD, tvrdeći da Evropa plaća mnogo manje u poređenju sa SAD.
Kaže da "veoma dobro" poznaje i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina.
Haris je navela da su američki saveznici iz NATO alijanse "zahvalni što Tramp nije predsjednik“.
- U suprotnom bi Putin sjedio u Kijevu i gledao u ostatak Evrope - kaže ona.
Dodala je i da je Putin „diktator koji će smazati za ručak” Trampa.
<h2>Trampove tvrdnje o porijeklu Haris</h2>
Moderatori su pitali Trampa o jednoj od njegovih najkontroverznijih izjava u izbornom ciklusu - lažnoj tvrdnji iz julu da je Haris tek nedavno počela da se identifikuje kao crnkinja.
- Nije me briga šta je ona - naveo je republikanski kandidat.
Haris je odgovorila da je "tragedija što imamo nekoga ko želi da bude predsjednik, a uporno je tokom karijere pokušavao da iskoristi rasu da podijeli američki narod“.
<h2>Zašto je važna Pensilvanija?</h2>
Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija donosi najviše glasova od svih još neopredijeljenih država za koje se očekuje da će presuditi izbore. Većina analitičara predviđa da će, ko god da osvoji Pensilvaniju, pobijediti u trci za Bijelu kuću.
Demokrate su, istorijski gledano, pobjeđivale u Pensilvaniji tako što bi osvojili veliku većinu glasova u Filadelfiji, i tako nadomjestili gubitke koje pretrpe u većem dijelu ostatka države koji glasa za republikanske kandidate.
U gradu je 2020. godine zabilježen najveći odziv birača od 1984 - 68 odsto, ali ta brojka blijedi u poređenju sa 76,5 odsto što je bio odziv na državnom nivou.

Debata Haris - Tramp: Mnogo "vatre" i dvije različite vizije Amerike

U Požarevačkoj ulici u Makedonskom naselju danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je pričinjena veća materijalna šteta na dva putnička vozila.
Kako su Radio Bar i Bar Info saznali iz policijskih izvora, svi učesnici u udesu upućeni su u Opštu bolnicu Bar radi preventivnih medicinskih pregleda.
Prema informacijama iz policije, do nezgode je došlo usljed kontakta dva automobila. Vozilom marke „Opel Meriva“ upravljao je G. S. (42) iz Bara, dok je za volanom automobila „Porsche“, beogradskih registarskih oznaka, bio G. Đ. (44) iz Zemuna.
Tačne okolnosti pod kojima je došlo do nezgode biće utvrđene nakon završetka policijskog uviđaja.

Bar: Saobraćajna nezgoda u Makedonskom naselju, učesnici upućeni u Opštu bolnicu

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević razgovarala je sa Marilenom Raounom, zamjenicom ministra evropskih poslova Kipra, kojoj je čestitala preuzimanje predsjedavanja Savjetom Evropske unije i poželjela uspješan mandat.
Tokom razgovora, sagovornica je upoznala Gorčević sa prioritetima kiparskog predsjedavanja, među kojima su jačanje geopolitičke uloge Evropske unije, povećanje njene konkurentnosti u globalnoj ekonomiji i unapređenje otpornosti na bezbjednosne prijetnje.
Posebno je istaknuto da je politika proširenja prepoznata kao jedan od ključnih ciljeva kiparskog predsjedavanja, uz namjeru da se dodatno ojača uloga i vidljivost EU u regionu i pruži aktivna podrška državama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu.
Gorčević je, kako je navela, sagovornicu informisala o čvrstoj odlučnosti Crne Gore da do kraja godine dovrši proces pregovora sa Evropskom unijom, uz uvjerenje da će po okončanju kiparskog predsjedavanja i Crna Gora i Kipar biti zadovoljni brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja.

Gorčević: Kiparsko predsjedavanje EU snažno podržava politiku proširenja i Zapadni Balkan

Pregovori o formiranju vlade u Nizozemskoj olandiji biće usmjereni ka formiranju rijetke vlade manjinskog kabineta, saopštili su danas lideri triju potencijalnih koalicionih partija.
Pregovori će se nastaviti između centrističke, pro-EU partije D66 koju predvodi Rob Jeten, koja je pobijedila na izborima prošlog oktobra, konzervativnih Hrišćanskih demokrata i desničarske VVD.
Ova koalicija bi imala 66 mandata u donjem domu parlamenta od ukupno 150, i morala bi tražiti podršku drugih partija pojedinačno za svoje politike.
Nizozemskom obično upravljaju koalicije sa većinom, ali jako fragmentisana politička scena sve više otežava formiranje takve koalicije.
Nakon oktobarskih izbora, sve glavne partije isključile su mogućnost vladanja sa anti-muslimanskim populistom Gertom Vildersom nakon što je on srušio prethodnu vladu, koju je vodila njegova PVV.
VVD je isključila saradnju sa ljevičarskom kombinacijom Zelenih/Radničke partije, čije uključivanje je bilo jedina opcija za čvrstu većinu.
D66 je, sa svoje strane, bio protiv uključivanja euroskeptične, konzervativne JA21, koja bi mogla podići ukupan broj mandata na 75.

Nizozemske partije na putu da sastave manjinsku vladu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku povodom neustavnog Dana Republike Srpske. Ta vijest možda i ne bi zavrijedila posebnu pažnju da nije riječ o čovjeku koji obavlja jednu od najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji uporno odbija da čestita Dan nezavisnosti države čiji je predsjednik parlamenta.
Skandal, međutim, ne leži samo u toj selektivnoj „čestitarskoj“ principijelnosti. On je dublji i opasniji. Mandić je jedan od najviših državnih funkcionera zemlje čiju nezavisnost ne priznaje, čiju himnu ne sluša, čiji jezik ne prihvata i čiju zastavu ne podnosi. Himnu bi mijenjao, zastavu sklonio, a službeni jezik preimenovao – jer mu ova Crna Gora, ovakva kakva jeste, jednostavno ne odgovara.
I sve to traje godinama, gotovo rutinski i svakodnevno, pod providnim plaštom priče o evropskim integracijama i navodnoj posvećenosti razvoju države. Iza te retorike, međutim, stoji politika koja sistematski potkopava temeljne vrijednosti crnogorske državnosti.
Crna Gora je, zaista, zemlja apsurda. Možda i jedina suverena država na svijetu u kojoj njeni najviši predstavnici javno i otvoreno ne priznaju državu koju predstavljaju, ali zato uredno i bez dileme naplaćuju svoje visoko plaćeno političko djelovanje.

Tag: debata