Velika Britanija je u srijedu uvela mjere protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, Lukoil i Rosnjeft, kao i za 51 tanker takozvane "flote u sjenci", u kako je navela, novom pokušaju da pooštri energetske sankcije i uguši prihode Kremlja.
Na Lukoil i Rosnjeft su primijenjeni britanski zakoni o sankcijama Rusiji zbog, kako navodi Vlada u Londonu, njihove uloge u podršci ruskoj vladi. Time podliježu mjerama kao što su zamrzavanje imovine, diskvalifikacije direktora, ograničenja transporta i zabrani britanskih fiducijarnih usluga.
Te dvije kompanije se smatraju strateški značajnim za Kremlj, saopštila je britanska Vlada, dodajući da su njihove aktivnosti od ekonomskog značaja za Rusiju, doprinoseći prihodima te države koji pomažu u održavanju njenog rata u Ukrajini.
- Uvodimo ciljane sankcije protiv dvije najveće naftne kompanije u Rusiji, Lukoila i Rosnjefta - rekla je britanska ministarka finansija Rejčel Rivs novinarima tokom posjete SAD.
- Istovremeno, pojačavamo pritisak na kompanije u trećim zemljama, uključujući Indiju i Kinu, koje nastavljaju da olakšavaju plasman ruske nafte na globalna tržišta - dodala je ona.
Ruska ambasada u Londonu saopštila je da će sankcije imati suprotan efekat destabilizacijom globalnih energetskih tržišta i povećanjem troškova za britanska preduzeća i potrošače.
- Suprotno glasnim uvjeravanjima britanskih lidera, ova ograničenja neće imati nikakvog uticaja na kurs ruske spoljne politike - navodi se u saopštenju ambasade.
Rivs je rekla da "nema mjesta za Rusiju na globalnim tržištima" i da će Velika Britanija preduzeti sve neophodne korake da spriječi Moskvu da finansira rat u Ukrajini.
Rosnjeft je vodeći proizvođač nafte u Rusiji, s oko 40 odsto ukupne proizvodnje zemlje, dok je Lukoil drugi najveći, ali je najviše izložen u inostranstvu od ruskih konkurenata.
Nove sankcije uvedene su i za 51 brod, uključujući 44 u okviru takozvane flote u sjenci, kao i pojedince i entitete u različitim sektorima, uključujući energetiku i odbranu.
Posljednje sankcije takođe uključuju sedam tankera za tečni prirodni gas i kineski terminal Beihai LNG, koji je uvozio teret iz sankcionisanog ruskog postrojenja Arktik LNG2, saopštila je Velika Britanija.
Najara, ruska rafinerija sa sjedištem u Mumbaju, Indija, takođe je među sankcionisanim kompanijama.
Rafinerija, čiji je najveći akcionar Rosnjeft i koju je već sankcionisala Evropska unija, muči se da održi poslovanje.
Nove mjere Velike Britanije smanjiće Rusiji dostupnost brodova i osiguranja brodova, pošto se neke količine ruske nafte i dalje transportuju i osiguravaju na svojim rutama ka Aziji preko kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, rekli su trgovci upoznati s prodajom ruske nafte.
To znači da će se još veći dio trgovine naftom Rusija preusmjeriti ka floti u sjenci, koja koristi osiguranje i usluge koje nisu sa Zapada, rekli su trgovci.
U floti u sjenci već ima više od 1.500 brodova, procjenjuju zapadni stručnjaci, tako da nema manjka brodova za transport ruske nafte.
Međutim, nekoliko kineskih i indijskih luka je već odbijalo da primi robu iz tankere iz flote u sjenci, što je dodatno zakomplikovalo prodaju ruske nafte.
Flota u sjenci je sve više meta sankcija Velike Britanije, SAD i EU otkako su uvedene sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
To je mreža starijih tankera za koje zvaničnici kažu da se koriste da bi se izbjegle sankcije na rusku naftu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velika Britanija uvela sankcije ruskim kompanijama Lukoil i Rosnjeft

Najnoviji izvještaj DRI-ja, kojim je dato negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja Opštine Kotor za 2024. godinu, još jednom potvrđuje ono na šta odavno upozoravamo – da je vlast na čelu sa Vladimirom Jokićem i njegovim koalicionim partnerima Opštinu pretvorila u poligon za partijsko zapošljavanje bez konkursa, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista Kotor.&nbsp;
Prema njihovim riječima, zato i ne treba da čudi građane što i dalje nema izrade strateškog plana razvoja Opštine Kotor jer je upravo nedostatak vizije i sistemskog rada, a višak političkog kalkulisanja i zapošljavanja „po zaslugama“, doveo do sadašnjeg stanja.
- Dodatno, slaba naplata prihoda otvara druga pitanja – da li se od političkog zapošljavanja imahinacija oko javnih nabavki nije imalo vremena da se brine o naplati poreza, ili je možda porez namjerno zanemarivan jer je prethodno povećan, pa se nijesu željeli „nervirati“ birači u izbornoj godini - navodi se u saopštenju kotorskog DPS-a.&nbsp;
Finalno, kako se ističe, nepoštovanje Zakona o javnim nabavkama i namještanje poslova pojedincima, stvari su pred kojima ni ovo selektivno tužilaštvo ne smije da ćuti te pozivaju ODT Kotor da koliko je danas otvori istragu i istraži sve poslove Sekretarijata za investicije od momenta formiranja istog do danas.&nbsp;

DPS: Izvještaj DRI potvrdio nedomaćinski odnos vlasti, partijsko zapošljavanje zaustavilo razvoj Kotora

Grčki parlament usvojio je vladin prijedlog zakona kojim se omogućava radni dan od 13 sati, uprkos oštrim protivljenjima sindikata i opozicionih stranaka.
Sindikalne organizacije su ovog mjeseca održale dva štrajka protiv reforme, posljednji je bio u utorak, okupljajući hiljade radnika koji su protestovali protiv mjere koju je ljevičarska stranka Siriza nazvala "dostojnom srednjeg vijeka".
Siriza je odbila učestvovati u glasanju, a portparol njihovog poslaničkog kluba Hristos Janulis osudio je prijedlog kao "zakonodavni monstrum".
Vlada, međutim, tvrdi da je radni dan od 13 sati opcionalan, da se odnosi isključivo na privatni sektor i da se može primjenjivati najviše 37 dana godišnje.
Novi propis, koji je sada i zvanično zakon i uskoro stupa na snagu, omogućava radnicima da rade duže sate za jednog poslodavca – dok su oni koji imaju više poslodavaca već mogli raditi produženo, prenosi AFP.
- Sada dajemo mogućnost zaposlenom da obavi dodatni rad za istog poslodavca, bez potrebe za putovanjem na drugo mjesto, uz uvećanu platu od 40 odsto - izjavila je ministarka rada Niki Kerameus u parlamentu, naglasivši da niko neće biti prisiljen da radi duže.
Međutim, sindikati se ne slažu s tim, upozoravajući da će radnici biti izloženi riziku otkaza ako odbiju produžene sate.
- Ne možete stvarno odbiti, uvijek nađu način da nametnu ono što žele - rekla je Marija, 46-godišnja radnica građevinske firme koja je protestovala u Solunu u utorak.
Grčka ekonomija se oporavila otkako je kriza državnog duga zemlju dovela na ivicu bankrota, ali su plate i dalje relativno niske u odnosu na druge evropske zemlje.
Reforma je predstavljena kao mjera koja treba pomoći poslodavcima u sektoru usluga, koji se tokom intenzivne ljetne turističke sezone često suočavaju s nedostatkom dodatne radne snage.
Zakonski radni dan u Grčkoj traje osam sati, uz mogućnost tri sata plaćenog prekovremenog rada – ali radnici imaju pravo na 11 sati odmora dnevno.
Prema podacima Eurostata, Grci već rade u prosjeku 39,8 sati sedmično, u poređenju s prosjekom Evropske unije koji iznosi 35,8 sati.

Grčki parlament usvojio zakon o radnom danu od 13 sati

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.088 ambulantnih pregleda, od čega 388 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 182 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 293.
- U istom periodu obavljeno je 66 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 116 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - kaže se u saopštenju.&nbsp;
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 511 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 37 MR pregleda.&nbsp;
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 80 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.268 pacijenata i odrađene 35.752 analize.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: lukoil

Velika Britanija uvela sankcije ruskim kompanijama Lukoil i Rosnjeft

DPS: Izvještaj DRI potvrdio nedomaćinski odnos vlasti, partijsko zapošljavanje zaustavilo razvoj Kotora

Grčki parlament usvojio zakon o radnom danu od 13 sati

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

PRATITE TVe UŽIVO