Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp tužio je dnevni list Demojn redžister i istraživačicu javnog mnjenja koja radi za taj list zbog "miješanja u izbore", jer su vikend pred izbore objavili anketu koja je pokazala da Kamala Haris ima iznenađujuće vođstvo od tri odsto u Ajovi.
Matična kompanija lista, Ganet, odbacila je tužbu kao neosnovanu i saopštila da će energično braniti svoja prava iz Prvog amandmana, objavio je Asošijeted pres.
Tužba je nastavak kampanje novoizabranog predsjednika protiv medija za koje smatra da su mu nanijeli nepravdu.
Prošlog vikenda televizija EjBiSi (ABC) je pristala da plati 15 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj biblioteci, kako bi se riješila tužbu za klevetu protiv Džordža Stefanopulosa, koji je netačno rekao da je Tramp proglašen krivim za silovanje.
Anketa u Demojn redžisteru, koju je uradila penzionisana anketarka Džej En Selzer, smatrana je šokantnom, jer je naznačila da je Trampovo vođstvo u toj državi Srednjeg zapada, naklonjenoj republikancima, izbrisano.
Tramp je u Ajovi pobijedio sa 13 odsto glasova više od Haris.
- Postojao je savršeno dobar razlog zašto niko nije očekivao ovo: jer tri procenta prednosti za Haris u crvenoj Ajovi nije bila realnost. To je bila fikcija koja ometa izbore - navodi se u tužbi, prenosi Glas Amerike.
Anketa je povećala entuzijazam među demokratama, primorala republikance da preusmjere vrijeme i novac za kampanju u oblasti u kojoj su prednjačili, i obmanula javnost da misli da demokrate stoje bolje nego što su stajali, navedeno je u Trampovoj tužbi.
Tužba je podnijeta pred sudom okruga Polk u Ajovi. Poziva se na zakon o prevari potrošača Ajove i ne traži konkretnu novčanu odštetu, već želi da sudska porota dosudi trostruki iznos od onoga što utvrdi da je stvarna šteta.
Šta god da se dogodi u pravnom smislu, slučaj bi mogao da ima zastrašujući efekat izvan Ajove.
Tramp je u pravnim dokumentima rekao da želi da odvrati „radikale da nastave da djeluju sa korupcionaškim namjerama u objavljivanju anketa napravljenih u svrhu iskrivljavanja izbornih rezultata u korist demokrata“.
Portparolka Demojn redžistera Lark Mari Anton rekla je da su novine priznale da predizborna anketa nije odražavala stvarne rezultate i da su objavili tehničke informacije, kako bi objasnili podatke i šta je pošlo naopako.
- Ostajemo pri svom izvještavanju o ovom pitanju i vjerujemo da je tužba neosnovana - rekla je ona.

Tramp tužio dnevni list zbog objavljivanja ankete da Haris vodi u Ajovi

Moje srce je puno danas, puno zahvalnosti, ljubavi za našu zemlju. Ishod nije onakav kakav smo htjeli, za kakav smo se borili, za koji smo glasali. Ali saslušajte me, svjetlo će uvijek gorjeti, dok se god budemo borili - poručila je potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i protivkandidatkinja Donalda Trampa koji je pobijedio na jučerašnjim izborima.
Haris se zahvalila saradnicima, njenom kandidatu za potpredsjednika i volonterima.
- Tako sam ponosna na našu kampanju i na to kako smo je vodili - rekla je dodajući da su ujedinjavali ljude.&nbsp;
Kazala je da je čestitala Trampu i da mu je rekla da će mu pomoći u prenosu vlasti.
- Rekla sam da će biti miran prenos vlasti. Mi se držimo principa mirnog prenosa vlasti. To razlikuje demokratiju od monarhije i tiranije - kazala je Haris.
Ranije danas Haris je nazvala Trampa kako bi priznala poraz i čestitala mu na pobjedi na predsjedničkim izborima.&nbsp;
- Govorila je o važnosti mirne predaje vlasti i tome da je bitno biti predsjednik svim Amerikancima - saopštili su ranije njeni savjetnici.
Iz Trampove kampanje rekli su da su se on i Haris u telefonskom razgovoru složili oko važnosti ujedinjavanja zemlje.
Steven Čeng, direktor komunikacija kampanje, rekao je i da je Tramp priznao njenu snagu, profesionalnost i upornost tokom kampanje.

Kamala Haris: Svjetlo će uvijek gorjeti - dok se god budemo borili

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Republikanski kandidat Donald Tramp proglasio je pobjedu na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.
On je predstavljen kao 47. predsjednik SAD-a, a sa svojim porodicom, potpredsjedničkim kandidatom Džej Di Vensom i njegovom suprugom izašao je na binu u Vest Palm Biču u Floridi.
Tramp je kazao da će imati najmanje 315 elektorskih glasova. Za pobjedu je potrebno najmanje 270.
Zvanični rezultati još nisu proglašeni.
Tramp je, obraćajući se pristalicama iz svog predizbornog štaba na Floridi, kazao da je u pitanju pobjeda kakvu ta zemlja nikada ranije nije vidjela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.0607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-trenutno-u-vodstvu-jos-uvijek-rano-za-projekcije-u-kljucnim-drzavama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je najveći politički pokret svih vremena u ovoj zemlji, a možda i na svijetu, a sada će dostići novi nivo jer ćemo pomoći našoj zemlji da se izliječi. Ta pomoć joj je jako potrebna. Popravićemo naše granice, popravićemo sve u vezi sa našom zemljom. Ušli smo u istoriju sa razlogom večeras - kazao je Tramp, dok su na hiljade njegovih pristalica vikale "SAD! SAD!".
On je kazao da su preskočili prepreke za koje niko nije mislio da će uspjeti.
- I sad je jasno da smo postigili najnevjerovatniju političku stvar. Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije nije vidjela. Zato želim da zahvalim američkom narodu na nevjerovatnoj časti da budem izabran za vašeg 47. predsjednika, kao i 45. predsjednika - poručio je republikanski kandidat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frepublikanci-osvojili-vec-inu-u-senatu-poslije-cetiri-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svakom građaninu želi da poruči da ću se boriti za njih, njihove porodicu i njihovu budućnost.&nbsp;
- Svakog dana, neću stati dok ne budemo imali snažnu, bezbjednu i prosperitetnu Ameriku kakvu naša djeca zaslužuju i vi zaslužujete. Ovo će zaista biti zlatno doba Amerike. Ovo je predivna pobjeda za američki narod koja će nam omogućiti da Ameriku ponovo učinimo Ameriku velikom - poručio je Tramp.
Konstatovao je da su Republikanci preuzeli kontrolu nad Senatom.&nbsp;
- To je sjajno. Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Niko to nije očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome. Imamo nove senatore, neke sjajne senatore - zaključio je Trump.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQmqVnMdrtso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp proglasio pobjedu na izborima za predsjednika SAD: Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije vidjela

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama koji se održavaju danas, Donald Tramp, rekao je da bi bio spreman da prizna poraz ukoliko izbori budu fer. 
 
- Ako izgubim izbore, ako izbori budu fer, ja ću biti prvi koji će to priznati, mislim da bi to bilo pošteno - rekao je Tramp i dodao da je veoma uvjeren u svoju pobedu. 
 
Tramp je dodao da "republikanci imaju veliko vođstvo".
Demokratska kandidatkinja na izborima Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da "izađu i glasaju" tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji. 
 
- Ohrabrujem sve da izađu i glasaju - rekla je Kamala Haris ocjenjujući da su današnji izbori "prelomna tačka". 
 
 Prema njenim riječima, ona i njen protivnik, nude "dvije veoma različite vizije budućnosti nacije". 
 
Predsjednički izbori u &nbsp;SAD su, prema posljednjim anketama javnog mnjenja, neizvjesnog ishoda.

Tramp rekao da će priznati poraz ako izbori budu fer, Haris pozvala Amerikance da izađu da glasaju

Amerikanci 5. novembra izlaze na birališta. Izjašanjavaće se o predsjedniku, ali i budućem sastavu Kongresa, kao i o brojnim državnim zvaničnicima i incijativama.
Poslije višemjesečne kampanje koju su obilježili izlazak aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena iz trke i dva pokušaja ubistva republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, a zatim i žestoka retorika i napadi, birači – oni koji nisu već iskoristili priliku da ranije glasaju lično ili poštom – u utorak će između ostalog odlučivati: da li da daju još jednu priliku bivšem predsjedniku ili da izaberu prvu ženu i prvu pripadnicu manjine na čelo Amerike.
U nadi da će u posljednjim danima predizborne kampanje uspjeti da utiču na tu odluku, predsjednički kandidati – republikanac Donald Tramp i demokrata Kamala Haris – su u završnim porukama pokušali da im predoče šta ih čeka u budućnosti, u zavisnosti od ishoda izbora.
- Ako bude izabran, Donald Tramp će prvog dana ući u kancelariju sa listom neprijatelja. Kada budem izabrana, ja ću ući sa spiskom punim prioriteta o tome šta ću uraditi za američki narod. I sarađivaću sa svima – demokratama, republikancima, nezavisnima, da pomognem Amerikancima koji marljivo rade, ali se uprkos tome i dalje muče - poručila je demokratska kandidatkinja i aktuelna potpredsjednica SAD, na mitingu u Vašingtonu.
Njen republikanski protivkandidat, bivši predsjednik Tramp je na skupu u Njujorku ponovo upitao svoje pristalice: da li vam je danas bolje nego prije četiri godine?
- Danas sam ovdje sa porukom nade za sve Amerikance: sa vašim glasom na ovim izborima okončaću inflaciju. Zaustaviću invaziju kriminalaca koji dolaze u našu zemlju. Vratiću američki san. Morate da ustanete u utorak i kažete da je Kamala Haris uradila užasan posao. Kamala, otpuštena si - rekao je Tramp.
Uoči izbora, republikanske birače najviše brinu ekonomija i imigracija, dok su demokrate usredsređene i na pitanje abortusa i zaštite demokratije.
- Haris podržava prava na abortus, pravo žena da same donose odluke. Vjerujem da će osigurati da se za vrijeme njenog mandata ne uvede nacionalna zabrana abortusa - očekuje pristalica demokrata Ališa Rau iz Vašingtona.
- Tramp je jedini predsjednički kandidat koji želi najbolje za američki narod. I podržavam ga 100 odsto. Ovo je treći put da glasam za njega i kako kažu - treća sreća - ističe Kris Indelikoti iz Njujorka.
Čiji će kandidat prevladati na izborima teško je predvidjeti s obzirom na to da je trka, barem sudeći po anketama, veoma neizvjesna.
- Nema jasnog favorita na ovim izborima. Mogli biste da tvrdite da je trend u anketama malo pozitivniji za Trampa tokom proteklih nekoliko nedjelja, ali ne dovoljno da bi bio označen kao jasan favorit…..Ni pobjeda Haris niti Trampa ne bi bila iznenađujuća. Bilo bi iznenađujuće ako na kraju rezultat ne bi bio toliko tijesan - smatra Kajl Kondik, politički ekspert iz Centra za politiku univerziteta Virdžinije.
Tijesne trke, kako podsjeća Kondik, nisu ništa novo u američkoj politici.
- Bilo je niz predsjedničkih izbora proteklih godina koji su zaista bili tijesni . Najtješnji su bili 2000. godine. Florida je tada bila odlučujuća a izbore je odlučilo nešto više od 500 od 6 miliona glasova u toj državi. Na izborima 2016. predsjednika je odlučilo oko 78.000 glasova u tri države, i oko 43.000 u tri države 2020. - rekao je on.
Pobjednika na predsjedničkim izborima u Americi ne određuje većina od ukupnog broja glasova, već Elektorski koledž, prema kojem se određeni broj takozvanih elektora dodjeljuje pobjednicima u državama pojedinačno.
Kandidati moraju da osvoje najmanje 270 od 538 elektora koji se zatim formalno izjašnjavaju o predsjedniku, na osnovu rezultata izbora u državama koje su ih imenovale.
Zbog tog sistema, ishod izbora odlučuje samo mali broj država za koje se ne zna unaprijed da li će biti naklonjene republikancima ili demokratama. Na ovim izborima ih je sedam - od istoka do juga Amerike i prema anketama, trka je neizvjesna u svakoj od tih država.
Države pojedinačno broje i glasove zbog čega bi – ako izbori na kraju budu zaista tijesni kako se predviđa – proglašavanje pobjednika moglo da potraje. To je bio slučaj i 2020. godine kada je tek četiri dana poslije izbora bilo jasno da je aktuelni predsjednik Džo Bajden pobijedio.
- Ankete bi mogle da budu pogrešne i rezultat možda na kraju neće biti toliko tijesan koliko smo mislili. U tom slučaju bi do srijede ujutro mogli da znamo ko je pobijedio. Međutim, ako stvari budu kao što su sada, ovo će vjerovatno biti tješnji izbori nego 2020. Ako to bude slučaj, ishod će možda zavisiti od toga ko pobijedi u Pensilvaniji, koja sporo broji glasove. I možda nećemo znati do četvrtka, petka ili subote ko je novi predsjednik - ocjenjuje Čarls Stjuart, profesor političkih nauka na prestižnom američkom univerzitetu Institut za tehnologiju Masačusetsa (MIT).
Projekcije ko je novi predsjednik u Americi prvi daju mediji, na osnovu statističkih modela i nezvaničnih izvještaja o glasovima, objašnjava Stjuart.
Države provjeravaju glasačke listiće i rezultate, a zatim slijedi njihova potvrda i formalno izjašnjavanje elektora o predsjedniku. Proces potvrde rezultata predsjedničkih izbora se završava u Kongresu 6. januara.
Upravo su taj proces pokušale da spriječe Trampove pristalice kada su prije tri godine napale kompleks Kongresa, podstaknute neosnovanim tvrdnjama bivšeg predsjednika i njegovih saveznika o izbornoj prevari. Od tada su međutim uvedene određene mjere da bi se spriječilo novo nasilje.
- Ako Donald Tramp ponovo izgubi, sistem će nanovo biti na testu. Neke stvari su se ipak promijenile od 2020. Važna zakonska promjena je usvajanje, na dvostranačkoj osnovi, novog zakona koji zaista usmjerava taj proces od izjašnjavanja elektora do potvrde u Kongresu… Napad 6. januara takođe je pokazao zvaničnicima koliko su važne bezbjednosne mjere povezane se izborima. To obuhvata i zaštitu Kongresa od napada, ali i državnih prijestonica na dan izjašanjavanja elektora - kaže Stjuart.
Ako Tramp pobijedi, Stjuart je uvjeren da njegova protivkandidatkinja i demokrate to neće osporavati osim ako se, kako navodi, ne dogodi nešto zaista neuobičajeno.
- Postoji čvrsta riješenost među svakako demokratama i republikanskim liderima u većini država da se potvrde rezultati izbora, bez obzira na to ko pobijedi. Međutim, naročito ako Tramp pobijedi - kaže Stjuart.
<h2>Borba za kontrolu nad Kongresom</h2>
Izbor predsjednika je svakako glavni događaj u utorak 5. novembra, ali ne i jedino pitanje o kojem će se birači uskoro izjasniti. Između ostalog će odlučiti koja stranka će naredne dvije godine kontrolisati Kongres, s obzirom na to da se biraju svi članovi Predstavničkog ili donjeg doma koji imaju dvogodišnji mandat, odnosno trećina Senata ili gornjeg doma, gdje senatori na položaju ostaju šest godina.
Senat su do sada kontrolisale demokrate, a Predstavnički dom republikanci. Ankete pokazuju da bi na ovim izborima to moglo da se promijeni.
- Republikanci bi trebalo da mogu da osvoje najmanje 51 mjesto u Senatu i preuzmu kontrolu od demokrata. Postoji šansa da bi demokrate mogle da zadrže većinu, ali to izgleda malo vjerovatno, Republikanci bi mogli da osvoje i više od 51 mjesta, što naročito zavisi od onog što će se dogoditi u nekim ključnim državama na srednjem zapadu. Trka za Predstavnički dom je kao predsjednička, u suštini su šanse 50-50 - ističke Kajl Kondik.
Od toga ko kontroliše Kongres, koji usvaja zakone, zavisiće i ispunjavanje obećanja koje kandidati daju biračima, od imigracije do zdravstvene zaštite.
Većine u oba doma, kako se očekuje, biće tijesne ko god da ih osvoji, kaže profesor Stjuart. Vlast u Vašingtonu mogla bi takođe da bude podijeljena – da jedna stranka kontroliše Bijelu kuću, a druga Kongres, što bi dovelo do novih sporenja, posebno kada je riječ o budžetu. Ili i da sam Kongres bude ponovo podijeljen, što bi dodatno uticalo na njegovu efikasnost.
Sve to novoizabranom predsjedniku ostavlja mogućnost da samostalno djeluje, posebno kada je riječ o spoljnoj politici.
- Tramp ne voli to što Amerikanci podržavaju rat u Ukrajini i skeptičan je u pogledu naših saveza širom svijeta. I mogu da lagano zamislim da će povući pomoć Ukrajini i nastaviti da napada NATO i druge saveze, što smo vidjeli tokom njegovog prvog mandata. Ne znamo kako će rešavati Bliski istok, mada će vjerovatno kratkoročno da se povuče u odnosu na ono što je radila Bajdenova administracija - kaže profesor Stjuart.
On ističe da bi Haris bi bila slobodna da u suštini nastavi ono što je radila Bajdenova administracija, a to je da jača odnose sa saveznicima i da pokuša da ohrabri evropske napore za jedinstvo, naročito u protivljenju ruskim ambicijama.&nbsp;
- Takođe bi bila otvorena za agresivnije suprostavljanje izraelskim naporima, dok se nastavljaju tenzije na Bliskom istoku - ocijenio je Stjuart.
Dok se u javnosti nagađa šta bi mogli biti potezi nove administracije, i ovi američki izbori održavaju se u svjetlu duboke političke polarizacije i brige mnogih Amerikanaca, ne samo ko će biti izabran već i šta slijedi u periodu poslije izlaska na birališta.

Izbori u SAD: Trka bez favorita poslije žestoke kampanje pune obrta

Nelagoda ispunjava američke birače u vezi sa predsjedničkim izborima zbog strahovanja da bi poslije njih moglo da uslijedi političko nasilje, kao i pokušaji poništavanja izbornih rezultata, pokazuju zaključci ankete koju su sproveli agencija Asošijeted pres i Centar za istraživanje javnog mnjenja.
Uz to, kako prenosi Glas Amerike, zabrinjavaju ih i posljedice svega toga po američku demokratiju.
Prema nalazima istraživanja građani su zabrinuti zbog, kako je navedeno, krhkosti američkog demokratskog sistema – četiri godine nakon neutemeljenih tvrdnji bivšeg američkog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa o neregularnosti izbora 2020, kao i nasilja koje ih je propratilo.
Četvoro od deset registovanih birača navelo je da je izuzetno ili veoma zabrinuto zbog nasilnih pokušaja poništavanja izbornih rezultata nakon prethodnih izbora.
Jedno od troje glasača navelo je da ih brinu pokušaji lokalnih ili državnih izbornih zvaničnika da zaustave potvrđivanje ishoda glasanja. Relativno mali broj njih, jedna trećina ili manje ukazali su da nisu zabrinuti zbog toga.
Donald Tramp nije prekinuo sa narativom da 2020. nije reizabran zbog nedokazane izborne krađe, navodeći da će u 2024. izgubiti isključivo ukoliko glasanje bude, kako navodi, namješteno.
Njegovi saradnici i Republikanski nacionalni komitet (RNC) su uoči glasanja podnijeli tužbe, koje se tumače kao potencijalni uvod u postizbirne pravne izazove, ukoliko bude poražen na biralištima.
<h2>Mnogi birači smatraju da Tramp ne bi priznao poraz</h2>
Trampova nastojanja da pobije volju glasača i ostane na vlasti uprkos porazu 2020. dio anketiranih birača navodi na stav da ponovo neće željeti da prizna - ako izgubi od demokratske kandidatkinje Kamale Haris.
Devet od deset anketiranih smatra da je poraženi na izborima obavezan da se saglasi sa rezultatima kada svaka od država okonča prebrojavanje glasova i budu riješeni pravni sporovi.
Među njima je i oko osam od deset anketiranih republikanaca.
Međutim, svega jedna trećina glasača očekuje da će Tramp prihvatiti rezultate ako izgubi. Demokrate i republikanci imaju različite stavove u vezi sa tim: oko dvije trećine republikanskih glasača smatra da bi Tramp popustio, u poređenju sa svega jednim od deset demokrata.
U vezi sa Kamalom Haris nema takvih zabrinutosti - skoro osam od 10 glasača uvjereno je da će prihvatiti rezultate u slučaju poraza, uključujući solidnu većinu republikanaca.
<h2>Podijeljenost demokrata i republikanaca o tome ko bi oslabio demokratiju</h2>
Članovi obje stranke zabrinuti su za sudbinu demokratije u zavisnosti od ishoda novembarskih izbora. Oko polovine anketiranih vjeruje da bi Tramp, u slučaju pobjede, donekle ili u potpunosti oslabio demokratiju u Sjedinjenim Državama.
Četvoro od deset birača iznijelo je takav stav u vezi sa Kamalom Haris.
Takođe, anketa je pokazala i duboku ideološku podijeljenost Amerikanaca.
Gotovo osam od deset republikanaca smatra da bi još jedan Trampov mandat mnogo ili donekle oznažio demokratiju. Sličan procenat demokrata opredijelio se za identičan odgovor na to pitanje kada se radi o kandidatkinji Haris.
Skoro devet od deset anketiranih birača jedne od stranaka ukazalo je da će kandidat protivničke partije vjerovatno donekle oslabiti demokratiju u slučaju izbora.
<h2>Napad na Kapitol kao linija podjele</h2>
Birači imaju podijeljena mišljenja i u vezi sa događajima 6. januara 2021, kada je napadnut Kongres – sjedište američke zakonodavne vlasti.
Anketa pokazuje mnogo veću vjerovatnoću da će demokrate i nezavisni glasači, upadljivo višše od republikanaca, znatnu ili priličnu odgovornost za to pripisati Trampu.
Stavovi o tome nisu i jedini u kojima se birači dijele po ideološkim stavovima. Većina republikanaca smatra i da Bajden 2020. nije legitimno izabran. Gotovo sve anketirane demokrate i skoro sedam od 10 nezavisnih birača vjeruju u legitimnost Bajdenovog izbora.
<h2>Podele karakterišu i druge teme</h2>
Predsjednička kampanja, uoči novembarskih izbora, istakla je aspekt američkog političkog sistema, za koji pojedini vjeruju da je nedemokratski – upotrebu Elektorskog koledža za potvrdu pobjede predsjedničkog mandata, a ne glasove građana.
Donald Tramp i Kamala Haris su kampanje koncentrisali na sedam, takozvanih neopredijeljenih država, u kojima živi svega 18 odsto stanovništva Sjedinjenih Država.
Gotovo da polovina anketiranih kao problematično vidi to što bi predsjednik mogao biti pobjednik na osnovu glasova Elektorskog koledža, ali da istovremeno osvoji manje glasova građana u odnosu na svog protivkandidata.
I ta tema ukazuje na partijsku podjelu: skoro da dvije trećine demokrata to smatra velikim problemom, naspram jedne trećine republikanaca.
U anketi sprovedenoj od 11. do 14. oktobra učestvovale su 1072 odrasle osobe. Anketa je dizajnirana da bude reprezentativna za populaciju Sjedinjenih Država. Margina greške iznosila je plus ili minus 4,2 procentna poena.

Američke glasače brine da bi poslije izbora moglo da uslijedi političko nasilje

Vulkan Ključevski na Kamčatki počeo je, nakon zemljotresa, da izbacuje pepeo na visinu od šest kilometara iznad ivice kratera, saopštio je direktor Instituta za vulkanologiju i seizmologiju Dalekoistočnog ogranka Ruske akademije nauka Aleksej Ozerov. 
 
Prema njegovim riječima, zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale, koji je danas pogodio područje Kamčatke, izazvao je pojačanu aktivnost vulkana Ključevski, koji već dugo eruptira. 
 
- Ranije erupcije nijesu bile snažne, a vulkanske bombe su letjele do visine od 200-300 metara uz manju emisiju pepela. Međutim, nakon zemljotresa došlo je do trenutne i jake emisije pepela do visine od šest kilometara - naveo je Ozerov. 
 
Ozerov je istakao da vulkani u ovom regionu često reaguju na zemljotrese slične ili manje jačine, prenosi Tanjug. 
 
Nakon ovog zemljotresa, primijećena je pojačana aktivnost i na vulkanu Avačinski, gdje su gasovi izbacivani na visinu od 200-300 metara, zbog čega je naučni tim preporučio turistima i penjačima da se uzdrže od uspona na vrh vulkana. 
 
Slične preporuke su date i za vulkane Mutnovski i Goreli zbog povećane opasnosti.

Snažan zemljotres aktivirao vulkan Ključevski na Kamčatki

Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;
Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.
Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.
- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.
Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.
Kako će izgledati registracija putnika?
Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.
Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.
EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.
Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Tag: kamala-haris

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Tramp tužio dnevni list zbog objavljivanja ankete da Haris vodi u Ajovi

Kamala Haris: Svjetlo će uvijek gorjeti - dok se god budemo borili

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Tramp proglasio pobjedu na izborima za predsjednika SAD: Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije vidjela

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Tramp rekao da će priznati poraz ako izbori budu fer, Haris pozvala Amerikance da izađu da glasaju

Izbori u SAD: Trka bez favorita poslije žestoke kampanje pune obrta

Američke glasače brine da bi poslije izbora moglo da uslijedi političko nasilje

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Snažan zemljotres aktivirao vulkan Ključevski na Kamčatki

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

PRATITE TVe UŽIVO