<article>Američki tužioci optužili su 12 kineskih državljana da su umiješani u hakerski napad kojom su kineskoj Vladi prodavani podaci američkih disidenata, piše BiBiSi (BBC).Operacija koja je navodno sponzorirana od kineske države takođe je bila usmjerena na vladine agencije, uključujući Ministarstvo financija, prema podacima Ministarstva pravde (DOJ).Hakeri su takođe navodno napali američku vjersku organizaciju i novine u Hong Kongu.Pored američkih agencija, hakeri su napali ministarstva vanjskih poslova Tajvana, Indije, Južne Koreje i Indonezije. Među optuženim su i dva službenika kineskog Ministarstva javne sigurnosti.Ministarstvo pravde je saopštilo da su hakeri, koji su navodno predstavljali privatnu kompaniju i-Son, naplaćivali kineskim agencijama između 10.000 i 75.000 dolara za svaku informaciju.Oni su navodno "izvršili kompjuterske upade" pod upravom kineskih ministarstava i na sopstvenu inicijativu, a "dobro su plaćeni za ukradene podatke". Kina nije odgovorila na ove optužbe, ali je u prošlosti oštro negirala druge optužbe.Nejasno je kada su izdate najnovije optužbe Ministarstva pravde, ali one su otpečaćene u srijedu na saveznom sudu na Menhetnu.- Danas razotkrivamo agente kineske vlade koji usmjeravaju i podstiču neselektivne i nepromišljene napade na računare i mreže širom svijeta - rekla je šef Odeljenja za nacionalnu sigurnost Ministarstva pravde Su Bai.Nisu dati dalji detalji o ciljanim disidentima iz SAD.U okviru svog dugogodišnjeg programa nagrađivanja Stejt department je rekao da nudi do deset miliona dolara za informacije o i-Sonu, njegovim zaposlenima i kineskim zvaničnicima koji su "umiješani u zlonamerne sajber aktivnosti istaknute u optužnicama Ministarstva pravde".</article>

Američki tužioci optužili su 12 kineskih državljana da su umiješani u hakerski napad kojom su kineskoj Vladi prodavani podaci američkih disidenata, piše BiBiSi (BBC).
Operacija koja je navodno sponzorirana od kineske države takođe je bila usmjerena na vladine agencije, uključujući Ministarstvo financija, prema podacima Ministarstva pravde (DOJ).
Hakeri su takođe navodno napali američku vjersku organizaciju i novine u Hong Kongu.
Pored američkih agencija, hakeri su napali ministarstva vanjskih poslova Tajvana, Indije, Južne Koreje i Indonezije. Među optuženim su i dva službenika kineskog Ministarstva javne sigurnosti.
Ministarstvo pravde je saopštilo da su hakeri, koji su navodno predstavljali privatnu kompaniju i-Son, naplaćivali kineskim agencijama između 10.000 i 75.000 dolara za svaku informaciju.
Oni su navodno "izvršili kompjuterske upade" pod upravom kineskih ministarstava i na sopstvenu inicijativu, a "dobro su plaćeni za ukradene podatke". Kina nije odgovorila na ove optužbe, ali je u prošlosti oštro negirala druge optužbe.
Nejasno je kada su izdate najnovije optužbe Ministarstva pravde, ali one su otpečaćene u srijedu na saveznom sudu na Menhetnu.
- Danas razotkrivamo agente kineske vlade koji usmjeravaju i podstiču neselektivne i nepromišljene napade na računare i mreže širom svijeta - rekla je šef Odeljenja za nacionalnu sigurnost Ministarstva pravde Su Bai.
Nisu dati dalji detalji o ciljanim disidentima iz SAD.
U okviru svog dugogodišnjeg programa nagrađivanja Stejt department je rekao da nudi do deset miliona dolara za informacije o i-Sonu, njegovim zaposlenima i kineskim zvaničnicima koji su "umiješani u zlonamerne sajber aktivnosti istaknute u optužnicama Ministarstva pravde".

Portal ETV

Logotip Ministarstva pravosuđa SAD, Vašington, 23. augusta 2024.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina

Hakerski napad

Svijet

Tužioci SAD-a optužili 12 kineskih dražavljana za hakerske napade

Evropska centralna banka (ECB) trebalo bi danas da snizi kamatne stope za 25 procentnih poena na 2,5%, što predstavlja šesto smanjenje u posljednjih devet mjeseci. Ova odluka donesena je u uslovima stalnih ekonomskih izazova, uključujući trgovinske napetosti i mogućnost povećanja vojnog izdvajanja širom Evrope.
Odluka ECB odražava uvjerenje da inflacija približava cilju od 2%, a cilj je da pozajmice postanu pristupačnije za preduzeća i domaćinstva. Saopštenje ECB-a ističe da njena monetarna politika postaje „značajno manje restriktivna“, što bi moglo podstaći rast pozajmica jer troškovi zaduživanja opadaju.
Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard upozorila je na rastuću ekonomsku neizvjesnost koja bi mogla da uspori investicije i izvoz, ali je istakla da rast eurozone i dalje ima podršku kroz veće prihode, snažno tržište rada i potencijalno povećanje državne potrošnje.
- Neizvjesnost je porasla i vjerovatno će više nego što se ranije očekivalo opteretiti investicije i izvoz. Ipak, rast bi trebalo da bude podržan većim prihodima i nižim troškovima zaduživanja - izjavila je Lagard.
Ona je naglasila da je domaća inflacija opala u januaru, ali i dalje ostaje na povišenim nivoima. Takođe je ponovila zabrinutost zbog neizvjesnosti, naglašavajući njen mogući dodatni uticaj na investicije i izvoz.
- Rizici po ekonomski rast i dalje su nagnuti ka negativnoj strani“, upozorila je Lagarde. „Eskalacija trgovinskih tenzija smanjila bi rast eurozone, potiskujući izvoz i slabeći globalnu ekonomiju"- kazala je Lagard.
Uprkos ovim izazovima, ukazala je na pozitivne faktore koji podržavaju rast. „Rastući prihodi domaćinstava i snažno tržište rada doprinose postepenom povećanju potrošnje, iako je povjerenje potrošača i dalje krhko, a stopa štednje visoka“, rekla je.
Lagard je takođe pomenula moguće prednosti povećane državne potrošnje. „Povećanje izdvajanja za odbranu i infrastrukturu moglo bi dodatno podstaći rast“, dodala je.
Smanjenje kamatne stope dio je strategije ECB da se suprotstavi ekonomskim potresima izazvanim mogućim trgovinskim ratom sa Sjedinjenim Američkim Državama i značajnim povećanjem izdvajanja za odbranu i infrastrukturu, posebno u Njemačkoj. Iako se inflacija približava cilju, ekonomski rast je revidiran naniže, dok su prognoze inflacije za ovu godinu povećane. Ove izmjene dolaze prije nego što je Njemačka objavila svoj ambiciozni plan za povećanje ulaganja u odbranu i infrastrukturu, što bi moglo imati šire posljedice na inflaciju i ekonomski rast u cijeloj eurozoni.
S obzirom na ove izazove, ECB se ne obavezuje na specifičan put kamatnih stopa, ali sugeriše da bi smanjenje kamatnih stopa moglo biti nastavljeno. Modele centralne banke ukazuju da bi kamatna stopa za depozite između 1,75% i 2,25% zaustavila ograničavanje rasta. Kao rezultat toga, investitori sada očekuju barem još dva smanjenja kamatnih stopa tokom ove godine, iako su ta očekivanja donekle prilagođena nakon nedavnog saopštenja o povećanju fiskalnih izdataka Njemačke.
U svjetlu svih ovih događaja, raste zabrinutost zbog globalne ekonomske političke nesigurnosti, naročito u vezi sa uticajem trgovinskih politika SAD. Indeks ekonomske političke nesigurnosti dostigao je rekordne visine, sa sve većim brigama o mogućim tarifama i širem geopolitičkom okruženju. Trampova tarifa od 25% na Meksiko i Kanadu dodatno komplikuje globalni ekonomski pogled i vrši pritisak na centralne banke da smanje kamatne stope u pokušaju da podrže rast.
Odluka ECB dolazi u trenutku kada se rizik od recesije sve više pominje u tržišnim diskusijama, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje slabi ekonomski podaci i rastuće trgovinske napetosti podrivaju povjerenje preduzeća i potrošača. Iako recesija još uvijek nije osnovni scenarij za ekonomiste, nedavni događaji su povećali zabrinutost investitora.
Nesigurnost u vezi sa trgovinskim politikama i geopolitičkim događajima, poput sukoba u Ukrajini, otežava održavanje povjerenja na tržištima. Kao rezultat toga, mnogi analitičari sada vjeruju da bi centralne banke, uključujući ECB, mogle morati da nastave sa smanjenjem kamatnih stopa kako bi ublažile rizike od usporavanja.
Investitori pažljivo prate mogućnost primirja u Ukrajini, što bi moglo imati umjeren uticaj na ekonomiju eurozone i cijene energenata. Međutim, analitičari sugerišu da će tekuće trgovinske napetosti, posebno carine, imati značajniji uticaj na buduće odluke ECB.
Sa najvećom ekonomijom Evropske unije, Njemačkom, koja se kreće ka značajnom fiskalnom izdavanju za jačanje svojih odbrambenih kapaciteta, neki analitičari smatraju da bi ove akcije mogle smanjiti vjerojatnost budućih smanjenja kamatnih stopa ili izazvati veće dugoročne troškove zaduživanja, što bi moglo dovesti do dodatnih smanjenja u ECB.

Evropski indeksi neujednačeni, ECB odlučuje o kamatnim stopama

Članovi Sindikata uprave i pravosuđa polako se okupljaju ispred zgrade Vlade gdje će uskoro početi njihov protest kojim traže početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, ali i hitnu smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić. Zgrada Vlade zaštićena je ogradom, a prisustvo policije pojačano.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306150328_30db7c17d1d335ebc3582cf50803ad8f4c82616ffd75c5eace2aa6ef9dc9f906.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306150328_30db7c17d1d335ebc3582cf50803ad8f4c82616ffd75c5eace2aa6ef9dc9f906" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Uprave i pravosuđa"></figure>  Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306150328_1704929994c887f72821b51c46bf26b0ce363dae5d315fbdd68fc1d335fb9acd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306150328_1704929994c887f72821b51c46bf26b0ce363dae5d315fbdd68fc1d335fb9acd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest SUP"></figure>  Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja. - Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata. Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini. U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju. Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka. Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno. Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu. Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem. Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status. - Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković. Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Članovi Sindikata uprave i pravosuđa se okupljaju ispred Vlade, čeka se početak protesta

Postupajući po naredbi suda, službenici Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac su izvršili pretres stana koji koristi D.M.(52) i oduzeli tri lovačke puške, 95 komada municije, i oružne listove.&nbsp;
Oni su ustanovili da je jedna od lovačkih pušaka pronađenih kod D.M. u vlasništvu operativno interesantnog lica B.S, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navode, zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju, vatreno oružje je privremeno oduzeto a protiv D.M. će biti podnijeta prekršajna prijava.

Mojkovčaninu oduzete puške, pronađena i puška operativno interesantnog lica

Šef češke diplomatije Jan Lipavski od sjutra boravi u Crnoj Gori.&nbsp;
On će se sjutra sastati sa potpredsjednikom crnogorske Vlade i Ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.&nbsp;
Kako je najavljeno iz Ministarstva vanjskih poslova, Ibrahimović i Lipavski će se sastati u Vili Gorica, nakon čega će dati izjave za javnost. 
 
Crnu Goru je u januaru posjetio i predsjednik Češke Petr Pavel. 
 
Pavel je tada poručio da Češka podržava težnju Crne Gore da postane članica Evropske unije i pohvalio napore države na tom putu.

Šef češke diplomatije od sjutra u posjeti Crnoj gori

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tužioci SAD-a optužili 12 kineskih dražavljana za hakerske napade

Tagovi

Evropski indeksi neujednačeni, ECB odlučuje o kamatnim stopama

Članovi Sindikata uprave i pravosuđa se okupljaju ispred Vlade, čeka se početak protesta

Mojkovčaninu oduzete puške, pronađena i puška operativno interesantnog lica

Šef češke diplomatije od sjutra u posjeti Crnoj gori

PRATITE TVe UŽIVO