Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da odbacuje ultimatume koje su objavile mađarska i slovačka vlada.
- Ukrajina odbacuje i osuđuje ultimatume i ucjene mađarske i slovačke vlade u vezi sa isporukom energije između naših zemalja - saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova sinoć na platofrmi Iks (X).
Takve akcije u kontekstu masovnih i ciljanih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pokušaja Moskve da Ukrajince liši struje, grijanja i gasa tokom perioda ekstremne hladnoće su, kako ističu, provokativne, neodgovorne i ugrožavaju energetsku bezbjednost cijelog regiona.
Optužili su dvije zemlje da „idu na ruku agresoru“.
Slovačka je najavila će obustaviti snabdijevanje Ukrajine električnom energijom od 23. februara, ukoliko Kijev ne obnovi tranzit nafte kroz naftovod Družba, izjavio je u petak premijer Robert Fico.
Njegov mađarski kolega Viktor Orban obećao je da će staviti veto na evropski zajam od 90 milijardi eura ako se protok nafte iz Rusije ne nastavi.

Ukrajinska diplomatija: Kijev odbacuje ultimature mađarske i slovačke vlade

Mađarska je najavila blokadu hitnog zajma Evropske unije Ukrajini od 90 milijardi eura, optužujući Kijev za „ucjenu“ zbog oštećenog naftovoda Družba kojim se transportuje ruska nafta. Potez dolazi uoči mađarskih izbora 12. aprila, a premijer Viktor Orban, prema anketama, zaostaje za dvoznamenkastim postotkom.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto tvrdi da Kijev, Brisel i opozicija koordinirano utiču na izbore. - Blokiramo zajam dok se ne obnovi tranzit nafte prema Mađarskoj- poručio je putem društvenih mreža.
Troje diplomata potvrdilo je da su mađarski predstavnik uložio prigovor na sastanku veleposlanika EU-a. Zakon koji je blokiran zahtijeva jednoglasnost, dok su druge uredbe odobrene kvalifikovanom većinom. Veleposlanici planiraju ponovno razmotriti pitanje čim Mađarska povuče svoju rezervu.
Napetosti su porasle nakon što je Orban u predizbornoj kampanji kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i spomenuo rizike od ulaska Ukrajine u EU. Spor je dodatno izazvao oštećeni naftovod Družba, koji povezuje Mađarsku s Rusijom preko Ukrajine, a Budimpešta odgovornost prebacuje na Kijev.
Ukrajina se suočava sa teškom zimom i uništenom energetskom infrastrukturom zbog ruskog bombardovanja. EU pokušava brzo osigurati finansijsku pomoć, dok Zelenski upozorava na ozbiljne posljedice kašnjenja i zagovara novi paket sankcija Moskvi. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta António Kosta posjetiće Kijev sljedeće sedmice u znak podrške.

Mađarska blokira zajam EU-a Ukrajini zbog naftovoda i predizbornih tenzija

Formiranje Odbora za mir, koji treba da se bavi pitanjem Gaze i drugim regionalnim sukobima, bilo je neophodno jer druge međunarodne organizacije ne uspijevaju da održe globalni mir i stabilnost, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Tokom posljednjih decenija međunarodne organizacije nisu uspjele da ispune svoju ulogu u očuvanju mira i stabilnosti širom svijeta. Stoga su potrebne nove inicijative kako bi se pitanje mira na globalnom nivou pokrenulo - istakao je Orban.
On je izrazio uvjerenje da je inicijativa američkog predsjednika Donalda Trampa za osnivanje Odbora za mir korak u pravom smjeru.
- Trampov povratak u Bijelu kuću 2025. godine ponudio je veliku šansu za mir ne samo u Gazi već i u Ukrajini. Oružani sukob Rusije i Ukrajine nikada ne bi počeo da je Tramp bio predsjednik SAD prije četiri godine - istakao je Orban.
Ocijenio je da sigurnosna situacija na Bliskom istoku, posebno u Gazi, ima veliki uticaj na sigurnost Evrope.
- Prema tome, naše učešće u Odboru za mir nije zasnovano samo na principu, već i na našim sopstvenim sigurnosnim interesima - zaključio je Orban.

Orban: Odbor za mir neophodan jer druge organizacije nisu ispunile svoju ulogu

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je da je Mađarskoj čast da se pridruži Odboru za mir predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je, kako je rekao, inicijativa usmjerena na mir.
- Vrijeme je za promjenu. Stare međunarodne strukture namijenjene da očuvaju mir izgubile su svoju snagu. Potrebne su nove inicijative. Mađarska je počastvovana da se pridruži inicijativi predsjednika Donalda Trampa usmjerenoj na mir i sa ciljem isporuke pravih rezultata - napisao je Orban na mreži X.
On je dodao da se radi o istorijskom momentu i da se raduje sjutrašnjem prvom sastanku Odbora za mir.
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je oko 60 zemalja da se pridruže njegovom Odboru za mir, čija je prva sjednica predviđena za sjutra u Vašingtonu.
Nekoliko je zemalja EU uzdržano oko učešća u tom tijelu zbog toga što su zabrinute da se time formiraju paralelne strukture Ujedinjenim nacijama. Stejt department je u saopštenju objavljenom na mreži X prije dva dana napisao da nisu svi pristupili Odboru za mir, ali da je Mađarska bila uključena od prvog dana.
- Zahvaljujemo im na neprocjenjivoj i neophodnoj ulozi koju su igrali u pitanjima koja se odnose na Bliski istok - piše u saopštenju Stejt departmenta.
Da neće pristupiti Odboru za mir objavila je danas Austrija, a ponovila je i Poljska.
Premijer Poljske Donald Tusk ponovio je danas na mreži X da njegova zemlja ne planira učešće u Odboru za mir Donalda Trampa, i da će predstavnik Poljske, ako bude išao u Vašington, ići samo kao posmatrač.

Orban: Mađarskoj je čast da se pridruži Trampovom Odboru za mir

​Mađarska je povukla svoje jurišne helikoptere Mi-24. Postepeno povlačenje se dogodilo tiho početkom februara 2026. nakon što su svi preostali letnoispravni helikopteri dostigli kraj svog životnog vijeka.
Posljednji let izveden je 4. februara. Već sljedećeg dana istekla je potvrda o plovidbenosti posljednjeg operativnog helikoptera, prema portalu "Militarny".
Istorija mađarskih Mi-24 započela je 1978. godine, kada su prva četiri helikoptera Mi-24D isporučena iz Sovjetskog Saveza kao dio ukupne narudžbe od 30 letjelica.&nbsp;
Flota je kasnije proširena nadograđenim varijantama Mi-24V. Godine 1995. Mađarska je takođe besplatno dobila dodatne polovne helikoptere od Njemačke, kojima je prethodno upravljala bivša istočnonjemačka vojska.
Uprkos velikom broju primljenih helikoptera, ekonomske poteškoće i smanjenje vojnog osoblja stalno su smanjivali broj aktivnih letjelica, navodi "Militarny".

Mađarska prekida upotrebu helikoptera Mi-24

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel i Kijev da sprovode plan za ubrzanje pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, nazivajući to „otvorenom objavom rata“ Mađarskoj.
Orban je rekao da je „službena publikacija briselske elite, Politico, objavila najnoviji ratni plan Brisela i Kijeva, plan Zelenskog u pet tačaka“, dodajući: „Odlučili su da će Ukrajina biti primljena u Uniju već 2027. godine.“
„Objava rata Mađarskoj“
Premijer tvrdi da plan ignoriše mađarske birače i da je usmjeren protiv njegove vlade.&nbsp;
- Ovaj novi plan je otvorena objava rata Mađarskoj. Ignorišu odluku mađarskog naroda i odlučni su da uklone mađarsku vladu svim potrebnim sredstvima- napisao je Orban.
Orban je takođe tvrdio da Brisel želi da mađarska opoziciona stranka Tisa preuzme vlast, rekavši da bi to značilo „nema više veta, nema više otpora i nema više izostanaka iz njihovog sukoba“.
Mađarski premijer predstavio je ovo pitanje kao domaću političku borbu uoči aprilskih izbora. &nbsp;
- Ovog aprila, na biračkim kutijama, Mađari to moraju zaustaviti. Fides je jedina sila koja stoji između Mađarske i briselskih vlasti i jedino jamstvo mađarskog suvereniteta- poručio je.

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Na adresi radnaimark.hu pojavila se misteriozna web stranica koja je izazvala buru u mađarskoj politici. Domen registrovan na ime Márka Radnaija, potpredsjednika opozicione stranke Tisza i bliskog saradnika Pétera Magyara, prikazuje fotografiju iz sigurnosne kamere, kadar razbacanog posteljine, uz poruku ‘Coming soon‘ (Uskoro stiže).
Radnai tvrdi da ne prepoznaje prostoriju s fotografije i sumnja na pokušaj diskreditacije.
Stranicu je prvi spomenuo portal Vadhajtások, a potom je o slučaju pisao i 444.hu, kojem se, prema njihovim navodima, javio sam Radnai.
Potpredsjednik Tisze, koji je na toj funkciji od 2024, rekao je da soba s fotografije nije u nijednom njegovom stanu, iako se u posljednje vrijeme često selio.
Dodao je da je čuo glasine kako ga pokušavaju povezati s navodnom homoseksualnom vezom, ali je naglasio da nije homofob i da dosad na takve insinuacije nije reagovao.
- Što god da objave, mogu to odmah demantovati, jer nisam imao nikakav odnos koji bi bio stvar javnog interesa, poručio je.
Radnai smatra da je cijela akcija tempirana uz drugu godišnjicu intervjua Pétera Magyara za Partizán. Otkrio je i da je nedavno pokušao registrovati domen sa svojim imenom, ali je doznao da je već zauzet, i to od 2024. godine. Iz javnih podataka nije moguće utvrditi ko stoji iza stranice, koja koristi Cloudflare infrastrukturu.
S obzirom na sve češće političke manipulacije uz pomoć vještačke inteligencije, provjereno je je li fotografija možda generisana AI-jem. Više alata za detekciju zaključilo je da je snimak vrlo vjerovatno autentična nadzorna kamera.
No i dalje nije poznato gdje je snimka nastala niti ko ju je postavio.
<h2>Magyar: Neću pristati na ucjenu</h2>
Ubrzo se oglasio i predsjednik stranke Magyar, koji govori o pokušaju ucjene i ‘ruskom tipu kampanje‘ uoči predstojećih parlamentarnih izbora na kojima bi, prema anketama, mogao svrgnuti Viktora Orbana.
- Novinarima je poslat link na kojem se vidi soba pod nadzorom kamere. Pretpostavljam da planiraju objaviti snimak, možda i montirani, na kojem sam s tadašnjom partnerkom u intimnoj situaciji, napisao je.
Dodao je da ne zna šta se time želi postići osim odvraćanja pažnje s afera koje, kako tvrdi, opterećuju vladu Viktora Orbána.
- Imam 45 godina, živim život. S punoljetnom partnerkom. Imam troje maloljetne djece. No neka svi znaju, neću pristati ni na kakvu ucjenu, poručio je, uz poruku: ‘Ništa neće biti zaboravljeno i sve će biti zabilježeno‘.

U Mađarskoj se sprema skandal: Objavljena fotografija iz spavaće sobe i natpis ‘Uskoro‘

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Mađarski premijer Viktor Orban nazvao je Ukrajinu "neprijateljem" Mađarske, na predizbornom skupu u nedjelju.
- Ukrajinci moraju da prestanu da stalno zahtijevaju u Briselu da se Mađarskoj prekine dotok jeftine ruske energije - rekao je Orban u predizbornom govoru u gradu na zapadu Mađarske.
- Dokle god Ukrajina to radi, naš je neprijatelj - dodao je mađarski premijer, objavila je državna novinska agencija MTI.
Orban važi za jednog od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropskoj uniji, a njegova zemlja u mnogome zavisi od ruskog gasa i nafte. Za razliku od ostalih članica EU, Mađarska nije preduzela nikakve ozbiljnije napore da se oslobodi zavisnosti od ruske energije.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj trebalo bi da se održe 12. aprila, a Orban se prvi put za 16 godina na vlasti suočava s opasnim suparnikom.

Orban nazvao Ukrajinu "neprijateljem" na predizbornom skupu

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Francuska poziva američkog ambasadora zbog komentara o ubistvu Kventina Deranka

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.&nbsp;
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.&nbsp;
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”... &nbsp;
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...&nbsp;
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvuFL_ziUDUI%3Fsi%3Dc_2BlpGYfNiQF7zf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: madarska