Uklonjena ključna prepreka uoči samita: Mađarska odustala od veta na pregovore Ukrajine s EU-om

Mađarska je odustala od veta na dva klastera u pristupnim pregovorima Ukrajine sa Evropskom unijom. Time je EU omogućen nastavak procesa, a Budimpešta je poručila da je spremna i trajno da povuče blokadu ukoliko ukrajinski parlament sljedeće sedmice usvoji zakon o pravima manjina, piše Euronews.
Odluka uklanja ključnu prepreku uoči samita Evropskog savjeta, koji se održava sljedeće sedmice. Trebalo bi da omogući i napredak u pregovorima sa Moldavijom, jer su pristupni procesi dvije zemlje povezani. Budimpešta je do sada blokirala dalji napredak i uslovljavala ga donošenjem zakona kojima se jačaju obrazovna i kulturna prava mađarske manjine u Zakarpatju.
Ključni koraci sljedeće sedmice
Nakon dogovora na stručnom nivou, očekuje se da će ukrajinski parlament, Vrhovna rada, u ponedjeljak usvojiti zakon. Ukoliko se to dogodi, Mađarska bi već narednog dana, na Savjetu za opšte poslove u Luksemburgu, mogla da odobri otvaranje drugog i trećeg pregovaračkog klastera.
Na istom sastanku očekuje se i odobrenje isplate 4,2 milijarde eura Mađarskoj iz kohezionih fondova. Ta sredstva bila su zamrznuta zbog zabrinutosti u vezi sa korupcijom. Mađarska je već dozvolila nastavak tehničkih priprema za zvanična pisma Savjeta Ukrajini, što predstavlja neophodan formalni korak.
Budimpešta je ranije blokirala i te pripremne aktivnosti, pa ovaj potez pokazuje da je spremna na saradnju čim Kijev ispuni uslov u vezi sa pravima manjina. Klasteri bi u tom slučaju mogli zvanično da budu otvoreni na međuvladinoj konferenciji narednog utorka. Ipak, čitav proces još može da se zakomplikuje. Ukrajinski parlament tek treba da izglasa zakon, a obezbjeđivanje stabilne većine u Radi ponekad predstavlja izazov.
Stanje pregovora i mogući sastanak na vrhu
Rješenje spora moglo bi da omogući i prvi bilateralni sastanak mađarskog premijera Petera Mađara i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njihov ranije planirani susret Mađar je uslovio napretkom u pitanju prava manjina. Dva klastera oko kojih se vodio spor odnose se na unutrašnje tržište i konkurentnost.
Kijev je ranije ove godine već otvorio klastere koji obuhvataju temeljne vrijednosti, poput vladavine prava i pravosuđa, kao i spoljne odnose. Ukoliko sljedeće sedmice budu otvorena i ova dva, Ukrajini će za pokretanje čitavog pristupnog procesa preostati još dva klastera: zelena agenda i resursi EU. Brisel planira da sve preostale klastere otvori do kraja godine.
Promjena politike nakon Orbana
Odnosi Mađarske i Ukrajine bili su izrazito zategnuti za vrijeme Mađarovog prethodnika Viktora Orbana. Njegova vlada redovno je ulazila u sukobe sa Kijevom i opstruirala ukrajinski put ka članstvu u EU. Orban je vodio i oštru antiukrajinsku kampanju, u kojoj je Kijev predstavljao kao prijetnju evropskoj bezbjednosti.
Nakon izborne pobjede u aprilu, Mađar je u maju preuzeo dužnost i najavio pragmatičniji pristup. Već u junu odobrio je otvaranje dva pregovaračka poglavlja, nakon što je Ukrajina prihvatila akcioni plan od 11 tačaka o pravima manjina. Uprkos tome, položaj etničkih Mađara u Zakarpatju ostaje politički osjetljivo pitanje.
Nedavne tenzije i politička pozadina
Zbog dugogodišnje Orbanove politike, dio konzervativnih birača u Mađarskoj i dalje je sumnjičav prema Kijevu. Istovremeno, zaštita prava Mađara u susjednim zemljama tema je koja ima snažnu podršku među istim biračkim tijelom, što premijeru Mađaru daje politički prostor za postizanje dogovora.
Odnosi su se privremeno pogoršali u septembru, kada se Mađar na društvenoj mreži X sukobio sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom. Spor je izbio oko učešća Mađarske na karpatskom samitu koji je organizovao Zelenski.
Mađar je kritikovao Ukrajinu jer je Mađarsku navela kao učesnicu bez prethodne saglasnosti, dok ga je Sibiha optužio za nastavak Orbanove politike. O tom sporu kasnije su na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija razgovarali Sibiha i mađarska ministarka vanjskih poslova Anita Orban.
Prošle sedmice ministri su vodili intenzivne razgovore i o slučaju u kojem je jedna ukrajinska internet stranica stavila na crnu listu dvojicu mađarskih državljana: fudbalera Miloša Kerkeza i opozicionog poslanika Balaža Hidvegija.
Incident je uslijedio nakon utakmice mađarske i ukrajinske reprezentacije u Budimpešti, tokom koje su domaći navijači izviždali ukrajinsku himnu, a igrači se sukobili na terenu. Mađarska ministarka Anita Orban osudila je „stigmatizaciju, bilo kakve crne liste i prijetnje mađarskim građanima“. Potvrdila je i da je Budimpešta u kontaktu sa ukrajinskim vlastima radi rješavanja situacije.