Bivša potpredsjednica SAD Kamala Haris, koja je izgubila predsjedničke izbore od Donalda Trampa, rekla je za BBC da bi mogla ponovo da se kandiduje za Bijelu kuću 2028. godine.
Kamala Haris je u intervjuu za BBC rekla da je moguće da će jednog dana biti predsjednica i da je uvjerena da će u budućnosti u Bijeloj kući biti žena.
Ona je odbacila ankete prema kojima je autsajder kada je u pitanju izbor demokrata za sljedećeg predsjedničkog kandidata.
Svog protivkandidata na prošlim izborima, a sadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa nazvala je "tiraninom" i istakla da su se obistinila upozorenja koja je govorila tokom kampanje.
Govoreći o mogućnostima da žena postane predsjednik SAD, Haris je kazala da bi njene praunuke, „za svog života, sigurno“ mogle da vide ženu predsjednicu. Na pitanje da li bi to bila ona, odgovorila je - „moguće“, potvrđujući da razmatra još jednu kandidaturu za najvišu funkciju.
Dodala je da još nije donijela odluku o tome, ali je istakla da i dalje vidi sebe kao nekoga ko ima budućnost u politici.
- Nijesam završila. Čitavu karijeru sam provela u službi i to mi je u srži - poručila je bivša potpredsjednica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kamala Haris razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednicu SAD: Nijesam završila

Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp tužio je dnevni list Demojn redžister i istraživačicu javnog mnjenja koja radi za taj list zbog "miješanja u izbore", jer su vikend pred izbore objavili anketu koja je pokazala da Kamala Haris ima iznenađujuće vođstvo od tri odsto u Ajovi.
Matična kompanija lista, Ganet, odbacila je tužbu kao neosnovanu i saopštila da će energično braniti svoja prava iz Prvog amandmana, objavio je Asošijeted pres.
Tužba je nastavak kampanje novoizabranog predsjednika protiv medija za koje smatra da su mu nanijeli nepravdu.
Prošlog vikenda televizija EjBiSi (ABC) je pristala da plati 15 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj biblioteci, kako bi se riješila tužbu za klevetu protiv Džordža Stefanopulosa, koji je netačno rekao da je Tramp proglašen krivim za silovanje.
Anketa u Demojn redžisteru, koju je uradila penzionisana anketarka Džej En Selzer, smatrana je šokantnom, jer je naznačila da je Trampovo vođstvo u toj državi Srednjeg zapada, naklonjenoj republikancima, izbrisano.
Tramp je u Ajovi pobijedio sa 13 odsto glasova više od Haris.
- Postojao je savršeno dobar razlog zašto niko nije očekivao ovo: jer tri procenta prednosti za Haris u crvenoj Ajovi nije bila realnost. To je bila fikcija koja ometa izbore - navodi se u tužbi, prenosi Glas Amerike.
Anketa je povećala entuzijazam među demokratama, primorala republikance da preusmjere vrijeme i novac za kampanju u oblasti u kojoj su prednjačili, i obmanula javnost da misli da demokrate stoje bolje nego što su stajali, navedeno je u Trampovoj tužbi.
Tužba je podnijeta pred sudom okruga Polk u Ajovi. Poziva se na zakon o prevari potrošača Ajove i ne traži konkretnu novčanu odštetu, već želi da sudska porota dosudi trostruki iznos od onoga što utvrdi da je stvarna šteta.
Šta god da se dogodi u pravnom smislu, slučaj bi mogao da ima zastrašujući efekat izvan Ajove.
Tramp je u pravnim dokumentima rekao da želi da odvrati „radikale da nastave da djeluju sa korupcionaškim namjerama u objavljivanju anketa napravljenih u svrhu iskrivljavanja izbornih rezultata u korist demokrata“.
Portparolka Demojn redžistera Lark Mari Anton rekla je da su novine priznale da predizborna anketa nije odražavala stvarne rezultate i da su objavili tehničke informacije, kako bi objasnili podatke i šta je pošlo naopako.
- Ostajemo pri svom izvještavanju o ovom pitanju i vjerujemo da je tužba neosnovana - rekla je ona.

Tramp tužio dnevni list zbog objavljivanja ankete da Haris vodi u Ajovi

Moje srce je puno danas, puno zahvalnosti, ljubavi za našu zemlju. Ishod nije onakav kakav smo htjeli, za kakav smo se borili, za koji smo glasali. Ali saslušajte me, svjetlo će uvijek gorjeti, dok se god budemo borili - poručila je potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i protivkandidatkinja Donalda Trampa koji je pobijedio na jučerašnjim izborima.
Haris se zahvalila saradnicima, njenom kandidatu za potpredsjednika i volonterima.
- Tako sam ponosna na našu kampanju i na to kako smo je vodili - rekla je dodajući da su ujedinjavali ljude.&nbsp;
Kazala je da je čestitala Trampu i da mu je rekla da će mu pomoći u prenosu vlasti.
- Rekla sam da će biti miran prenos vlasti. Mi se držimo principa mirnog prenosa vlasti. To razlikuje demokratiju od monarhije i tiranije - kazala je Haris.
Ranije danas Haris je nazvala Trampa kako bi priznala poraz i čestitala mu na pobjedi na predsjedničkim izborima.&nbsp;
- Govorila je o važnosti mirne predaje vlasti i tome da je bitno biti predsjednik svim Amerikancima - saopštili su ranije njeni savjetnici.
Iz Trampove kampanje rekli su da su se on i Haris u telefonskom razgovoru složili oko važnosti ujedinjavanja zemlje.
Steven Čeng, direktor komunikacija kampanje, rekao je i da je Tramp priznao njenu snagu, profesionalnost i upornost tokom kampanje.

Kamala Haris: Svjetlo će uvijek gorjeti - dok se god budemo borili

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Republikanski kandidat Donald Tramp proglasio je pobjedu na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.
On je predstavljen kao 47. predsjednik SAD-a, a sa svojim porodicom, potpredsjedničkim kandidatom Džej Di Vensom i njegovom suprugom izašao je na binu u Vest Palm Biču u Floridi.
Tramp je kazao da će imati najmanje 315 elektorskih glasova. Za pobjedu je potrebno najmanje 270.
Zvanični rezultati još nisu proglašeni.
Tramp je, obraćajući se pristalicama iz svog predizbornog štaba na Floridi, kazao da je u pitanju pobjeda kakvu ta zemlja nikada ranije nije vidjela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.0607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-trenutno-u-vodstvu-jos-uvijek-rano-za-projekcije-u-kljucnim-drzavama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je najveći politički pokret svih vremena u ovoj zemlji, a možda i na svijetu, a sada će dostići novi nivo jer ćemo pomoći našoj zemlji da se izliječi. Ta pomoć joj je jako potrebna. Popravićemo naše granice, popravićemo sve u vezi sa našom zemljom. Ušli smo u istoriju sa razlogom večeras - kazao je Tramp, dok su na hiljade njegovih pristalica vikale "SAD! SAD!".
On je kazao da su preskočili prepreke za koje niko nije mislio da će uspjeti.
- I sad je jasno da smo postigili najnevjerovatniju političku stvar. Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije nije vidjela. Zato želim da zahvalim američkom narodu na nevjerovatnoj časti da budem izabran za vašeg 47. predsjednika, kao i 45. predsjednika - poručio je republikanski kandidat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frepublikanci-osvojili-vec-inu-u-senatu-poslije-cetiri-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svakom građaninu želi da poruči da ću se boriti za njih, njihove porodicu i njihovu budućnost.&nbsp;
- Svakog dana, neću stati dok ne budemo imali snažnu, bezbjednu i prosperitetnu Ameriku kakvu naša djeca zaslužuju i vi zaslužujete. Ovo će zaista biti zlatno doba Amerike. Ovo je predivna pobjeda za američki narod koja će nam omogućiti da Ameriku ponovo učinimo Ameriku velikom - poručio je Tramp.
Konstatovao je da su Republikanci preuzeli kontrolu nad Senatom.&nbsp;
- To je sjajno. Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Niko to nije očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome. Imamo nove senatore, neke sjajne senatore - zaključio je Trump.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQmqVnMdrtso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp proglasio pobjedu na izborima za predsjednika SAD: Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije vidjela

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama koji se održavaju danas, Donald Tramp, rekao je da bi bio spreman da prizna poraz ukoliko izbori budu fer. 
 
- Ako izgubim izbore, ako izbori budu fer, ja ću biti prvi koji će to priznati, mislim da bi to bilo pošteno - rekao je Tramp i dodao da je veoma uvjeren u svoju pobedu. 
 
Tramp je dodao da "republikanci imaju veliko vođstvo".
Demokratska kandidatkinja na izborima Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da "izađu i glasaju" tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji. 
 
- Ohrabrujem sve da izađu i glasaju - rekla je Kamala Haris ocjenjujući da su današnji izbori "prelomna tačka". 
 
 Prema njenim riječima, ona i njen protivnik, nude "dvije veoma različite vizije budućnosti nacije". 
 
Predsjednički izbori u &nbsp;SAD su, prema posljednjim anketama javnog mnjenja, neizvjesnog ishoda.

Tramp rekao da će priznati poraz ako izbori budu fer, Haris pozvala Amerikance da izađu da glasaju

Amerikanci 5. novembra izlaze na birališta. Izjašanjavaće se o predsjedniku, ali i budućem sastavu Kongresa, kao i o brojnim državnim zvaničnicima i incijativama.
Poslije višemjesečne kampanje koju su obilježili izlazak aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena iz trke i dva pokušaja ubistva republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, a zatim i žestoka retorika i napadi, birači – oni koji nisu već iskoristili priliku da ranije glasaju lično ili poštom – u utorak će između ostalog odlučivati: da li da daju još jednu priliku bivšem predsjedniku ili da izaberu prvu ženu i prvu pripadnicu manjine na čelo Amerike.
U nadi da će u posljednjim danima predizborne kampanje uspjeti da utiču na tu odluku, predsjednički kandidati – republikanac Donald Tramp i demokrata Kamala Haris – su u završnim porukama pokušali da im predoče šta ih čeka u budućnosti, u zavisnosti od ishoda izbora.
- Ako bude izabran, Donald Tramp će prvog dana ući u kancelariju sa listom neprijatelja. Kada budem izabrana, ja ću ući sa spiskom punim prioriteta o tome šta ću uraditi za američki narod. I sarađivaću sa svima – demokratama, republikancima, nezavisnima, da pomognem Amerikancima koji marljivo rade, ali se uprkos tome i dalje muče - poručila je demokratska kandidatkinja i aktuelna potpredsjednica SAD, na mitingu u Vašingtonu.
Njen republikanski protivkandidat, bivši predsjednik Tramp je na skupu u Njujorku ponovo upitao svoje pristalice: da li vam je danas bolje nego prije četiri godine?
- Danas sam ovdje sa porukom nade za sve Amerikance: sa vašim glasom na ovim izborima okončaću inflaciju. Zaustaviću invaziju kriminalaca koji dolaze u našu zemlju. Vratiću američki san. Morate da ustanete u utorak i kažete da je Kamala Haris uradila užasan posao. Kamala, otpuštena si - rekao je Tramp.
Uoči izbora, republikanske birače najviše brinu ekonomija i imigracija, dok su demokrate usredsređene i na pitanje abortusa i zaštite demokratije.
- Haris podržava prava na abortus, pravo žena da same donose odluke. Vjerujem da će osigurati da se za vrijeme njenog mandata ne uvede nacionalna zabrana abortusa - očekuje pristalica demokrata Ališa Rau iz Vašingtona.
- Tramp je jedini predsjednički kandidat koji želi najbolje za američki narod. I podržavam ga 100 odsto. Ovo je treći put da glasam za njega i kako kažu - treća sreća - ističe Kris Indelikoti iz Njujorka.
Čiji će kandidat prevladati na izborima teško je predvidjeti s obzirom na to da je trka, barem sudeći po anketama, veoma neizvjesna.
- Nema jasnog favorita na ovim izborima. Mogli biste da tvrdite da je trend u anketama malo pozitivniji za Trampa tokom proteklih nekoliko nedjelja, ali ne dovoljno da bi bio označen kao jasan favorit…..Ni pobjeda Haris niti Trampa ne bi bila iznenađujuća. Bilo bi iznenađujuće ako na kraju rezultat ne bi bio toliko tijesan - smatra Kajl Kondik, politički ekspert iz Centra za politiku univerziteta Virdžinije.
Tijesne trke, kako podsjeća Kondik, nisu ništa novo u američkoj politici.
- Bilo je niz predsjedničkih izbora proteklih godina koji su zaista bili tijesni . Najtješnji su bili 2000. godine. Florida je tada bila odlučujuća a izbore je odlučilo nešto više od 500 od 6 miliona glasova u toj državi. Na izborima 2016. predsjednika je odlučilo oko 78.000 glasova u tri države, i oko 43.000 u tri države 2020. - rekao je on.
Pobjednika na predsjedničkim izborima u Americi ne određuje većina od ukupnog broja glasova, već Elektorski koledž, prema kojem se određeni broj takozvanih elektora dodjeljuje pobjednicima u državama pojedinačno.
Kandidati moraju da osvoje najmanje 270 od 538 elektora koji se zatim formalno izjašnjavaju o predsjedniku, na osnovu rezultata izbora u državama koje su ih imenovale.
Zbog tog sistema, ishod izbora odlučuje samo mali broj država za koje se ne zna unaprijed da li će biti naklonjene republikancima ili demokratama. Na ovim izborima ih je sedam - od istoka do juga Amerike i prema anketama, trka je neizvjesna u svakoj od tih država.
Države pojedinačno broje i glasove zbog čega bi – ako izbori na kraju budu zaista tijesni kako se predviđa – proglašavanje pobjednika moglo da potraje. To je bio slučaj i 2020. godine kada je tek četiri dana poslije izbora bilo jasno da je aktuelni predsjednik Džo Bajden pobijedio.
- Ankete bi mogle da budu pogrešne i rezultat možda na kraju neće biti toliko tijesan koliko smo mislili. U tom slučaju bi do srijede ujutro mogli da znamo ko je pobijedio. Međutim, ako stvari budu kao što su sada, ovo će vjerovatno biti tješnji izbori nego 2020. Ako to bude slučaj, ishod će možda zavisiti od toga ko pobijedi u Pensilvaniji, koja sporo broji glasove. I možda nećemo znati do četvrtka, petka ili subote ko je novi predsjednik - ocjenjuje Čarls Stjuart, profesor političkih nauka na prestižnom američkom univerzitetu Institut za tehnologiju Masačusetsa (MIT).
Projekcije ko je novi predsjednik u Americi prvi daju mediji, na osnovu statističkih modela i nezvaničnih izvještaja o glasovima, objašnjava Stjuart.
Države provjeravaju glasačke listiće i rezultate, a zatim slijedi njihova potvrda i formalno izjašnjavanje elektora o predsjedniku. Proces potvrde rezultata predsjedničkih izbora se završava u Kongresu 6. januara.
Upravo su taj proces pokušale da spriječe Trampove pristalice kada su prije tri godine napale kompleks Kongresa, podstaknute neosnovanim tvrdnjama bivšeg predsjednika i njegovih saveznika o izbornoj prevari. Od tada su međutim uvedene određene mjere da bi se spriječilo novo nasilje.
- Ako Donald Tramp ponovo izgubi, sistem će nanovo biti na testu. Neke stvari su se ipak promijenile od 2020. Važna zakonska promjena je usvajanje, na dvostranačkoj osnovi, novog zakona koji zaista usmjerava taj proces od izjašnjavanja elektora do potvrde u Kongresu… Napad 6. januara takođe je pokazao zvaničnicima koliko su važne bezbjednosne mjere povezane se izborima. To obuhvata i zaštitu Kongresa od napada, ali i državnih prijestonica na dan izjašanjavanja elektora - kaže Stjuart.
Ako Tramp pobijedi, Stjuart je uvjeren da njegova protivkandidatkinja i demokrate to neće osporavati osim ako se, kako navodi, ne dogodi nešto zaista neuobičajeno.
- Postoji čvrsta riješenost među svakako demokratama i republikanskim liderima u većini država da se potvrde rezultati izbora, bez obzira na to ko pobijedi. Međutim, naročito ako Tramp pobijedi - kaže Stjuart.
<h2>Borba za kontrolu nad Kongresom</h2>
Izbor predsjednika je svakako glavni događaj u utorak 5. novembra, ali ne i jedino pitanje o kojem će se birači uskoro izjasniti. Između ostalog će odlučiti koja stranka će naredne dvije godine kontrolisati Kongres, s obzirom na to da se biraju svi članovi Predstavničkog ili donjeg doma koji imaju dvogodišnji mandat, odnosno trećina Senata ili gornjeg doma, gdje senatori na položaju ostaju šest godina.
Senat su do sada kontrolisale demokrate, a Predstavnički dom republikanci. Ankete pokazuju da bi na ovim izborima to moglo da se promijeni.
- Republikanci bi trebalo da mogu da osvoje najmanje 51 mjesto u Senatu i preuzmu kontrolu od demokrata. Postoji šansa da bi demokrate mogle da zadrže većinu, ali to izgleda malo vjerovatno, Republikanci bi mogli da osvoje i više od 51 mjesta, što naročito zavisi od onog što će se dogoditi u nekim ključnim državama na srednjem zapadu. Trka za Predstavnički dom je kao predsjednička, u suštini su šanse 50-50 - ističke Kajl Kondik.
Od toga ko kontroliše Kongres, koji usvaja zakone, zavisiće i ispunjavanje obećanja koje kandidati daju biračima, od imigracije do zdravstvene zaštite.
Većine u oba doma, kako se očekuje, biće tijesne ko god da ih osvoji, kaže profesor Stjuart. Vlast u Vašingtonu mogla bi takođe da bude podijeljena – da jedna stranka kontroliše Bijelu kuću, a druga Kongres, što bi dovelo do novih sporenja, posebno kada je riječ o budžetu. Ili i da sam Kongres bude ponovo podijeljen, što bi dodatno uticalo na njegovu efikasnost.
Sve to novoizabranom predsjedniku ostavlja mogućnost da samostalno djeluje, posebno kada je riječ o spoljnoj politici.
- Tramp ne voli to što Amerikanci podržavaju rat u Ukrajini i skeptičan je u pogledu naših saveza širom svijeta. I mogu da lagano zamislim da će povući pomoć Ukrajini i nastaviti da napada NATO i druge saveze, što smo vidjeli tokom njegovog prvog mandata. Ne znamo kako će rešavati Bliski istok, mada će vjerovatno kratkoročno da se povuče u odnosu na ono što je radila Bajdenova administracija - kaže profesor Stjuart.
On ističe da bi Haris bi bila slobodna da u suštini nastavi ono što je radila Bajdenova administracija, a to je da jača odnose sa saveznicima i da pokuša da ohrabri evropske napore za jedinstvo, naročito u protivljenju ruskim ambicijama.&nbsp;
- Takođe bi bila otvorena za agresivnije suprostavljanje izraelskim naporima, dok se nastavljaju tenzije na Bliskom istoku - ocijenio je Stjuart.
Dok se u javnosti nagađa šta bi mogli biti potezi nove administracije, i ovi američki izbori održavaju se u svjetlu duboke političke polarizacije i brige mnogih Amerikanaca, ne samo ko će biti izabran već i šta slijedi u periodu poslije izlaska na birališta.

Izbori u SAD: Trka bez favorita poslije žestoke kampanje pune obrta

Nastavak ranije prekinute sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost još nije zakazan, iako je bilo najavljeno da će se to desiti odmah nakon božićnih praznika.
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji presjedava Savjetu, kažu da čekaju da premijer Milojko Spajić potvrdi termin za sastanak.
Iz Milatovićevog kabineta "<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/spajic-nema-vremena-za-savjet-za-odbranu-5335690">Danu</a>" je potvrđeno da je sjednica bila predviđena za 2. februar i da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić potvrdio dolazak, ali su iz kabineta premijera Spajića obaviješteni da on tada ne može. Kako objašnjavaju, Spajiću je ponuđen i drugi termin, 9. februara, ali još nema potvrde da će doći. Mandić je potvrdio prisustvo i za drugi termin.
Savjet je krajem prošle godine trebalo da razmatra redovna unapređenja u Vojsci Crne Gore i druge važne vojne odluke. Međutim, zbog prekida sjednice, sve te obaveze prenesene su za početak ove godine.
"Danu" je ranije saopšteno da je predsjednik Crne Gore poziv za nastavak sjednice Savjeta upućivao i 19. januara. Predsjednik Skupštine je odgovorio pozitivno, ali je kabinet predsjednika Vlade i tada odgovorio da on ne može doći prije početka februara zbog popunjene agende.
– Odluke o unapređenjima i kadrovskim pitanjima u Vojsci Crne Gore donose se na Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji je moguće održati samo kada su prisutna sva tri člana Savjeta, uz odluke koje se donose konsenzusom. Zato danas imamo problem, jer nastavak sjednice ne može da se održi bez prisustva sva tri člana. Predsjednik Crne Gore radi svoj posao, jer odbrana i bezbjednost ne trpe odlaganje. Zato je upućivan poziv za nastavak sjednice 19. januara.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost morala bi imati prioritet u odnosu na druge aktivnosti, a njegovi članovi trebalo bi da svoje obaveze usklade tako da se sjednice održavaju pravovremeno. Predsjednik Crne Gore svoje nadležnosti obavlja savjesno i u potpunosti u skladu sa zakonom, vodeći se isključivo interesom sistema odbrane i profesionalnog integriteta Vojske Crne Gore. 
Zbog toga neće dozvoliti da se ovako važna pitanja politizuju ili koriste za prebacivanje odgovornosti i stvaranje pogrešne slike u javnosti. Odgovornost prema Vojsci Crne Gore podrazumijeva institucionalnu ozbiljnost, poštovanje Ustava i zakona i spremnost svih da svoj dio obaveza izvršavaju bez odlaganja. Predsjednik Crne Gore je spreman da se sjednica Savjeta nastavi odmah, jer sa njegove strane ne postoji nijedan razlog koji bi opravdao dalje odlaganje – saopštili su ranije iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika države.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost prekinuta je u drugoj polovini decembra zbog novog sukoba između ministra odbrane Dragana Krapovića i predsjednika države Jakova Milatovića, nakon udaljenja sa dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore (VCG) Darka Vukovića.
Nedugo nakon prekida sjednice, oglasili su se iz Milatovićevog kabineta, navodeći da nezakonito udaljavanje sa dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore Darka Vukovića predstavlja nastavak odmazde i bahatog ponašanja ministra odbrane Krapovića prema Vojsci Crne Gore i njenim časnim oficirima.
Vojne obuke stale, unapređenje čekaju 43 oficira
Na redovna unapređenja u Vojsci Crne Gore, odnosno činove, čekaju 43 oficira, od kojih neki i duže od godinu. Činovi je trebalo da im budu dodijeljeni najkasnije krajem prošle godine, ali Savjet to još nije razmatrao, zbog čega su uskraćeni za zakonska prava
Osim toga, za ovu godinu preneseno je i razmatranje izvještaja o stanju u vojsci za 2024. i o učešću pripadnika VCG u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili višeg ranga, kao i o učešću jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim vježbama i obuci u narednoj godini. Savjet je trebalo da razmatra i predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima i razrješenjima, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Na to je odgovorio načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je saopštio da je Darko Vuković udaljen sa dužnosti zbog pokrenutog disciplinskog postupka, jer su, kako tvrdi, njegovi postupci u posljednje vrijeme predstavljali flagrantno kršenje načela subordinacije i jednostarješinstva u komandovanju i dužnosti izvršavanja naređenja, što je i uzrok pokretanja postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti.
Do sukoba između Milatovića i Krapovića došlo je i dok je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore bio Zoran Lazarević, koji se takođe obraćao predsjedniku države.

Spajić nema vremena za Savjet za odbranu

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na sitnije odrone duž klisura i usjeka.
Oni su vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi suvi, oprezno zbog odrona

Gost današnje Drugačije radio veze je dr Sead Šahman.
Tema emisije: Negator genocida u Srebrenici na Univerzitetu Crne Gore.
Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) komentariše najavljeno gostovanje Gideona Grajfa na Istorijskom institutu UCG, u kontekstu sistem(at)skog odbijanja suočavanja sa prošlošću i nenaučne revizije istorije.
Početak Drugačije radio veze na Televiziji E možete pratiti od 15.05 sati.
Autor emisije: Darko Šuković

''Drugačija radio veza'': Gost Sead Šahman

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a od sredine dana mjestimično se očekuje slaba kiša.
Kako je saopteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju je kiša moguće i u jutarnjim satima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti suvo.
Vjetar na primorju i u sjevernim predjelima biće umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od minus tri do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 14 stepeni.

Tag: kamala-haris