Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas u Tatabanji sa Mađarskom utakmicu četvrtog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
Mađarska je prvi međusobni duel, u srijedu u dvorani Morača, dobila 29:26. 
 
U dosadašnjem dijelu kvalifikacija ostvarila je maksimalan učinak. 
 
Crnogorski rukometaši upisali su prvi poraz, nakon što su novi ciklus kvalifikacija počeli sa dva trijumfa. 
 
Slavili su protiv Finske u Bemaks areni 29:28 i Slovačke u Košicama 38:35. 
 
Duel u Tatabanji počeće u 17 sati i 30 minuta. 
 
U drugom meču te grupe, sat i po ranije u Hlohovecu, sastaće se Slovačka i Finska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crna Gora u Tatabanji sa Mađarskom

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EvNagovijestio je da će njegova desničarska populistička vlada poduzeti korake da zabrani godišnju Paradu ponosa u Budimpešti ovog ljeta.
- Predlažem da ovdje krenemo u kontranapad. Savjetujem organizatorima Parade ponosa da se ne zamaraju pripremom... To je gubljenje novca i vremena - rekao je on.
On je kritikovao i Evropsku uniju te je rekao da je jedino što žele "popustljiva vlada Mađarske" te smatra kako bi ulazak Ukrajine u EU uništio mađarske poljoprivrednike, ali i ekonomiju.
- Mađarska će biti ta koja će odlučiti da li Ukrajina može ostvariti svoje nade za pridruživanje Evropskoj uniji u budućnosti - istakao je Orban.
Dodao je da će o tome da li će Ukrajina jednog dana moći pristupiti EU "odlučiti Mađari".
- Protiv volje Mađarske i Mađara, Ukrajina nikada neće biti članica Evropske unije - poručio je on.

Orban: Čovjek je ili muškarac ili žena, ne pripremajte Paradu ponosa ove godine

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je da u studentskim protestima u Srbiji, koji traju od pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, vidi "pokušaje destabilizacije" Srbije.
- Vidim pokušaj destabilizacije Srbije i koliko razumijem to se ne podstiče samo iz zemlje nego i iz spolja - rekao je Sijarto u intervjuu za RTS.
Prema njegovim riječima, interes Mađarske je da Srbija ostane stabilna.
- To je dobro za Mađare koji žive u Srbiji i za Mađarsku zbog saradnje dvije zemlje - dodajući da Budimpešta „vjeruje vladajućoj koaliciji u Srbiji i da se „nada da pokušaj destabilizacije neće uspjeti“.
On je takođe rekao da je Srbija najjača zemlja na Zapadnom Balkanu i da Mađarska vjeruje da je u interesu Evropske unije da Srbija bude njena članica.
- Za Mađarsku bi bila dobra vijest da Srbija postane članica EU - kazao je Sijarto.
Istakao je da je potrebna jaka regionalna koordinacija da bi se izbjegao svaki prekid u snabdijevanju gasom i negativan uticaj na tržišta
- U saradnji sa Rusijom, Turskom, Bugarskom, Srbijom uspjeli smo da nađemo rješenje uz pomoć kojeg je obezbijeđeno snabdijevanje gasom - rekao je Sijarto.
On je dodao i da izgradnja naftovoda između Srbije i Mađarske, kojim je u planu povezivanje na ruski naftovod, „veliki strateški projekat“.
- Posvetili smo se izgradnji novog naftovoda, biće potrebno tri godine.To je velika strateška investicija - naveo je Sijarto.
<h2>„Rusija regionalna realnost – to nije pitanje ideologije nego fizike“</h2>
Povodom odluke Beograda o neuvođenju sankcija Rusiji, Sijarto je rekao da se „ta odluka poklapa sa nacionalnim interesima Srbije sasvim dobro i da razumije zašto je takva odluka donijeta“.
EU se nepošteno odnosi prema Srbiji, ocijenio je Sijarto i podsjetio da je tokom mađarskog predsjedavanja bio cilj otvaranje novih klastera, ali da su neke članice blokirale taj postupak.
- Rusija je regionalna realnost. To nije pitanje ideologije nego fizike. Sada je situacija takva da gas dobijete ako imate gasovod. Nemoguće je gas isporučiti u torbama. Nismo spremni da presječemo naše energetske veze sa Rusijom jer ako to uradimo nećemo moći da snabdijevamo zemlju - kazao je Sijarto.
<h2>„Kada patriote dobije većinu u Briselu tada će doći do promjene u pristupu Srbiji“</h2>
Na pitanje da li na putu Srbije ka EU postoje novi uslovi, Sijarto je rekao da misli da će dolazak Donalda Trampa na vlast u SAD pomoći i u ovom slučaju.
- Razlog zašto se dešava ta blokada (u pristupanje Srbije Uniji) jeste to što Srbija, slično kao i Mađarska, vodi patriotsku suverenističku političku strategiju, za porodicu, za mir i protiv migracija, a mnogi u Evropi to ne mogu da svare - ocijenio je Sijarto.
Novi američki predsjednik je sličnih stavova, rekao je Sijarto i dodao da se nada da će doći promjene i u Briselu i da će biti sve više razumijevanja da je suverenistički pristup ispravan.
- Kada patriote dobije većinu u Briselu tada će doći do promjene u pristupu Srbiji - rekao je Sijarto.

Sijarto: Studentski protesti pokušaj destabilizacije Srbije

Evropska unija je odlučila da produži širok paket sankcija Rusiji za još šest mjeseci, sa ciljem da se spriječi Moskva da koristi sredstva za nastavak rata protiv Ukrajine. Ova odluka donijeta je nakon što je Mađarska povukla svoje prigovore, što je omogućilo da 27 članicama EU odobri produženje sankcija.
Ove sankcije, koje su prvobitno uvedene 2014. godine nakon ruske aneksije Krima, kontinuirano su proširivane od početka punog rata Rusije protiv Ukrajine prije skoro tri godine.
One ciljaju različite sektore, uključujući trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu. Glavna komponenta sankcija je zabrana uvoza ili prenosa pomorski transportovanih sirovih naftnih derivata i određenih naftnih proizvoda iz Rusije u EU. Kao rezultat ovog dogovora, mjere će ostati na snazi barem do 31. jula.
Mađarska je ranije imala prigovore na sankcije, pozivajući se na spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom ruskog gasa. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je EU da interveniše nakon što je Kijev odlučio da obustavi protok ruskog gasa u Srednju Evropu, što je primoralo Mađarsku da pronađe alternativne rute, uzrokujući višu cijenu energije. Kako bi riješila ovaj problem, Evropska komisija je uz produženje sankcija uključila i izjavu, naglašavajući da očekuje od svih trećih zemalja da poštuju energetsku sigurnost EU i upozorila da bi mogla preduzeti zaštitne mjere u vezi sa ključnom infrastrukturom kao što su naftovodi i gasovodi.
U odgovoru na zabrinutost Mađarske, mađarski ministar vanjskih poslova Piter Sijarto potvrdio je da je Mađarska dobila potrebne garancije u vezi sa energetskom sigurnošću zemlje. Napomenuo je da je zemlja zadovoljna uvjeravanjima EU, koja su pomogla da se omogući produženje sankcija.
Ranije tokom sedmice, diplomate i zvaničnici EU su očekivali da će Mađarska na kraju odustati od protivljenja sankcijama nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će uvesti dodatne poreze, carine i sankcije Rusiji, ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Tramp, koji je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča sukob, izrazio je podršku Orbanu, poznatom po bliskim vezama sa Putinom i divljenju prema Trampu.
Pored sankcija Rusiji, ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak razgovarali i o mogućem ublažavanju sankcija Siriji. EU je 2011. godine uvela zamrzavanje imovine i zabranu putovanja sirijskim zvaničnicima i organizacijama kao odgovor na brutalnu represiju protiv protesta koju je sprovodio režim Bašara al-Asada. Međutim, EU sada razmatra ukidanje tih mjera ako novo sirijsko rukovodstvo pokaže napredak prema mirnoj političkoj budućnosti, oslobođenoj od ekstremizma i uticaja Rusije i Irana.
Komesarka EU za vanjske poslove Kaja Kalas, potvrdila je da su ministri postigli „politički dogovor“ o „mapi puta“ za ublažavanje sankcija, iako se neće odmah desiti nikakve promjene. Objavila je da je potrebno riješiti tehnička pitanja prije nego što bilo koja ograničenja budu ukinuta. Kalas je naglasila da bi svako ublažavanje sankcija trebalo da ima za cilj jačanje sirijske ekonomije i pomoć u obnovi zemlje, ali je upozorila da je EU spremna da ponovo uvede mjere ako situacija postane gora.
Holandski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp izjavio je da će fokus EU biti na ukidanju restrikcija koje ometaju infrastrukturu i energetske sektore Sirije, omogućavajući zemlji oporavak. Međutim, sankcije na izvoz oružja i entitete poput terorističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) biće zadržane. HTS, bivša al-Kaidina filijala, trenutno de facto kontroliše veliki dio Sirije, a EU još uvijek nije ublažila sankcije prema ovoj grupi, insistirajući da njene akcije moraju odgovarati njenoj retorici prije nego što budu napravljene bilo kakve promjene.
Kako se sirijsko rukovodstvo mijenja nakon pada Damaska 8. decembra i odlaska Asada u Moskvu, oprezan pristup EU ima za cilj podršku stabilnosti uz očuvanje poluge za sprječavanje daljeg pogoršanja.

1250x600

EU jednoglasno produžila sankcije Rusiji, Mađarska povukla prigovore

Rukometaši Mađarske ostvarili su pobjedu, dok je Sjeverna Makedonija osvojila bod na startu Svjetskog prvenstva. 
 
Hrvatska je večeras u Zagrebu, u prvom kolu H grupe, savladla Bahrrein 36:22 (17:9). 
 
U drugom meču te grupe Egipat je bio ubjedljiv protiv Argentine 39:25 (21:11). 
 
Sjeverna Makedonija je u Varaždinu, u D grupi, igrala sa Mađarskom neriješeno 27:27 (14:14). 
 
U drugom meču te grupe Holandija je slavila protiv Gvineje 40:23 (21:8). 
 
U A grupi, Češka je u Herningu igrala sa Švajcarkom neriješeno 17:17 (7:8), dok je Njemačka bila bolja od Poljske 35:28 (15:14). 
 
Pobjede u E grupe ostvarili su Brazil i Portugal. 
 
Brazil je iznenadio Norvešku 29:26, dok je POrtugal bio ubjedljiv protiv Sjedinjenih Američkih Država 30:21 (15:10).

Hrvatska ubjedljiva, Makedoncima bod protiv Mađarske

Mađarska je izgubila pravo na pomoć Evropske unije u vrijednosti od oko milijardu eura zbog kršenja vladavine prava, budući da je reforme trebalo da sprovede do kraja 2024, potvrdila je za dpa protparolka Evropske komisije, piše Hina a prenosi N1.
Da bi se sredstva oslobodila, zemlja je morala da sprovede reforme do kraja 2024. godine.
Istekla sredstva, vrijedna 1,04 milijarde eura, bila su namijenjena Mađarskoj iz programa za potporu strukturno slabim regionima.
Sredstva su zamrznuta krajem 2022. nakon što je analiza Evropske komisije zaključila da je Mađarska zanemarila određene standarde i temeljne vrijednosti EU.
Kako bi oslobodila sredstva, Mađarska je morala da sprovede dovoljno reformi do kraja godine, uključujući promjenu zakona za sprječavanje sukoba interesa i borbu protiv korupcije.
Mađarska se obratila Kini za finansijsku pomoć i u aprilu povukla milijardu eura kredita od kineskih državnih banaka, što je činjenica koja se objavila tek u julu kada je Mađarski centar za državni dug (AKK) objavio podatke.
Kina je vrlo aktivna u Mađarskoj, s proizvođačem električnih automobila BYD koji gradi veliku fabriku u Segedinu, na jugu Mađarske, a proizvođač baterijskih ćelija CATL gradi mega-fabriku u Debrecenu, na istoku Mađarske.

Mađarska izgubila pravo na pomoć EU vrijednu od oko milijardu eura

Mađarska i Slovačka, koje predvode populistički, proruski lideri, u ponedjeljak su blokirale paket sankcija Evropske unije vodećim gruzijskim zvaničnicima zbog nasilnog gušenja prozapadnih protesta posljednjih nedjelja.
Ministri spoljnih poslova članica EU, pred samit u Briselu 19. decembra, pokrenuli su ipak plan za suspenziju vizne liberalizacija za ljude s diplomatskim pasošima Gruzije.
Očekivani potezi Mađarske i Slovačke spriječili su sprovođenje niza mjera protiv gruzijskih zvaničnika koje bi uključivale zabranu izdavanja viza za njih i zamrzavanje njihove imovine, što je zahtijevalo jednoglasnu podršku 27-člane Unije.
Međutim, za suspenziju procedura liberalizacije vizna za nosioce gruzijskih diplomatskih pasoša potrebna je samo većina glasova, što znači 55 odsto članica koje čine 65 odsto ukupne populacije EU.
Evropska komisija je počela da planira suspenziju i prijedlog bi mogao da bude poslat članicama EU na samitu ove nedjelje.
Mađarski premijer Viktor Orban i slovački premijer Robert Fico ometali su lidere EU koji pokušavaju da kazne Gruziju zbog njenog nasilnog gušenja demonstracija i sve izraženije proruske politike.
Njih dvojica se protive sankcijama Kremlju zbog rata protiv Ukrajine i izrazili su podršku Vladi koju predvodi Gruzijski san u Tbilisiju.
EU dosad nije sankcionisala gruzijske političare, ali je ranije ove godine zamrznula više od 100 miliona eura fondova EU koji idu Gruziji i zaustavila pristupne pregovore s Tbilisijem.
Ranije u ponedjeljak, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas rekla je da je EU sastavila listu gruzijskih lidera za sankcije poslije nasilnog gušenja demonstracija zbog odluke vladajuće partije Gruzijski san da odloži pristupne pregovore s EU.
- Predložili smo listu za sankcije za ove ljude koji... zaista primjenjuju silu i nasilje protiv opozicije - rekao je Kalas prije sastanka ministara spoljnih poslova EU.
Ona je tada dodala da svi treba da "pristanu na listu", ali da to nije slučaj.
- Sva dešavanja koja trenutno vidimo u Gruziji ne idu u smjeru gdje bi trebalo da budu zemlje kandidati - rekla je Kalas.
Zapadni lideri su zabrinuti zbog, kako navode, sve nasilnijih mjera protiv demonstranata i sve izraženijih proruskog tendencija unutar Vlade koju predvodi Gruzijski san.
SAD su ovog mjeseca uvele vizna ograničenja gruzijskim zvaničnicima zbog "podrivanja demokratije" tokom protesta.
Američki Stejt department saopštio je 12. decembra da će "zabraniti izdavanje viza odgovornima za podrivanje demokratije u Gruziji ili saučesnicima u tome".
Demonstranti su takođe pozvali na nove izbore poslije navoda o krađi glasova tokom oktobarskih parlamentarnih izbora čije je rezultate opozicija odbila da prizna, tvrdeći da je Gruzijski san namještao glasanje.
Gruzijski san, stranku koju je osnovao milijarder naklonjen Rusije i bivši premijer Bidzina Ivanišvili, kritičari su optuživali da postaje sve autoritarnija. Ta partija je na vlasti od 2012.
Proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja je stala na stranu demonstranata, rekla je da su izbori izmanipulisani uz pomoć Rusije.

Mađarska i Slovačka blokirale sankcije EU gruzijskim liderima

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.
Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.
- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.
Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.
Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.
Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine.

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

Mađarska bi mogla da izgubi milijardu eura iz Evropske unije zbog toga što vlast u Budimpešti ne želi da sprovede reforme koje je kao uslov postavila Evropska komisija.
Kako piše Politico, Mađarska je trebalo da dobije novac kao dio budžeta EU iz 2022. godine, a i tada su iz Budimpešte otvoreno rekli da neće uraditi reforme prema preporukama Evropske komisije.
Međutim, prema pravilima EU, svaka država ima pravo da ispuni obaveze do dvije godine nakon stupanja na snagu budžeta i dobije novac, a taj rok ističe 31. decembra.
Dosadašnji pokušaji vlade koju predvodi Viktor Orban nijesu dobili odobrenje iz Brisela. Konkretno, Evropska komisija je nezadovoljna prijedlozima za zakone povezane uz borbu protiv korupcije i sukoba interesa.
Kako je za dobijanje novca potrebna i saglasnost Evropske komisije, što se može čekati i nekoliko mjeseci, može se reći da je Mađarska novac efektivno izgubila.
Politico dalje piše da je ovo "značajna suma za bilo koju državu, a posebno Mađarsku", te da je ovo loš trenutak za Orbana, čijoj stranci Fidesz se već ozbiljno po anketama približava opoziciona stranka Tisza.
Pored toga, ekonomska situacija u državi je ispod očekivanja Orbanovih glasača, a novac je bio izrazito potreban kako bi se dala dodatna finansijska injekcija ekonomiji države.

Mađarska u opasnosti da izgubi milijardu eura zbog nesprovođenja reformi

Među zemljama članicama EU danas ponovo nije bilo saglasnosti da se sa Srbijom otvore pregovori u klasteru 3, koji uključuje osam poglavlja - javlja hrvatski Index.
Mađarsko predsjedništvo danas je ponovo stavilo na dnevni red sastanka ambasadora država članica pitanje otvaranja klastera 3 - konkurentnost i inkluzivni rast. Taj klaster uključuje osam poglavlja: digitalna transformacija i mediji; oporezivanje; ekonomska i monetarna politika; socijalna politika i zapošljavanje, preduzetništvo i industrijska politika; nauka i istraživanje; obrazovanje i kultura; carinska unija.
Od tih osam poglavlja Srbija je već otvorila njih pet prije promjene metodologije pregovaranja. Nova metodologija usvojena je početkom 2020. godine i predviđa da se umjesto pojedinačnih poglavlja, otvara više njih koja su povezana u šest klastera, šest tematskih cjelina.
- Nema pomaka, ostali smo tamo gdje smo bili prošle nedjelje - rekao je Hini jedan diplomatski izvor.
<h2>Hrvatska i sedam zemalja protiv otvaranja klastera</h2>
Prošle sedmice je osam zemalja, među kojima je i Hrvatska, imalo primjedbe na prijedlog mađarskog predsjedništva da se otvori taj klaster. Glavni razlozi za to su odbijanje Srbije da uvede sankcije protiv Rusije i uskladi se s vanjskom politikom EU, vladavina prava, stanje u medijima.
Srbija je prije tog sastanka podijelila državama članicama neslužbeni dokument s popisom poteza koje namjerava preduzeti da bi dobila saglasnost za otvaranje tog klastera. Više zemalja reklo je da se ne može napredovati na temelju obećanja koja su iznijeta u tom dokumentu.
<h2>Mađarska najavila novi pokušaj</h2>
Mađarsko predsjedništvo, koje jako gura Srbiju, najavljuje da će ponovo sljedeće sedmice pokušati da dobije saglasnost za otvaranje tog klastera.
Evropska komisija je u svom izvještaju o napretku ocijenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje tog klastera, ali da je, da bi se to zaista dogodilo, potrebna saglasnost svih država članica.
Pregovori sa Srbijom praktično su zamrznuti od decembra &nbsp;2021, kad je otvorila posljednja poglavlja.

Srbiji blokirano otvaranje novih poglavlja u pregovorima s EU

Inflacija u Njemačkoj u martu je pala više nego što se očekivalo, pokazali su objavljeni podaci.
Prema preliminarnim podacima Saveznog zavoda za statistiku, stopa inflacije smanjena je na 2,3 odsto. To je podstaklo pozive Evropskoj centralnoj banci (ECB) da dodatno smanji referentne kamatne stope.
- Inflacija u Njemačkoj postepeno se približava nivou koji znači stabilnost cijena, koji je definisan na dva odsto - rekao je ekonomista kopmanije ZEV Fridrih Hajneman.
On je dodao da su pad cijena nafte i letargična ekonomija pokretači slabljenja inflacije, prenose Nezavisne novine.
ECB je smanjila kamatne stope šest puta od juna prošle godine, ali je na sastanku u martu signalizirala da će tempo umanjenja ubuduće biti sporiji.
Naredni sastanak na kojem se odlučuje o kamatnim stopama biće održan 17. aprila.

U Njemačkoj pad inflacije u martu

Iran bi morao nabaviti nuklearno oružje ako ga napadnu Sjedinjene Američke Države ili njihovi saveznici, upozorio je savjetnik vrhovnog vođe zemlje, nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Komentari su uslijedili nakon što je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, obećao da će uzvratiti udarac ako Tramp izvrši prijetnju da će bombardovati Islamsku Republiku ako ne sklopi dogovor o obuzdavanju nuklearnog programa.
- Ne idemo prema (nuklearnom) oružju, ali ako učinite nešto loše u iranskom nuklearnom pitanju, prisilićete Iran da krene prema tome jer se mora braniti - rekao je Hameneijev savjetnik Ali Larijani za državnu televiziju.
Dodao je da Iran ne želi to učiniti, ali da neće imati drugog izbora.
- Ako u nekom trenutku vi (SAD) krenete prema bombardovanju sami ili preko Izraela, prisilićete Iran da donese drugačiju odluku - poručio je Larijani.
Tramp je u subotu rekao da će "biti bombardovanja" ako Iran ne pristane na nuklearni sporazum, prema EnBiSi njuzu, koji je rekao da je takođe zaprijetio da će kazniti Teheran onim što je nazvao "sekundarnim carinama".
Uprkos oštrim Trampovim komentarima, nije bilo jasno prijeti li on američkim bombardovanjem ili operacijom koordiniranom s drugom zemljom, vjerovatno neprijateljem Irana Izraelom.
- Oni prijete da će učiniti zlo. Ako se to izvede, sigurno će dobiti snažan protivnapad - rekao je Hamenei o izjavama tokom govora za praznik kojim se obilježava kraj muslimanskog mjeseca posta Ramazana.
Poruka je poslana Savjetu bezbjednosti UN-a u pismu iranskog ambasadora u UN-u Amira Saeida Iravania koji je osudio ono što je nazvao "ratnohuškačkim provokacijama".
- Iran će odgovoriti brzo i odlučno na svaki čin agresije ili napada od strane Sjedinjenih Američkih Država ili njihovih opunomoćenika, izraelskog režima - dodao je izaslanik.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je otpravnika poslova švajcarske ambasade, koje zastupa američke interese u Iranu, "nakon prijetnji američkog predsjednika".
- Amerikanci imaju najmanje 10 baza u regiji oko Irana i imaju 50.000 vojnika. Neko ko je u staklenoj sobi ne bi trebalo bacati kamenje ni na koga - upozorio je general Amir Ali Hajizadeh, viši zapovjednik u iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.

Iz Irana zaprijetili da će u slučaju američkog napada napraviti atomsku bombu

Prije više od deset godina Bugarka Cvetanka D. preselila se u Beč. Povremeno je radila kao čistačica, a o nekim drugim zapošljenjima nema dostupnih informacija. Čini se da je imala dovoljno slobodnog vremena, jer je sate i sate provodila na društvenim mrežama. Tamo je godinama i stalno sve više dijelila objave protiv kovid-vakcine i podržavala politiku Rusije i desno-populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).
- Stalno je pisala gluposti na Fejsbuku, pro-Putin, pro-Rusija i slično blebetanje - kaže Plamen B.&nbsp;
On je 2015. nakratko bio poslodavac Cvetanke D. u jednom preduzeću koje pruža usluge čišćenja u Beču.&nbsp;
- Ali to je sve odavalo utisak tipične, zbunjene osobe iz tačno one grupe ljudi koja je podložna propagandi - dodaje taj Bugarin.
Ali, kod Cvetanke ništa nije bilo „tipično“. Ona zapravo nije bila nezapošljena – očigledno je radila kao ruski agent.&nbsp;
To je krajem marta objavila austrijska Direkcija za državnu bezbjednost i obavještajne službe (DNS). Tada nije objavljeno njeno ime, ali ga je kasnije objelodanio Bi-Bi-Si.
<h2>Koji su bili zadaci Cvetanke D?</h2>
Koji su bili zadaci Cvetanke D? Ona je očigledno trebalo da doprinese širenju ruskih dezinformacija u Austriji.&nbsp;
U tu svrhu, recimo, lijepila je naljepnice koje su navodno bile pro-ukrajinske, ali su zapravo imale nacističke simbole. Cilj: širenje ruske dezinformacije prema kojoj su Ukrajinci nacisti. Takođe je trebalo da širi slične dezinformacije preko interneta.&nbsp;
Navodno je austrijskim vlastima priznala da je najaktivnija bila 2022. godine, onda kada je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine.
Cvetanka D. imala je i složenije zadatke: Trebalo je da nadzire osobe od interesa, među njima i šefa DNS Omara Haidžavi-Pirhnera, zatim istraživačkog novinara Krista Grozeva, kao i glavnu urednicu nedjeljnika Profil Anu Talhamer, poznatog po istraživačkom novinarstvu.
- U kasno ljeto 2024. primila sam poziv iz Biroa za zaštitu ustavnog poretka. Rekli su mi da su mi da je navodno trebalo da mi laptop i mobilni telefon budu ukradeni i odneseni u Moskvu. U decembru sam dobila još jedan poziv - da mogu da pregledam spise u državnom tužilaštvu. U njima su bili detalji, između ostalog, da je gospođa D. mjesecima slijedila svaki moj korak - kaže Talhamer za Dojče vele.
Istraživačkog novinara Krista Grozeva, koji je 2022. stavljen na potjernicu ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Bugarka je čak trebalo i da snima. U tu svrhu iznajmila je stan u Beču, tačno nasuprot njegovog tadašnjeg prebivališta.
<h2>Kako je Cvetanka došla na platni spisak ruskih službi?</h2>
Kako je Cvetanka D. regrutovana? Njeni poznanici iz Beča kažu da je 2020, kada je počela pandemije kovida 19, i ona počela da širi lažne činjenice i manipulacije o virusu, a potom i o vakcinama. To je bilo tipično za mnoge Bugare – to je bila zemlja s najnižom stopom vakcinacije protiv korone u Evropskoj uniji. Dezinformacije i nepovjerenje prema vakcinama glavni su razlog za to.
Vjerovatno je tada i dospjela u fokus ruske špijunske ćelije. Radi se o grupi Bugara u Londonu koji su početkom marta 2025. osuđeni u Velikoj Britaniji zbog špijunaže.
Svi su oni radili za Jana Marsaleka, bivšeg šefa njemačke kompanije "Wirecard", koji je navodno pobjegao u Moskvu i odatle koordinirao špijunske i dezinformacione operacije u Evropi.&nbsp;
Kristo Grozev bio je meta većine tih operacija – prema informacijama iz Londona, trebalo je da bude otet, čak i ubijen. U tome je trebalo da pomogne i Cvetanka D, kao i jedna druga Bugarka koju je Bi-Bi-Si razotkrio, Cvetelina Genčeva. Ona je radila na aerodromu u Sofiji, gdje je pratila dolaske i odlaske novinara i ruskih disidenata.
<h2>Ruske tajne službe regrutuju „obične ljude“</h2>
Cvetanku D. regrutovala su troje državljana Bugarske iz Londona. Među njima je i Vanja G. Ona i Cvetanka D. tvrde da nisu tačno znale šta rade. Prema Vanji G, njen partner, Biser D, koji je takođe pripadao londonskoj špijunskoj grupi, lagao joj je da rade za Interpol. Cvetanka D. ispričala je istu priču u Beču.
Vanja je po zanimanju kozmetičarka. Poznanici u Londonu kažu da se nije interesovala za politiku.&nbsp;
- Ljudi koji poznaju Vanju opisuju je kao veoma mirnu i naivnu ženu. Prema nizu stručnih analiza, ruske tajne službe namjerno regrutuju sasvim obične ljude koji ne privlače pažnju. Vanjin profil savršeno odgovara tom obrascu - kaže za Dojče vele bugarski novinar koji izvještava iz Velike Britanije Vasil Hristov.&nbsp;
<h2>Ruske špijunske mreže i dalje aktivne</h2>
Članovi londonske špijunske ćelije trenutno čekaju pravosnažne presude. Cvetanka D. je trenutno na slobodi u Austriji, ali istraga protiv nje se nastavlja. U Bugarskoj, međutim, druga navodna članica grupe, Cvetelina G, za sada nije na udaru vlasti. Do objavljivanja ovog teksta, bugarski organi nisu komentarisali taj slučaj.
Da li to znači da je Marsalekova špijunska mreža propala? „Ne“, kaže Ana Talhamer.&nbsp;
- Moje informacije govore da vlasti vjeruju da postoje i druge ćelije. Ideja te strukture je da, ako jedna ćelija padne, postoji druga. One namjerno nisu povezana, ali rade na istom cilju - ističe ona.
Čini se da su Bugari veoma često umiješani u špijunske poslove. Pritom se, kako kaže urednica austrijskog Profila, ne radi o obučenim špijunima, nego o sitnim kriminalcima.
- U ruskim špijunskim mrežama veoma često se pojavljuju osobe s bugarskim imenima. Očigledno postoji veza između bugarskog kriminalnog miljea i ruskih obavještajnih struktura - zaključuje Talhamer.

Kako je jedna bugarska čistačica postala ruska špijunka

Od Banjaluke do Beograda, od Beograda do Tel Aviva i međunarodne konferencije o antisemitizmu i na kraju Moskve - to je ruta kojom se potpuno slobodno posljednjih nekoliko dana kretao predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je Sud Bosne i Hercegovine raspisao centralnu potjernicu, piše Dojče vele.&nbsp;
I pored granice i Granične službe, Dodik se sinoć javio iz Moskve dužom porukom u odnosu na onu misterioznu od prije dva dana kada je poručio samo: „Stigao sam“.
- Stigao sam u Moskvu. Svaki moj boravak ovdje počinjem posjetom spomeniku Neznanom junaku kako bih odao poštu 28 miliona stradalih Rusa u Drugom svjetskom ratu - napisao je Dodik na mreži Iks i tako prekinuo spekulacije koje su danima punile medijske naslove, od toga da se i dalje nalazi u Izraelu, da je u Beogradu ili Banjaluci.
<h2>Sastanak sa Putinom?</h2>
- Ovdje ću biti ponovo 9. maja na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom - rekao je Dodik, napominjući da je na sceni pokušaj revizije istorije kada je riječ o stradanju ruskog, srpskog i jevrejskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, iskoristivši upravo taj kontekst da iskaže podršku Rusiji i naglasi, kako je rekao, njenu „sposobnost da brani svoju samostalnost i nezavisnost“.
- I zato je predsjednik Putin nesumnjivo označen kao istorijski lider ruskog naroda. Čovjek koji nije samo onaj koji je podario slobodu ruskom narodu, nego je prvi krenuo u borbu protiv globalističke elite, koja je nastojala da razdrobi samu Rusiju, a u tome svemu nije uspjela - rekao je Dodik, koji bi danas trebalo da se sastane s Putinom.
Pripreme za taj sastanak traju dugo, a analitičari su u tom pokušaju vidjeli namjeru Dodika da dobije podršku za političke poteze koje trenutno povlači u BiH, ali i da preko Putina pokuša da omekša američku politiku prema Republici Srpskoj.
Dodik se upravo u poruci iz Moskve dotakao i Amerike, hvaleći politiku Vladimira Putina: „Istrpio sve i došao u situaciju da dočeka još jednog pandana koji mu je važan u borbi protiv globalističke elite, a to je predsjednik SAD Donald Tramp“.&nbsp;
<h2>Institucije (ne) funkcionišu</h2>
Iako su te rasprave trajale i prethodnih dana, sada se u BiH ozbiljno pitaju da li institucije zemlje funkcionišu, odnosno, da li granica „radi“ i da li bilo koja policijska agencija u BiH može da izvrši naloge Suda Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu stigao je i komentar bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji traži od institucija da rade svoj posao. Ukoliko se to ne desi, poziva na odgovornost.
- Sistem i organi vlasti moraju da odgovaraju, svako za svoj dio nadležnosti. Tako da i oni koji su odgovorni za takve stvari, a primaju platu da rade svoj dio posla, moraju državi da daju precizne odgovore ili da podnesu ostavku, da neko drugi radi umjesto njih - izričit je Bećirović.
Istovremeno, nema nikakvih informacija iz pravosudnih institucija, a ne oglašava se ni Granična policija o prelasku granice Milorada Dodika, kao što nije bilo konkretnih informacija o ranijem prelasku granice predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, za kim je takođe raspisana potjernica, kao i za premijerom RS Radovanom Viškovićem.
Za Dodikom i Stevandićem, u međuvremenu je raspisana međunarodna potjernica čiju aktivaciju treba da potvrdi centrala Interpola u Lionu. Nakon raspisivanja međunarodne potjernice, žalbu Interpolu uložile su i Srbija i Mađarska, navodeći da se radi o politički motivisanom potezu, a zvaničnici u Banjaluci kao i advokatski tim Milorada Dodika očekuju da će potjernica biti odbačena upravo zbog političke konotacije.
<h2>Još jedna potjernica?</h2>
Kako bi preduhitrio takvu odluku Interpola, Sud BiH aktivirao je još jedan predmet u vezi s Miloradom Dodikom, ovoga puta o malverzacijama prilikom kupovine vile u Beogradu 2007. godine, u šta je bila uključena tadašnja Pavlović banka.
Dodik, kojeg je Sud pozvao na saslušanje 2. aprila, sumnjiči se za krivično djelo pranje novca u vezi s krivičnim djelima primanje poklona i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja. Ukoliko se ne pojavi, pretpostavlja se da će ponovo biti raspisana međunarodna potjernica, u kojoj se Interpol neće moći da se pozove na političke razloge.
Dodik je tvrdio da je vila plaćena novcem od kredita Pavlović banke, a mediji prenose da je novac podignut tek godinu nakon kupovine. Zahtjev za kredit ovjeren je pečatom vlade Republike Srpske na čijem čelu je tada bio Dodik. Zanimljivo, Tužilaštvo Srbije takođe je formiralo predmet u vezi s kupovinom vile na Dedinju, kako bi se, smatraju stručnjaci, izbio adut Sudu BiH ukoliko proces bude vođen pred pravosuđem Srbije.
Dodik se sumnjiči za napad na ustavni poredak BiH zbog odluka koje su uslijedile nakon što je pred Sudom BiH prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Nedostupan je institucijama BiH za sprovođenje zakona koje nisu postupili po nalogu Suda BiH za privođenjem, zbog potencijalnog rizika u konfrontaciji pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i pripadnika MUP-a RS.

Dodik u Moskvi - sprema se još jedna potjernica

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: madarska