<article>Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira. Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina. Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.</article>

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira.&nbsp;
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina.&nbsp;
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donald Tramp

sankcije

Rosneft

Lukoil

Svijet

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira. 
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina. 
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Nikada u Crnoj Gori nijesam napravio neko krivično djelo, niti mi je trebalo da organizujem kriminalnu grupu. Živio sam više u Australiji nego u Crnoj Gori i to bez obezbjeđenja, a ako sam sa nekim pio kafu smatram da je to slobodno i niko mi ne može odrediti sa kim ću sjedjeti - kazao je u Višem sudu Vaso Ulić iznoseći odbranu na optužbe koje ga terete da je bio jedan od organizatora šverca skoro 2, 5 tona kokaina.
Osim Ulića Specijalno državno tužilaštvo označilo je i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
U odbrani stariji Ulić je, pred sudskim vijećem kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović, kazao da nije kriv i da ne zna ništa o komunikacijama sa skaja i anoma.
Ispričao je i detalje sa saslušanja u Specijalom policijskom odjeljnju kada je uhapšen.
- Prvo sam bio u jednoj prostoriji sa inspektorima iz Crne Gore i ništa me nijesu pitali. Poslije sat su mi rekli da me čekaju inspektor iz DEA i Federalne policije Australije u drugoj prostoriji u kojoj je osim ta dva inspektora bio je i prevodilac jer su mislili da ne znam engleski - kazao je Ulić.
On je ustvrdio da su mu inspektori iz DEA i australisjke policije rekli: „Uliću, ovaj vaš slučaj nas ne zanima, ako hoćete da sarađuje sa nama za druge stvari ti ideš sa nama i od ovoga predmeta nema ništa“.
Ulić je rekao da je taj prijedlog odbio i da on u tom momentu nije znao ni zbog čega je uhapšen ističući da nije želio da bude „svjedok“ DEA i australijske policije.
- Nakon toga su mi rekli da razmislim na što sam odgovorio da ja više neću sa njima da pričam, nego da me vrate u prethodnu kancelariju - kazao je Ulić.
On je u odbrani ukazao i da je iz Crne Gore sa porodicom otišao kada je imao dvanaest godina i da su prvo živjeli u Italiji tri godine a nakon toga da su se preselili u Australiju.
Ulić je naglasio da se o zakonitosti optužnice neće izjašnjavati jer nije pravnik i to prepušta svojim advokatima. On je na početku odbrane rekao da će odgovarati na pitanja svih stranaka u postupka, ali samo u dijelu mjera tajnog nadzora koje je odredio sud u Crnoj Gori.
Tužiteljka Sanja Jovićević smatrala je da optuženi ne može da „bira“ na koja će pitanja odgovarati ali pošto je to prihvaćeno ona je rekla da onda nema pitanja za Ulića.
Na pitanja jednog od njegovih branilaca, advokata Miloša Vuksanovića optuženi je rekao da misli da su iz DEA i Federalne plicije Austratralije bili u kancelariji Šukovića, (Predraga Šukovića šefa SPO). On je objasnio i da mu je inspektor iz Federalne policije dao vizit kartu i da postoji mogućnost da je nađe. Optuženi je naveo da su ga u četiri navrata posjetili iz Ambasade Australije.
Na današnje suđenje uz jake mjere obzbjeđenja sprovedeni su optuženi. Zatvorsko obezbjeđenje je među posljednjim uvelo Mandića i Delića i bili su odvojeni od ostalih optuženih.
Suđenje se nastavlja 3. novembra.

Ulić: Iz DEA i australijske policije su mi rekli da od ovog predmeta neće biti ništa ako budem sarađivao sa njima za druge stvari

Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore odigraće sjutra u 15 sati prvi od dva prijateljska meča protiv Hrvatske u Zmijavcima, gradiću u blizini Splita. Biće to prve provjere ekipe selektora Mirka Marića za nastupe u UEFA B Ligi nacija naredne godine.
- Očekivanja su da odigramo najbolje što možemo i da vidimo koliko vrijedimo u duelu sa selekcijom kakva je Hrvatska, a kakve nas čekaju u narednom ciklusu. Riječ je o ozbiljnoj reprezentaciji, napravili smo analize, spremićemo se da pružimo maksimum - rekao je selektor Marić.
Crnogorske fudbalerke su u junu izborile plasman u viši rang evropskog fudbala, u seriji su od pet mečeva bez poraza. Žele da zadrže pozitivan niz i nakon Hrvatske, reprezentacije koja je će naredne sezone igrati u rangu ispod - Ligi C.
- Uvijek je rezultat važan, ali kroz treninge i način na koji ćemo da igramo u Hrvatskoj &nbsp;pokušaćemo da se unaprijedimo u odnosu na prethodni period. To i moramo da uradimo, moramo da poboljšamo neke segmente u igri, ako mislimo da pariramo budućim rivalima, jer nas čekaju ozbiljne utakmice u Ligi B - naglasio je Marić, koga veoma raduje što sve više naših igračica igra u jačim nacionalnim ligama i ima jake klupske utakmice.
Kaže da je zadovoljan.
- Vidi se i po treningu u kakvom su stanju. Kada se dođe iz ozbiljnih klubova, odmah se to primijeti. Meni i mojim saradnicima je tako lakše da radimo, posebno kada je fizički aspekt u pitanju. To je veoma važno, jer ćemo u takmičarskim mečevima igrati protiv fizički veoma kvalitetnih i spremnih igračica i selekcija - kazao je Marić.
Drugi meč protiv Hrvatske igra se u ponedjeljak od 12 sati u Dugopolju.

Ženska seniorska reprezentacija sjutra protiv Hrvatske u Zmijavcima

U okviru IPA III regionalnog projekta Evropske unije za jačanje kapaciteta za &nbsp;bezbjednost granica na Zapadnom Balkanu, crnogorska delegacija koju su činili predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova i Međunarodne organizacije za migracije, predvođena generalnom direktoricom za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivanom Đukanović, boravila je u dvodnevnoj studijskoj posjeti Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovenije.&nbsp;
- Harmonizacija sa viznom politikom Evropske unije, koja osim potpunog usklađivanja sa viznim režimom Unije podrazumijeva i usvajanje najviših bezbjednosnih i tehnoloških standarda, jedno je od završnih mjerila pristupnog poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost. Minimiziranje negativnih konsekvenci ukidanja bezviznog režima i očuvanje tradicionalnih tržišta ključno je za turističku privredu i generalno ekonomsku stabilnost Crne Gore - naglasili su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Oni su dodali da je Slovenija u tom smislu prepoznata kao zemlja koja je uspjela ostvariti &nbsp;vanjskopolitičke ciljeve uz očuvanje bezbjednosti svojih granica.&nbsp;
- Tokom posjete, kolege iz Slovenije su crnogorskoj strani prezentovale višedecenijsko znanje i iskustvo u ovoj oblasti, čime je potvrđeno tradicionalno partnerstvo dvije zemlje, koje će dodatno biti unaprijeđeno budućim učlanjenjem Crne Gore u EU i Šengenski prostor - zaključili su u Ministarstvu vanjskih poslova.

Delegacija Ministarstva predvođena generalnom direktoricom Ivanom Đukanović u studijskoj posjeti Sloveniji

Jedan od najcjenjenijih i najvoljenijih kantautora na ovim prostorima, Zlatan Stipišić Gibonni, nakon dugog razdoblja medijske tišine, otvorio je dušu za TV E.
U razgovoru sa našom Adelom Mulić, Gibonni je govorio o svom povlačenju sa muzičke scene, novom životnom poglavlju, kao i o stvaranju koje, kako kaže, „ne poznaje rok trajanja“.
Godinama je ispisivao stihove koji su postali dio kolektivne emocije, punio dvorane i srca publike, a sada se odlučio na tišinu - onu stvaralačku, ličnu i duboku.
Zlatan Stipišić Gibonni, čovjek čija muzika traje i nadživljava trendove, ovoga puta publici donosi nešto drugačije: knjigu “Bandire potonulog carstva”, zbirku trideset i jedne pjesme koje spajaju prošlost i sadašnjost, uspomene i nova nadahnuća.&nbsp;
- Ja imam dosta toga pokvarenog u sebi, ali mislim da je to ono – odlučiš kojeg ćeš vuka hraniti. Najponosniji sam na to što sam isti, i privatno i javno. Mislim da su laži kratkih nogu, a mi smo toliko mali narodi da se o svakome sve zna. Treba svatko da bude ono što jeste, ne možeš se svima dopasti - i to je, zapravo, veliki kompliment - rekao je Gibonni za TV E.&nbsp;
Osvrnuvši se na svoj dugogodišnji put, priznaje da nije vjerovao da će toliko dugo trajati u svijetu muzike.&nbsp;
- Kad razmišljam o sebi i početku, to je bio jedan momak s radnim navikama. Nikad nisam bio danguba. Mislio sam, trajat će to godinu, dvije… Međutim, trajem. I svaka godina u kojoj sam još uvijek tu – ja je doživljavam kao blagoslov - iskreno je kazao.
Kompletan intervju možete pogledati na linku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fsi%3DGBCPG3pgAL6FNuZ9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gibonni iskreno o povlačenju, prošlosti i trajanju: „Svaka godina u kojoj sam još tu je blagoslov“

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Tagovi

Ulić: Iz DEA i australijske policije su mi rekli da od ovog predmeta neće biti ništa ako budem sarađivao sa njima za druge stvari

Ženska seniorska reprezentacija sjutra protiv Hrvatske u Zmijavcima

Delegacija Ministarstva predvođena generalnom direktoricom Ivanom Đukanović u studijskoj posjeti Sloveniji

Gibonni iskreno o povlačenju, prošlosti i trajanju: „Svaka godina u kojoj sam još tu je blagoslov“

PRATITE TVe UŽIVO