Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Predsjednički kandidat Republikanske stranke u SAD Donald Tramp još jednom je potvrdio da neće više ići na predsjedničke debate s protivkandidatkinjom iz redova Demokrata Kamalom Haris.
On je kazao da s njom nema o čemu da raspravlja i da je privremeno glasanje već počelo.
Ranije je Haris predložila novu debatu na CNN-u 23. oktobra, dok je Fox News ponudio termin 5. novembra.
Ankete između ova dva kandidata predviđaju veliku borbu, a održali su samo jednu debatu.
- Vrlo je kasno u procesu, glasanje je već počelo. Kamala je juče jasno rekla da ne bi učinila ništa drugačije od Džoa Bajdena, tako da nemamo o čemu raspravljati - neće biti revanša - naveo je Tramp na Truth Social Media.
Potpredsjednički kandidati Džej Di Vens i Tim Volc su održali debatu prije devet dana.

Tramp odlučno odbija debatu: Neće biti revanša, nemamo o čemu da raspravljamo

Demokratska partija socijalista saopštila je da nosilac liste te stranke za izbore u Podgorici Nermin Abdić neće učestvovati u večerašnjoj debati na Javnom servisu zbog obaveza prema pacijentima.
Umjesto njega, listu „I riječju i djelom!“ predstavljaće šef Odborničkog kluba DPS-a u Podgorici Andrija Klikovac.
- Imajući u vidu da se sučeljavanje nosilaca lista na Javnom servisu, za predstojeće podgoričke izbore, snima danas prijepodne, u radno vrijeme kad dr Nermin Abdić ima obaveze u Kliničkom centru prema brojnim pacijentima, umjesto njega listu „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić će predstavljati Andrija Klikovac. Ovo je odluka dr Abdića, koju je on jutros, u video obraćanju, javno obrazložio - kazali su iz DPS-a.
Naredna debata u kojoj će Abdić učestvovati biće održana u subotu.

1250x600

1084x550

Abdić preskače debatu zbog obaveza prema pacijentima, mijenja ga Klikovac

Predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Haris izjavila je na stranačkom skupu u Sjevernoj Karolini, jednoj od američkih država ključnih za ishod novembarskih izbora, da vjeruje da se biračima duguje još jedna debata.
Nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazalo je da je Haris u prvoj predsjedničkoj debati nadmašila republikanskog protivkandidata Donalda Trampa, prenosi Glas Amerike.
Tramp je objavio je da neće učestvovati u još jednog predsjedničkoj debati.
- Kada borac izgubi meč prvo što traži je revanš. Ankete jasno pokazuju da sam, u utorak uveče, pobijedio u debati protiv drugarice Kamale Haris – kandidatkinje radikalne ljevice demokrata. Ona je odmah pozvala na još jednu debatu - napisao je bivši predsjednik na društvenoj mreži „Istina“, okriviši aktuelnu administraciju za loše stanje u državi.
On je istakao da „neće biti treće debate“.
Donald Tramp je danas saopštio da odbija novu debatu protiv svoje demokratske rivalke Kamale Haris, u publikaciji na svojoj platformi Truth Social.
- Neće biti treće debate - izjavio je republikanski kandidat, iako je bilo poziva da se održi još jedna debata za mjesec dana.
 
&nbsp;

Haris: Biračima se ipak duguje još jedna debata;

Televizijsku debatu između kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Kamale Haris i Donalda Trampa gledalo je 57,5 miliona gledalaca na sedam različiih televizijskih kanala, prenio je Rojters.
Prethodnu, junsku debatu kandidata, kad su učestvovali Tramp i tadašnji kandidat demokrata i predsjednik SAD Džozef Bajden, gledalo je oko 51 milion gledalaca.
Nilsen, kompanija koja prati gledanost, obuhvatila je samo gledaoce koji su preko televizije pratili debatu, ali ne i one koji su putem lajv strimova i na drugim internet platformama gledali duel dvoje kandidata.
Debata u utorak bio je prvi put da Tramp i Haris sučele stavove licem u lice.

Debatu Kamale Haris i Donalda Trampa pratilo skoro 60 miliona TV gledalaca

Demokratkinja Kamala Haris i republikanac Donald Tramp suočili su se u debati u Filadelfiji, boreći se za glasove birača uoči izbora za predsjednika Sjedinjenih Država u novembru.
To je bila prva debata Haris i Trampa u aktuelnoj kampanji za mjesto u Bijeloj kući.
Predsjednička debata u junu je praktično okončala kampanju američkog predsjednika Džozefa Bajdena poslije katastrofalnog nastupa protiv Trampa. Haris je tada preuzela ulogu demokratskog kandidata, i od tada se predizborna trka potpuno zahuktala.
Prema gotovo svim relevantnim istraživanjima javnog mnjenja, očekuje se veoma napeta izborna trka, a pitanje pobjednika tradicionalno će se "lomiti" u nekoliko ključnih država, kao što su Pensilvanija i Mičigen.
U više navrata su kandidati pokušavali da jedno drugom upadnu u riječ dok im mikrofoni nisu bili uključeni i dok je onaj drugi govorio.
Haris je istakla da Tramp i ona imaju dvije „veoma različite“ vizije za Ameriku. Navela je da je usredsređena na budućnost, a Tramp na prošlost.
- Ne vraćamo se nazad. Možemo da zacrtamo novi put naprijed - poručila je Haris.
Tramp je rekao da je Haris, aktuelna potpredsjednica SAD, na vlasti već skoro četiri godine i nije ništa od politika za koju se zalaže.
- Ne možemo da žrtvujemo svoju zemlju zarad loše vizije. Mi smo nacija koja propada i smiju nam se širom svijeta - poručio je on.
<h2>Ekonomija</h2>
Debata je otvorena pitanjima o ekonomiji. Haris je rekla da je „odgajana kao dijete srednje klase“ i da će biti usredsređena na stvaranje „ekonomije prilika“. Oštro je kritikovala Trampa zbog politike za koju je rekla da bi povećala troškove za Amerikance. Tramp je to odbacio i rekao da će se fokusirati na tarife na uvoz iz stranih zemalja. I brzo je prebacio fokus na imigraciju, rekavši da se ljudi „slivaju u zemlju“.
Kao i Bajden prije nje, Haris je kritikovala Trampa zbog nasljeđa njegovog prvog mandata, od upravljanja ekonomijom do reakcije na pandemiju koronavirusa.
- Ono što smo uradili je da počistimo nered Donalda Trampa - rekao je Haris.
<h2>Abortus</h2>
Upitan da pojasni stav u vezi sa abortusom, s obzirom na "pomiješane" poruke u prošlosti, Tramp je najpre optužio demokrate da žele da dozvole abortus u „devetom mjesecu“ trudnoće.
Demokrate su "radikalne" u vezi sa tim, kaže on, tvrdeći da se demokratski kandidat za potpredsjednika Tim Volz posebno zalagao za abortus u devetom mjesecu. Tramp je rekao da je pomogao da se to pitanje vrati državama da odluče i kaže da vjeruje u izuzetke u slučajevima silovanja i incesta.
Haris je napomenula da je Tramp imenovao trojicu sudija Vrhovnog suda koji su prije dvije godine poništili nacionalno pravo na abortus. Navela je da je više država donijelo „Trampove zabrane abortusa koje ne čine izuzetke za silovanje i incest“.
- Kažete da je to ono što su ljudi željeli - rekla je ona, opisujući žene koje "krvare u autu na parkingu", jer ne mogu da abortiraju.
- Oni to ne žele - istakla je Haris.
<h2>Imigracija</h2>
Haris je podsjetila da je ona krivično gonila krijumčare ljudi i optužila Trampa da je poništio zakon o bezbjednosti granice koji je u jednom trenutku imao podršku obje stranke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkRh6598RmHM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Znate šta se dogodilo? Donald Tramp je telefonirao nekim ljudima u Kongresu i rekao da "ubiju" prijedlog zakona. Zašto? Zato što je više volio da se bavi problemom umjesto da ga riješi - navela je Haris.
Tramp je odgovorio nedokazanom tvrdnjom da su migranti čak jeli kućne ljubimce u gradu Springfildu u Ohaju.
- Oni jedu pse. Jedu kućne ljubimce ljudi koji tamo žive - kaže Tramp.
Moderator Dejvid Mjuir napomenuo jer da je gradski menadžer u Springfildu rekao da nema dokaza za to.
- Pa, vidio sam ljude na televiziji kako govore "moj pas je uzet i iskorišćen za obrok" &nbsp;- rekao je Tramp.&nbsp;
Haris je na to odgovorila: "Evo kada pričamo o ekstremima".
<h2>Trampovi slučajevi pred sudom</h2>
Haris je napala Trampa zbog sopstvene kriminalne istorije kao odgovor na njegove tvrdnje o "zločinima migranata".
- Mislim da je ovo tako važno, jer dolazi od nekoga ko je procesuiran za zločine protiv nacionalne bezbjednosti, ekonomske zločine, miješanje u izbore - kaže ona.
Tramp je odgovorio ponavljajući neke od tvrdnji koje je iznio, rekavši da one predstavljaju zloupotrebu pravosudnog sistema.&nbsp;
- To su lažni slučajevi - kazao je on.
<h2>Upad u Kapitol</h2>
Upitan da prokomentariše svoju ulogu u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021, nakon prethodnih izbora, Tramp tvrdi da je objavio tvit pozivajući izgrednike da odu.&nbsp;
- Mirno i patriotski, rekao sam, tokom svog govora, a ne kasnije - rekao je Tramp i dodao da njegov govor nije pozivao na nasilje.
Voditelj ga je upitao da li se kaje zbog toga što je uradio tog dana.
- Nisam imao ništa s tim osim što su tražili od mene da održim govor - uzvratio je Tramp.
Haris napominje da je tog dana bila u Kongresu kao američki senator i izabrani potpredsjednik.
- Toga dana predsjednik Sjedinjenih Država podstakao je nasilnu gomilu da napadne Kapitol naše nacije, da oskrnavi Kapitol naše nacije - rekla je ona.
<h2>Bliski istok</h2>
Haris je ponovila da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.
Tramp je kazao da sukob "nikada ne bi počeo" da je on i dalje predsjednik.
- Ona mrzi Izrael - dodao je on.
- Ako bude predsjednica, vjerujem da Izrael neće postojati za dvije godine od sada - kazao je on i optužio Haris da „mrzi i arapsko stanovništvo“ jer „cijelo mjesto diže u vazduh“.
Haris - koji je više puta obećavala da će podržati bezbjednost Izraela - demantovala je tu tvrdnju, rekavši da se Tramp bavi "podjelama i odvraća pažnju od stvarnosti".
<h2>Rat u Ukrajini</h2>
- Želim da se rat zaustavi - rekao je Tramp odgovorajući na pitanje da li želi da Ukrajina pobijedi. On dalje govori o cijeni rata Rusije u Ukrajini sa SAD, tvrdeći da Evropa plaća mnogo manje u poređenju sa SAD.
Kaže da "veoma dobro" poznaje i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina.
Haris je navela da su američki saveznici iz NATO alijanse "zahvalni što Tramp nije predsjednik“.
- U suprotnom bi Putin sjedio u Kijevu i gledao u ostatak Evrope - kaže ona.
Dodala je i da je Putin „diktator koji će smazati za ručak” Trampa.
<h2>Trampove tvrdnje o porijeklu Haris</h2>
Moderatori su pitali Trampa o jednoj od njegovih najkontroverznijih izjava u izbornom ciklusu - lažnoj tvrdnji iz julu da je Haris tek nedavno počela da se identifikuje kao crnkinja.
- Nije me briga šta je ona - naveo je republikanski kandidat.
Haris je odgovorila da je "tragedija što imamo nekoga ko želi da bude predsjednik, a uporno je tokom karijere pokušavao da iskoristi rasu da podijeli američki narod“.
<h2>Zašto je važna Pensilvanija?</h2>
Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija donosi najviše glasova od svih još neopredijeljenih država za koje se očekuje da će presuditi izbore. Većina analitičara predviđa da će, ko god da osvoji Pensilvaniju, pobijediti u trci za Bijelu kuću.
Demokrate su, istorijski gledano, pobjeđivale u Pensilvaniji tako što bi osvojili veliku većinu glasova u Filadelfiji, i tako nadomjestili gubitke koje pretrpe u većem dijelu ostatka države koji glasa za republikanske kandidate.
U gradu je 2020. godine zabilježen najveći odziv birača od 1984 - 68 odsto, ali ta brojka blijedi u poređenju sa 76,5 odsto što je bio odziv na državnom nivou.

Debata Haris - Tramp: Mnogo "vatre" i dvije različite vizije Amerike

U Nacionalnim parkovima Crne Gore apelovali su na državne organe da reaguju povodom gradnje ilegalnih plutajućih objekata - bungalova - u NP Skadarsko jezero, na Karuču, da bi se izbjegla ekološka katastrofa.
Oni su saopštili da je služba zaštite NP Skadarsko jezero danas primila prijavu mještana da se nastavlja ilegalna gradnja, te da su nadzornici &nbsp;zatekli dvije osobe koje izvode građevinske radove. Tužilac se, prema njihovim riječima, izjasnio da u tome nema elemenata krivičnog djela - a inspekcije se proglašavaju nenadležnim.
- Služba zaštite NP Skadarsko jezero je oba puta, kako bi spriječila posledice po biodiverzit, osigurala objekte i vratila ih u oko Karuč. Danas su nakon prijave nadzornici zatekli dva lica koje na nelegalnim objektima izvode građevinske radove. Sprovođenjem mjera i aktivnosti iz naše nadležnosti lica su procesuirana ka ODT-u, a tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela jer se objekti ne grade od tvrdog materijala i ne mogu postupiti po članu KZ 326a "građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - saopštili su iz NPCG.
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.&nbsp;
Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.
Za to im je nadu &nbsp;probudila odluka Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje da istraži slučaj nakon što su Jovićevići prijavili da se ne osjećaju bezbjedno, kao i riješenost ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića da utvrdi odgovornost i stavi tačku na ovaj slučaj.
NP Skadarsko jezero, kako su saopštili, podnijelo je više prijava povodom ovih nelegalnih objekata Komunalnoj inspekciji Cetinje, Upravi policije, ODT-u, ekološkoj i građevinskoj inspekciji, kao i inspekciji pomorske sigurnosti.
- Na žalost mještana, prirode i Skadarskog jezera bez uspjeha. Sve inspekcije proglasile su se nenadležnim u ovom slučaju - istakli su oni.
Podsjetili su da su ovi objekti bili u centru pažnje javnosti kada su zbog nevremena u dva navrata slobodno plutali Skadarskim jezerom.
Nakon svih preduzetih aktivnosti, prijava, dopisa, poziva, u NPCG su apelovali na državne organe zahtijevajući reakciju i pomoć u cilju očuvanju oka Karuč i borbi protiv nelegalne gradnje.
- Prije nego što dođe do nesreće ili ekološke katastrofe zbog nepostupanja nadležnih - zaključili su u NPCG.

NPCG apeluju na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova: Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, a tužilac cijeni da nema krivičnog djela

Quanto costa? Te dvije italijanske riječi bile su, vjerovatno prvo naučeno pitanje svih koji su, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, išli čuvenim ,,Svecem“ (,,Sveti Stefan”) u Bari da bi kupili farmerice i još po nešto.&nbsp; Linijom Bar-Bari išlo je i staro i mlado; odabrani članovi porodice da kupe za sve; &nbsp;nekad i čitave porodice, a uvijek su tu bile i gomile nakupaca, preprodavaca, švercera... Svi zajedno, kao u nekom filmu Felinija...Bilo je to u vrijeme one Jugoslavije i one Crne Gore. ,,Sveca“ više nema. A odavno ovđe nema ni svetaca, ako ih je ikad i bilo. Ali, prodaje i preprodaje – e, toga ima. Samo ne više farmerica, firmiranih majica ili parfema. Poslije toliko decenija, uz nove političke naraštaje, opstalo je samo ono famozno pitanje: koliko košta, quanto costa? Sve to zahvaljujući premijeru Milojku Spajiću i njegovom pokretu Evropa Navičas. I njihovoj želji da dobro iskoriste vrijeme boravka u vlasti. Sad se samo pitamo: koliko će to sve da nas košta; ova sezonska rasprodaja teritorije Crne Gore. Hoće li baš svi iz parlamentarne većine u utorak po diktatu dići ruku; ili će neko odbiti da se proda, pardon da se da u zakup na 99 godina neki dio crnogorske teritorije… Znaju li svi poslanici, ili je to samo poznato Mickeju, koliko će zemlje da iskeširaju: je li samo Veliku plažu sa Starim gradom Ulcinjem koji će, podrazumijeva se, biti stariji i ljepši kada ga investitor sredi?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c" data-rendition-name="original" width="1000" height="398" loading="lazy" alt="KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta"> <figcaption>KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ima Crna Gora dosta toga za prodavanje ili, da ublažimo retoriku, za zakupljivanje na vijek vjekova. Recimo Buljarica, Jaz, uvale oko Herceg Novog ili što na sjeveru... Ponekad djeluje kao da premijer i parlamentarna većina imaju neki fetiš baš na zabranjena područja. I, ko zna, ako se nađe baš dobar investitor možda damo pod zakup – i vrh Lovćena, sve sa Meštrovićevim Mauzolejom. Djeluje kao banalno karikiranje, ali odražava stanje duha. Uostalom, odavno živimo u vremenu prodaje principa, preprodaje političke pripadnosti, i rasprodaje morala. Samo, treba biti pošten i ostaviti po strani investitore. I gospodina Alabara i njegovu kompaniju Igl Hills ili nekog drugog Alabara: svako ko želi da ulaže u Crnu Goru mora biti dobrodošao. Nikada nijesu krivi investitori, već vlast koja ih dovodi. U stvari, ključni problem uvijek nastaje po istoj matrici: kada dođe do ogromnog jaza, između viška ambicija i manjka morala. Baš kao kod crnogorskog premijera Spajića. Koji je u dolasku Alabara vidio – ne spas za posrnulu crnogorsku privredu - već za sebe i svoju stranku koja kopni od izbora do izbora. I baš poput ,,Evrope sad 1”, programa takozvanog ,,prepakivanja poreza” koji mu je svojevremeno, po nalogu Aleksandra Vučića, ustupio profesor Goran Radosavljević iz Beograda, premijer Spajić je u Alabaru vidio isto što i Vučić svojevremeno, kada je krenuo u projekat Beograda na vodi. Priliku za agresivni politički marketing, ali i mogućnost dobre i brze zarade. Ne za državu, naravno. Spajić je, možda i nesvjesno, želio da kopira Vučića baš do detalja. I kao što je beogradski autokrata u toku noći silom sravnio kućice u naselju Savamala, tako je i ovaj naš tehnokrata zamislio da sinoć sravni sve poslaničke glasove i da na silu izglasa Sporazum sa Emiratima. Vučić je koristio bagere za čišćenje terena, Spajić je zamislio da mu poslanici očiste teren za veliku opsjenu na Velikoj plaži. Nije mu prošlo u petak veče, ali uspjeće u utorak preko dana jer mu glavni mentor Andrija Mandić čuva leđa. Ono što je izvjesno, premijer Spajić – ukoliko ga građanski bunt ne zaustavi – namjerio je da gura iz projekta u projekat. Danas Alabar, sjutra neki drugi investitor premijeru na dar. Negdje početkom onih mučnih devedesertih i raspada Jugoslavije, kada je i feribor ,,Sveti Stefan” prestao da plovi ka italiji, bio je hit jedan propagandni slogan Izdavačkog preduzeća Grafos. Tada poznati crnogorski izdavači poručivali su: Izdajemo sve, liše Crne Gore. Taj propagandni slogan danas, u postavgustvoskoj Crnoj Gori, baš i nije nešto popularan.

Signore Spaic, quanto costa?

Američki predsjednik Donald Tramp ublažio je upozorenje državnog sekretara Marka Rubija da je strpljenje Vašingtona u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini pri kraju i nije želio da kaže da li postoji krajnji rok za to.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je Rubio u pravu, ali je pokazao više optimizma oko izgleda za postizanje dogovora - na pitanje kada bi tačno SAD mogle odustati od pokušaja da se dođe do mira, Tramp je rekao da nema određenog roka, ali da želi to brzo da riješe.
- Ako, iz nekog razloga, jedna od dvije strane to veoma oteža, reći ćemo: ‘glupi ste, užasni ste ljudi’ i odustaćemo, ali se nadam da to nećemo morati da uradimo - rekao je Tramp.
On nije želio da kaže da li je spreman da potpuno odustane od pregovora i da li bi, u tom slučaju, nastavio vojno da podržava Ukrajinu.
- I dalje mislim da imamo stvarno dobre šanse da ostvarimo mir - rekao je Tramp.

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Ko nije vjerovao, na sjednici Skupštine se uvjerio, kakvi diletanti vode državu i kakvu priču pokušavaju da provuku crnogorskoj javnosti. Degutantno je gledati sve oni koji nam, odjednom, prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, o bezbjednosti, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu… a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstvaljali litije kao emancipatorski pokret - kazao je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, politikolog Alek Barović.
Sraman je, kaže Barović, pokušaj omalovažavanja i potcjenjivanja građana Crne Gore, vrijeđanja njihove inteligencije, poturanjem očigledne korupcije, kroz sporazum koji Vlada planira sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Očigledno je riječ o nezakonitoj radnji, iza koje vjerovatno stoji neka velika, velika provizija, čim je ovolika trka i frka, žurba da se zakon izglasa i krene u betoniranje Ulcinja. Vjerovatno se na tome neće zaustaviti, već će se nastaviti na nekim drugim mjestima - uvjeren je Barović.
Podsjeća i da su sve premijerove bajke o velikim platama ni iz čega, nestvarnim benefitima, bile predizborna farsa. Napominje i da je razlika u Spajićevim obećanjima ta što mu je na prošlim parlamentarnim izborima to „upalio“ kod građana.
- Očigledno je da premijer i njegova partija po istraživanjima vide da narod više ne pada na priče zbog kojih su imali značajno dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima. Sada pokušavaju da iskoriste još ovo malo, koliko im je ostalo od mandata, da zakuče neku proviziju, stan i pozdrave se sa bavljenjem politikom, a sve ostalo prenesu na Andriju Mandića. Pokušavaju da iskoriste ovo malo, koliko im je ostalo, i uzmu neke pare i nestanu, vjerovatno, put Dubaija, ili negdje drugo - kaže Barović.
Uvjeren je da Pokret Evropa sad gubi podršku na lokalnim nivoima, jer su građani shvatili da je djelovanje tog političkog saveza čista farsa.
- Najbolji komentar Spajićeve i politike njegove Vlade je upravo ovo što smo mogli da vidimo u Nikšiću. Njegova partija ne ostvaruje rezultat. Mogli smo to da vidimo na smrknutim licima oko doktora Zorana Mrkića i njegovih partijskih saboraca iz Nikšića. Nije postojala nikakva euforija, jer je očigledno da su očekivali mnogo, mnogo više. Ali, realnost ih je politički ošamarila i probudila iz tog sna - kazao je Barović.
Smatra i da se svi oni koji su prije 2020. godine, kako kaže, prodavali priču da će biti bolje, jer će vlast biti smjenjiva, sada hvataju za glavu.
- Počinju da se hvataju za glavu, zato što vide da to mijenjanje novih ne ide baš tako lako, budući da ni stare nijesu promijenili zbog svojeg umijeća, opozicionog djelovanja… Sad je malo, možda, degutantno nama koji smo pričali o tome što će biti i što se dešava, da gledamo one koji odjednom prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, bezbjedonosim stvarima, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu... a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstavljali litije kao emancipatorski pokret - poručio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_wReD3959uY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Za glavu se hvataju oni koji su govorili da će biti bolje, da je vlast smjenjiva, a litije emancipatorski pokret

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: debata