<p>Premijer Milojko Spajić saopštio je da su na današnjoj tematskoj sjednici Vlade stvoreni preduslovi za tri međudržavna sporazuma sa: Francuskom, Mađarskom i Ukrajinom.</p>
<p>- Na evropskom putu - nema čekanja - poručio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1939686619310924159%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939686619310924159%7Ctwgr%5E361218c55234f8db59fd418255609fc8e9009cfe%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Glavni cilj Sporazuma sa Mađarskom, kako je saopšteno iz Vlade, je unapređenje kako drumskog, tako željezničkog saobraćaja, što doprinosi boljoj povezanosti i ekonomskom razvoju obiju država.</p>
<p>- U okviru Sporazuma jasno su propisana prava i obaveze obiju strana. Saradnja se zasniva na principima prjateljstva, poštovanja suvereniteta i zajednickih interesa, uz poštovanje relevantnog nacionalnog međunarodnog zakonodavstva. Takođe, posvećena je pažnja definisanju obaveza u pogledu finansiranja, angažovanja izvođača i donošenja neophodnih zakonodavnih mjera radi uspješne realizacije infrastrukturnih projekata - naveli su u Vladi.</p>
<p>Konkretni infrastrukturni projekti, među kojima su projekat razvoja željezničke pruge i projekat razvoja auto-puta imaju, ističu oni, strateški značaj.</p>
<p>- Predviđeno je da se u njihovu realizaciju uključuju mađarske privredne kompanije kao glavni izvođači i operateri, uz poseban režim koji omogućava direktno angažovanje bez potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore. Navedeni projekti su kvalifikovani kao investicije od posebnog značaja za nacionalnu ekonomiju obiju država. Takođe, ovaj sporazum u potpunosti poštuje obaveze Mađarske kao članice Evropske unije, kao i pravni okvir Crne Gore u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom - naveli su u Vladi.</p>
<p>Time se, kažu, obezbjeđuje da sprovođenje zajedničkih infrastrukturnih projekata bude u skladu sa evropskim integracijama i relevantnim pravnim standardima.</p>
<p>- Sporazum se zaključuje na period od pet godina, osim ako se raskine ranije uz pisano obavještenje, nakon čega raskid stupa na snagu šest mjeseci od prijema obavještenja - istakli su u saopštenju.</p>
<p>Utvrđene su, kako su kazali, Osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblastima telekomunikacija, informacionih tehnologija i razvoja sprovođenja zakona između Vlade Crne Gore i Vlade Mađarske, i prihvatila tekst Sporazuma.</p>
<p>- Sporazum predviđa podsticanje ekonomskih i trgovinskih odnosa, kao i strateških partnerstava u oblastima telekomunikacija, informacionih tehnologija i razvoja sprovođenja zakona. Sporazumom će se razmjenjivati znanja i iskustva u oblastima formiranja tehničkih i ekonomskih zona, podrške malim i srednjim preduzećima, prelaska na ekonomiju zasnovanu na znanju, kao i unapređenja primjene najnovijih tehnologija - istakli su u Vladi.</p>
<p>Poseban značaj pridaje se, dodaju oni, reformi javne uprave Crne Gore, uključujući digitalnu transformaciju i pripremu za članstvo u Evropskoj uniji.</p>
<p>- Aktivnosti će biti realizovane u skladu sa važećim zakonodavstvima međunarodnim pravom, kroz konsultacije i konkretne projekte od strateškog značaja, ukļjučujući i razvoj državnog Centra za podatke i modernizaciju tehnologije sprovođenja zakona, sa ciljem unapređenja saradnje između državnih organa, privatnog sektora i građana, u duhu ravnopravnosti i uzajamne koristi. Zaključenjem ovog sporazuma biće stvoreni povoljni uslovi za intenziviranje dijaloga i koordinacije između nadležnih institucija, što će dodatno osnažiti modernizaciju sektora i unapređenje kapaciteta u oblastima od strateške važnosti za obje države - naveli su u Vladi.</p>
<p>&nbsp;Sporazum će, kako su ocijenili, i značajno učvrstiti ekonomske, tehnološke i institucionalne veze, doprinijeti održivom razvoju i jačanju međusobnog povjerenja, čime se postavlijaju temelji za dugoročniju i uspješniju bilateralnu saradnju.</p>
<p>Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o realizaciji prioritetnih projekata u Crnoj Gori.</p>
<p>- Zaključivanjem ovog ugovora ojačaće se prijateljski odnosi i unaprijediti strateška saradnja, naročito u oblasti ekonomskog razvoja i trgovine. Cilj ugovora je da podrži razvoj Crne Gore kroz infrastrukturne i energetske projekte, digitalizaciju jačanje kadrovskih kapaciteta, uz poštovanje ekoloških, socijalnih i antikorupcijskih standarda - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Ugovor, prema njihovim riječima, predviđa razmjenu informacija, zajedničku identifikaciju prioritetnih projekata i pronalaženje finansijskih izvora za njihovu realizaciju, uključujući podršku Francuske kroz različite finansijske instrumente kao što su grantovi, zajmovi i garancije.</p>
<p>- Posebno se ističe saradnja na važnim projektima poput izgradnje novog Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, modernizacije elektroenergetske mreže, razvoja obnovljivih izvora energije, digitalne transformacije i izgradnje saobraćajne infrastrukture - naveli su u Vladi.</p>
<p>Sporazumom će se definisti i uslovi i procedure za realizaciju projekata, uključujući antikoruptivne mjere i poštovanje međunarodnih standarda za održivi razvoj, čime se stvara okvir za efikasnu, transparentnu i obostrano korisnu saradnju između dvije države.</p>
<p>Utvrđena je i Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ukrajine o obezbjeđivanju servisa za elektronsku upravu.</p>
<p>- Sporazumom će se uspostaviti pravni okvir da se e-servisi, koji su na zavidnom nivou razvijeni u Ukrajini, obezbijede i za građane Crne Gore. Naime, nakon razmatranja prioriteta ekonomskog razvoja i dobrobiti građana, identifikovan je konkretan projekat koji se smatra strateškim u ispunjavanju ciljeva budućeg Sporazuma, a koji se odnosi na obezbjeđivanje servisa za elektronsku upravu Crne Gore - istakli su u Vladi.</p>
<p>Navedeni servisi za elektronsku upravu uključuju, ali nijesu ograničeni na: obezbjeđivanje softvera, know- how, saradnju u oblasti obrazovanja i unapređenja digitalnih vještina, strateškog planiranja i implementacije koncepta “once and only".</p>
<p>- Na osnovu ovog, zajednički identifikovanog projekta od strateškog značaja i u skladu sa njegovom izvodljivošću i realizacijom, Vlada Ukrajine će obezbijediti servise za elektronsku upravu Vladi Crne Gore, koja će, zauzvrat, obezbijediti novčanu nadoknadu - ističe se u saopštenju.</p>
<p>lznos nadoknade i specifikacija traženih servisa za elektronsku upravu definisaće se, kako su naglasili, posebnim sporazumom.</p>
<p>- Radi ispunjenja dogovorenog, u potpunosti u skladu sa relevantnim zakonima Crne Gore, ovaj sporazum, kao i sporazum kojim će se definisati iznos naknade i specifikacija traženih servisa za elektronsku upravu, neće biti ni u jednoj od strana predmet javne nabavke, javnog tendera, postupka javnog takmičenja ili bilo kog drugog postupka definisanog u nacionalnom zakonodavstvu Ukrajine ili Crne Gore nakon ratifikacije Sporazuma - zaključili su u Vladi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Na sjednici Vlade stvoreni preduslovi za tri međudržavna sporazuma - sa Francuskom, Mađarskom i Ukrajinom

<p>Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.</p>
<p>- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.</p>
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
<p>Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b>. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.</p>
<p>U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.</p>
<p>Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.</p>
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
<p>Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.</p>
<p>- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.</p>

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

<p>Proruski premijer Mađarske <b>Viktor Orban</b> već dugo predstavlja problem za Ukrajinu. Sada je situacija kritična, piše Evropska pravda, prenosi Danas.rs.</p>
<p>Za manje od godinu dana održavaju se izbori u Mađarskoj. Vladajuća stranka Fides pokrenula je svoju kampanju, fokusiranu na Ukrajinu.</p>
<p>Mađarska državna propaganda promoviše narativ da će pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji uništiti mađarsku državu. Tako je Orban, koji blokira približavanje Ukrajine EU, jedini koji može „spasiti“ Mađarsku.</p>
<p>Sve odluke o proširenju EU, čak i tehničke, zahtijevaju konsenzus. Mađarski veto je zaustavilo planirani početak pristupnih pregovora, i Orban može blokirati Ukrajinu koliko god želi.</p>
<p><b>Plan „B“ za Ukrajinu</b></p>
<p>Prvi pravni koraci u okviru ovog plana već su prošle nedjelje preduzeti od strane Ukrajine i EU, iako obje strane radije ne govore o tome javno.</p>
<p>Međutim, glavni dio „Plana B“, koji Brisel naziva „paralelnim pregovorima“, tek predstoji. Vjerovatno će početi tek u avgustu ili septembru, kada svi napori da se ubijedi Orban budu iscrpljeni.</p>
<p>Ovaj plan je daleko od savršenog, a neki izvori Evropske pravde ga čak nazivaju opasnim. Na primjer, nema garancije da će preostalih 26 zemalja članica EU ostati na strani Ukrajine nakon što se izoluje Mađarska.</p>
<p>Postoji i rizik da Mađarska pokrene pravni spor na sudu protiv ovog procesa. Najvažnije je da „paralelni pregovori“ ne bi imali iste pravne implikacije kao standardni pristupni proces. Zbog toga su mnoge diplomate, i u Ukrajini i u EU, trenutno skeptični prema ovoj ideji.</p>
<p>Ipak, ukoliko Mađarska nastavi sa vetom, ovaj „Plan B“ bi mogao postati nužno rezervno rješenje.</p>
<p>Evropska pravda razgovarala je sa više od deset zvaničnika iz EU, država članica i Ukrajine koji su otkrili detalje, izazove i prednosti „Plana B“ na putu Ukrajine ka EU.</p>
<p><b>Da li je ključ u rukama Mađarske?</b></p>
<p>Šefica evropske spoljne politike <b>Kaja Kalas</b> posjetila je 9.maja ukrajinski grad Lavov. Odgovarajući na pitanje Evropske pravde priznala je da se EU priprema na nastavak mađarskog veta i radi na planu da ga zaobiđe.</p>
<p>„EU radi na Plan B u slučaju da Plan A ne uspe, ali neću otkriti detalje. Proces je još u toku“, izjavila je.</p>
<p>Ovo je u suprotnosti sa zvaničnim stavom Brisela i nekoliko evropskih prestonica, gdje je stav da se proširenje EU sprovodi po principu jednoglasnosti i nema prostora za kompromis.</p>
<p>„Ne postoji Plan B za jednoglasnost“, čvrsto je rekao jedan diplomata iz jedne od ključnih zemalja članica EU za Evropsku Pravdu.</p>
<p>„Prema EU ugovorima, pregovori o pristupanju Evropskoj uniji zahtijevaju jasnu i nedvosmislenu podršku svih 27 država članica EU za svaki ključni korak u procesu“.</p>
<p>„Neki tehnički procesi ili diskusije mogu se odvijati“, dodao je predstavnik iz druge evropske zemlje, „ali sa pravnog aspekta, oni ništa ne znače“.</p>
<p>Evropska komisija vidi način da zaobiđe Mađarsku, ali vjeruje da to može učiniti bez ugrožavanja autoriteta država članica.</p>
<p>Prema izvorima Evropske Pravde, ideja o „Planu B“ potekla je iz Generalnog direktorata Evropske komisije za pregovore o susjedstvu i proširenju.</p>
<p>Isprva je Ukrajina odbacila tu ideju jer je imala ozbiljne nedostatke. Kasnije je, po inicijativi jedne od država članica EU, predlog revidiran. Trenutno je u fazi razmatranja, ali još nije odobren.</p>
<p><b>Plan za spas evropske integracije Ukrajine</b></p>
<p>„Plan B“ može biti aktiviran tek kada postane jasno svima da se Orban neće povući i da će nastaviti da blokira put Ukrajine ka EU bar do mađarskih izbora u aprilu 2026. godine. Ukoliko se to nastavi, EU naginje ka razdvajanju „paketa“ Ukrajine i Moldavije i pokretanju pristupnih pregovora samo sa Moldavijom.</p>
<p>Razlog za to su parlamentarni izbori u Moldaviji u septembru. Ako Moldavija ostane blokirana, to bi garantovalo poraz vladajuće partije PAS, koja je svoju kampanju gradila na obećanju brzog pristupanja EU. Zemlje EU su zainteresovane da pomognu Moldaviji da zadrži proevropsku vladu.</p>
<p>Brz i odlučan potez Moldavije ka pristupanju EU, dok Ukrajina ostaje blokirana, ne bi samo frustrirao Ukrajince. To bi poslalo poruku da je „Brisel odlučio da ostavi Ukrajinu po strani“. Ovu priču bi pojačali skeptici i ruski propagandisti. To bi dodatno usporilo reforme u Ukrajini, pa čak moglo i da poništi neke od njih, što bi na kraju još više usporilo pristupni proces zemlje.</p>
<p>Brisel razumije da da bi spriječio takve posljedice, mora Ukrajini ponuditi neku vrstu kompenzacije. Tako je nastao „Plan B“.</p>
<p>Ideja je da se iskoristi fleksibilnost unutar pravnog okvira EU kako bi se odobrili svi mogući tehnički i pravni koraci bez pristanka Mađarske. A u oblastima gdje je potrebna jednoglasnost, 26 država članica EU bi vodilo „paralelne pregovore“ sa Ukrajinom, idealno sinhronizovane sa pregovorima Moldavije, kako bi se održao izgled da zemlje i dalje napreduju kao paket.</p>
<p>Bez Mađarske formalni pristupni pregovori sa Ukrajinom ne mogu biti otvoreni. Međutim, moguće je donijeti zvaničnu izjavu koju potpisuje 26 država EU, kojom se potvrđuje da je Ukrajina završila pripremne radove i da je čitava EU, osim Mađarske, spremna da vodi pregovore sa Kijevom o odgovarajućim poglavljima.</p>
<p>Vođenje „paralelnih pregovora“ omogućilo bi Ukrajini da ima plan prioriteta reformi koji podržava EU, čak i ako Mađarska nije uključena, i da te reforme provede kroz parlament.</p>
<p>To bi takođe pomoglo da se suprotstave argumentima evroskeptika.</p>
<p><b>Prvi koraci pod „Planom B“</b></p>
<p>Važno je naglasiti: ovaj plan ima ozbiljne mane. Stoga se može sprovesti samo ako Orbanov veto ostane na snazi i dovede do razdvajanja Ukrajine i Moldavije na pregovaračkom putu.</p>
<p>Međutim, pripremni koraci za ovaj plan su već započeti.</p>
<p>Ovog mjeseca ukrajinska vlada je odobrila tri „putokaza“ koja pokrivaju vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcionisanje demokratskih institucija. Dokumenti su poslati u Brisel i Varšavu (jer Poljska trenutno predsjedava EU). Moldavija je preduzela iste korake.</p>
<p>Ovaj potez je u suprotnosti sa procedurama za proširenje EU. Prije nego što je preduzela ovaj korak, Kijev je trebalo da dobije pismeni poziv od Savjeta EU sa jasno utvrđenim kriterijumima (to je bila procedura za sve druge kandidate – na primjer, Srbiju).</p>
<p>Mađarska blokira ovaj poziv već nekoliko mjeseci.</p>
<p>Zato se Kijev dogovorio sa Briselom: pošto ne možemo da prevaziđemo mađarski veto, pravimo se da on ne postoji.</p>
<p>Kako bi ojačala poziciju Ukrajine, Poljska je kao predsjedavajuća potvrdila da nema jna takvo odstupanje od procedure.</p>
<p>Ministar za EU poslove Poljske, Adam Slapka 14. maja je stigao je u Kijev i javno potvrdio da je „Ukrajina tehnički spremna da otvori prvi klaster“, i da je mađarski veto jedina preostala prepreka.</p>
<p>Još nekoliko faza može da se nastavi ignorišući Orbanov stav. Na primjer, Evropska komisija planira da pripremi Izvještaj o proceni početnih kriterijuma. Ali sve je to i dalje tehnički i pripremni posao.</p>
<p><b>Skriveni rizici „Plana B“</b></p>
<p>Iako je ideja o „paralelnim pregovorima“ potekla od Evropske komisije, sada je mnogi u Briselu dočekuju sa skepsom, smatrajući da je ideja pregovaranja bez Mađarske previše revolucionarna.</p>
<p>Štaviše, EU i dalje pokušava da ubijedi Orbána da na predstojećem samitu EU 26–27. juna odloži svoje prigovore. To znači da još uvijek postoji nada za „Plan A“. Kijev takođe drži do te nade.</p>
<p>„Mogućnost nastavka pregovora sa Ukrajinom uz odobrenje 26, a ne 27 članica, djeluje neubjedljivo“, objasnio je jedan diplomata EU iz jedne od ključnih država članica. „Takav model nema praktičnog smisla. Potrebna je jednoglasna podrška.“</p>
<p>Ako mađarski blokada potraje, EU će najvjerovatnije morati da se vrati na „Plan B“. Jednostavno, nema drugih opcija. Ne činjenje ništa i zamrzavanje pregovaračkog procesa sa Ukrajinom svakako nije najbolji izbor.</p>
<p>Jedan od značajnih problema je što nije zagarantovano da će „Plan B“ izolovati Mađarsku i da će preostalih 26 država jedinstveno podržati Kijev.</p>
<p>Spor između Ukrajine i Mađarske nije jedinstven u Evropi. Sjeverna Makedonija, druga kandidatska zemlja, i dalje je blokirana zbog spora sa Bugarskom.</p>
<p>Da li bi Bugarska bila spremna da stvori presedan i potkopa svoj vlastiti veto? Da li će slične zabrinutosti nastati kod drugih članica EU? Da li bi Austrija pristala na specijalan postupak za Ukrajinu, a ne za Sjevernu Makedoniju, koju tradicionalno podržava?</p>
<p>Drugi, manji rizik je da će Mađarska gotovo sigurno osporiti „paralelne pregovore“ na sudu. Međutim, Sud EU radi sporo, i odluka donijeta za nekoliko godina može biti prekasna, čak i ako sud utvrdi kršenje pravila.</p>
<p>Treći rizik je to što „Plan B“ pretpostavlja da će režim Viktora Orbana na kraju izgubiti vlast u Mađarskoj. A šta ako se to ne dogodi?</p>

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

<p>Savjet Evropske unije održaće saslušanje o mogućem gubitku prava glasa Mađarske na sastanku 27. maja prema dnevnom redu objavljenom na veb-portalu Savjeta.</p>
<p>Ovo će biti osmo saslušanje o Mađarskoj otkako je Evropski parlament 2018. godine pokrenuo postupak prema članu sedam protiv te zemlje.&nbsp;</p>
<p>Članak sedam Ugovora o EU-u omogućuje suspenziju prava glasa u Vijeću ako država članica sistematski krši temeljna načela Unije.</p>
<p>Saslušanje se održava u trenutku kada EU traži načine kako zaobići Budimpeštu ako Mađarska uloži veto na pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.&nbsp;</p>
<p>Visoka predstavnica EU-a<b> Kaja Kalas</b> izjavila je 10. maja da Brisel ima alternativne planove u slučaju da Mađarska pokuša blokirati kandidaturu Ukrajine.</p>
<p>- Imamo plan B i plan C. No naš je fokus na planu A, čija je suština dobiti podršku svih - rekla je Kalas novinarima.</p>
<p>Mađarski premijer<b> Viktor Orban </b>više je puta blokirao ili odgađao pakete pomoći EU-a za Ukrajinu, dok se protivi sankcijama protiv Rusije.&nbsp;</p>
<p>Mađarska kontinuirano opstruiranje potpore Ukrajini više je puta izazvalo prijetnje oduzimanjem prava glasa toj zemlji.</p>
<p>Evropski parlament takođe kontinuirano izražava zabrinutost prema članu sedam zbog "erozije vladavine prava" u Mađarskoj.</p>
<p>Pod Orbanovom vladom Mađarska se suočava sa sve većim kritikama međunarodnih organizacija zbog ograničavanja slobode medija i potkopavanja demokratije.</p>

Mađarska bi sljedeće sedmice mogla da izgubi pravo glasa u EU

<p>Nezavisni poslanik u Parlamentu Mađarske <b>Akos Hadhazi</b> podijelio je više članaka na svojoj Fejsbuk stranici u kojima se citira zamjenik ministra vanjskih poslova Mađarske<b> Levant Mađar</b>, koji je izjavio da bi Mađarska intervenisala u korist predsjednika bh. entiteta RS <b>Milorada Dodika</b>, ako bi u Bosni i Hercegovini izbio sukob.</p>
<p>Mađarska učestvuje u misiji EUFOR Althea, ali je BiH zvanično zatražila zamjenu mađarskih mirovnjaka nakon izjava zamjenika ministra vanjskih poslova Leventa Mađara.</p>
<p>Mađar je rekao da bi Mađarska, u slučaju sukoba, intervenisala u Bosni i Hercegovini i da bi Budimpešta podržala Dodika i Srbe. Zvaničnici BiH izjavili su da Mađarska više nije neutralna u sukobu, te da mađarski vojnici treba da napuste zemlju.</p>
<p>Kako piše Daily News Hungary, poslanik Hadhazi naveo je više medija koji su pisali o Mađarovoj izjavi i rekao da bi <b>Viktor Orban</b> mogao uvući Mađarsku u rat u BiH zato što je Dodik političar naklonjen Putinu, baš kao i Orban.</p>
<p>U međuvremenu, mađarska vlada redovno izjavljuje koliko je važno donijeti mir u Ukrajinu i da bez obzira na cijenu, sve članice EU i NATO-a treba da podrže Trampove mirovne inicijative.</p>
<p>Daily News Hungary piše da su, pored toga, mađarski specijalci već ranije stigli u BiH. Zvanično, bili su tamo da pomognu u obuci lokalnih policijskih snaga. Međutim, mediji su pisali da im je stvarna misija bila izvući Dodika iz zemlje ukoliko bi se suočio s hapšenjem nakon presude.</p>
<p>Portal napominje da je Orbanova vlada potpisala ambiciozan sporazum o vojnoj saradnji sa Srbijom.</p>
<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je čak govorio za medije o vojnom savezu s Budimpeštom, ali je mađarska strana naglasila da je granica saradnje njihova obaveza prema NATO-u. Cilj je, ipak, formirati novi vojni savez na Balkanu, navodi ovaj portal.</p>
<p>Hadhazi je podnio pisano poslaničko pitanje ministru vanjskih poslova <b>Peteru Sijartu</b>, interesujući se da li bi Mađarska zaista sprovela oružanu intervenciju u BiH. Sugerisao je da bi čak i negiranje takvog plana izazvalo bijes <b>Vladimira Putina</b> i <b>Aleksandra Vučića</b>.</p>

Mađarski poslanik: Orban bi nas uvukao u rat zbog Dodika

<p>Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće u drugoj grupi, u Prištini, sa selekcijama Turske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Češke, Grčke i Kosova, odlučeno je danas žrijebom.<br/>
<br/>
Šampionat će biti odigran od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini.<br/>
<br/>
Izabranice selektora Petra Kokovića prethodnog vikenda u Mariboru ostvarile izborilesu plasman na Evropsko prvenstvo kao prvoplasirane u grupi A i kao jedina selekcija iz svih pet kvalifikacionih grupa koja nije izgubila nijedan set.<br/>
<br/>
One su prva crnogorska ženska odbojkaška selekcija koja je kroz kvalifikacije izborila plasman na veliko takmičenje.<br/>
<br/>
Na šampionatu učestvuje ukupno 16 reprezentacija, podijeljenih u dvije grupe.<br/>
<br/>
Polufinalni mečevi i utakmice za medalje biće odigrani u Tirani.</p>

Crna Gora u grupi sa selekcijama Turske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Češke, Grčke i Kosova

<p>Mađarski parlament izglasao je povlačenje te zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) - potvrdio je ministar vanjskih poslova ove zemlje <b>Peter Sijarto</b>.</p>
<p>- Mađarski parlament je upravo glasao za povlačenje iz MKS-a. Donošenjem ove odluke odbijamo da budemo dio politizirane institucije koja je izgubila svoju nepristrasnost i kredibilitet - objavio je Sijarto na društvenoj mreži Iks (X).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F1917162243449385059%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917162243449385059%7Ctwgr%5E4d45c851760b653f18e951177cd0c866e5a3768d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Odluka je donesena nakon što je prijedlog zakona dobio podršku više od dvije trećine zastupnika u parlamentu.</p>
<p>Premijer <b>Viktor Orban</b> ranije ovog mjeseca najavio je izlazak Mađarske iz MKS-a, optuživši ovaj sud da je postao “politička institucija”.</p>
<p>Najava povlačenja poklopila se s posjetom izraelskog premijera <b>Benjamina Netanjahua </b>Budimpešti u aprilu. Mađarska je tada odbila postupiti po nalogu za hapšenje koji je MKS izdao protiv Netanjahua zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u Gazi.</p>

Mađarska se zvanično povukla iz Međunarodnog krivičnog suda

<p>Policijski službenici Mađarske policije uhapsili su crnogorskog državljanina <b>M. B. </b>(34) iz Mojkovca po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako je nezvanično potvrđeno Televiziji E, radi se o <b>Milanu Bakoviću</b>.</p>
<p>M. B, kako je precizirano u saopštenju, traži Osnovni sud u Podgorici radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od pet mjeseci zbog izvršenog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju.</p>
<p>- M. B. je kao zaposleni na radnom mjestu poslovođe jedne privatne firme iz Podgorice zloupotrijebio sredstva za rad i time izvršio ovo krivično djelo - kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>Njemu je nadležni sud u Mađarskoj odredio <b>ekstradicioni pritvor</b>.</p>

Ivona Đokić

Mojkovčanin sa potjernice uhapšen u Mađarskoj: Traži se zbog izdržavanja petomjesečne kazne zatvora

<p>Lider najveće mađarske opozicione stranke rekao je u nedjelju hiljadama pristalica da će izvesti svoju zemlju iz međunarodne izolacije ako pobijedi premijera <b>Viktora Orbana</b> na izborima zakazanim za sljedeću godinu.</p>
<p>Lider stranke Poštovanje i sloboda (Tisza) <b>Peter Mađar </b>predstavlja najozbiljniji izazov Orbanovoj moći od kada je desničarski populistički lider preuzeo vlast 2010. Nedavne ankete sugerišu da je Tisza pretekla Orbanovu partiju Fides, dok se Mađarska bori sa stagnirajućom ekonomijom, te je politički skrajnuta u Evropskoj uniji zbog Orbanove politike.</p>
<p>Govoreći na skupu u Budimpešti u nedjelju, 13. aprila, Mađar je rekao da će, ako budu izabrani, on i njegova stranka obnoviti odnose i ugled Mađarske među njenim saveznicima, koji su spali na niske grane jer je Orban zauzimao napadački stav prema Evropskoj uniji, istovremeno gajeći bliske odnose sa autokratijama poput Rusije i Kine.</p>
<p>- Konačno ćemo naše zajedničke poslove dovesti u red. Naša domovina, Mađarska, ponovo će biti ponosan i pouzdan saveznik NATO-a. Mađarska će ponovo biti punopravni član Evropske unije - rekao je Mađar.</p>
<p>Orbana, samoproglašenog "neliberalnog" lidera, kritičari optužuju da je izveo Mađarsku iz zajednice evropskih demokratija narušavanjem demokratskih institucija, kršenjem nezavisnosti pravosuđa i preuzimanjem većeg dijela mađarskih medija.</p>
<p>Otkako je preuzeo vlast 2010. godine, on i njegova stranka Fides su vodili zemlju sa dvotrećinskom većinom u parlamentu i lako su pobijedili svaku opoziciju.</p>
<p>Ali nedavne ankete pokazuju da se Tisza po popularnosti popela ispred Fidesa, jer se kampanja Mađara fokusira na ekonomska i socijalna pitanja sa kojima se zemlja suočava, kao što su stalna inflacija, loš zdravstveni sistem i navodna korupcija u vladi.</p>
<p>Mađar je u nedjelju rekao da se Orbanov sistem "ne može reformisati, popraviti, poboljšati. Ovaj sistem može samo da se zamijeni, i to je ono što ćemo uraditi - zakonito, demokratski, ali odlučno ćemo srušiti režim".</p>
<p><b>Nora Farkaš</b>, pristalica Mađara na mitingu, rekla je da se nadala Orbanovom porazu na posljednjim nacionalnim izborima u Mađarskoj 2022. godine, ali da je još oko godinu do sljedećeg glasanja uvjerena da je promjena moguća.</p>
<p>- Svako ko misli da stvari idu dobro u ovoj zemlji je slijep. Orban i njegov krug su glavni razlog za probleme - rekla je ona.</p>

Lider mađarske opozicije obećava "obnovu ugleda" zemlje u EU

<p>Premijer Mađarske <b>Viktor Orban </b>uputio je poruku podrške predsjedniku Srbije <b>Aleksandru Vučiću</b>, navodeći da "srpske patriote" mogu da računaju na "mađarske patriote".</p>
<p>- Dragi Aleksandre! Drage srpske patriote! Pozdravljam vas iz Budimpešte. Već mjesecima pratimo šta se dešava u Srbiji. Strane sile pokušavaju da se umiješaju u živote Srba. Ovo se dešava i kod nas. Strane sile hoće da kažu Srbima kako da žive. I kod nas to rade - rekao je Orban u video poruci.</p>
<p>Orban je naveo i da „strane sile stalno napadaju one koji se zalažu za suverenitet Srbije“, prenijeli su beogradski mediji.</p>
<p>- I nas zbog toga napadaju. Vidimo da se ne predajete, vidimo da se hrabro borite, jer hoćete suverenu Srbiju. Niste sami, vaša borba je i naša borba. Srpske patriote mogu da računaju na mađarske patriote. Živio predsjednik Vučić, živjela Srbija - dodao je Orban.</p>

Orban poslao poruku podrške Vučiću: Srpske patriote mogu da računaju na mađarske patriote

<p>Upravni sud potvrdio je da je zakonira odluka o prestanku radnog odnosa policijskog službenika <b>Predraga Milića </b>koji je suspendovan zbog povrede pravila i standarda utvrđenih Kodeksom policijske etike. Milić je uhapšen u novembru prošle godine kada je njemačka policija u njegovom autu pronašla skoro 1,5 miliona eura.</p>
<p>Sud je cijenio je zakonitim rješenje Komisije za žalbe kojim je odbijena žalba tužioca, izjavljena na rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova &nbsp;od 26. januara 2024. godine, kojim je stariji policajac prve klase u OB Podgorica, oglašen odgovornim za počinjenu težu povredu Zakona o unutrašnjim poslovima.</p>
<p>Zbog toga mu je, na osnovu člana 174 stav 2 tačka 5 Zakona o unutrašnjim poslovima, izrečena disciplinska mjera - prestanak radnog odnosa.</p>
<p>Na teret mu je stavljeno da je dana 22. oktobra 2021. godine, oko 23:15 sati, u mjestu Piding, Njemačka, nakon kontrole njegovog vozila, priveden u službene prostorije, a u specijalno izrađenom bunkeru ispod zadnjeg sjedišta pronađeno je 1.499.850 eura.</p>
<p>Po ocjeni ovog Suda, disciplinski postupak je pravilno sproveden, a osporena odluka donesena primjenom slobodne ocjene.</p>
<p>Podsjećaju da opšta pravila ponašanja, zbog specifičnosti policijske službe, podrazumijevaju uzdržavanje od svake vrste djelovanja koje mogu materijalno i moralno da štete njenom ugledu u cjelini.&nbsp;</p>
<p>- Službenici policije koji imaju posebna ovlašćenja, zbog toga se kako na radnom mjestu, tako i u privatnom životu moraju uvažavati pravila ponašanja što predstavlja uslov za održavanje povjerenja javnosti neophodnog za uspješan rad policije kao institucije. Zbog toga, ponašanje tužioca koje je, po ocjeni Suda, neprimjereno i suprotno etičkim pravilima, a imajući u vidu ciljeve i interese koje policija mora pratiti, predstavlja ponašanje kojim se narušava ugled policije, zbog čega je imao i morao imati subjektivnu percepciju o obavezi poštovanja i djelovanja u skladu sa etičkim principima, te predvidljive posljedice u slučaju postupanja suprotnog u vidu mjere prestanka radnog odnosa - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p>

Upravni sud: Zakonita odluka o prestanku radnog odnosa policajca kod koga je u autu pronađeno 1,5 miliona eura

<p>Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) aktivno će učestvovati u stvaranju uslova za deinstitucionalizaciju i tranziciju ka samostalnosti djece i mladih bez roditeljskog staranja, dajući podršku lokalnim samoupravama, poručeno je iz organizacije.<br/>
<br/>
Iz ZOCG su rekli da se uloga lokalnih samouprava u unapređenju društvene briga o toj socijalno ranjivoj kategoriji mora značajno osnažiti.<br/>
<br/>
Oni su kazali da deinstitucionalizacija sistema brige o djeci predstavlja prelazak sa zastarjelog modela dugotrajnog zbrinjavanja djece u velikim ustanovama ka savremenom modelu koji naglasak stavlja na porodičnu i u zajednici zasnovanu brigu.<br/>
<br/>
- Strategija deinstitucionalizacije za period od ove do 2028. godine, kao sveobuhvatni nacionalni strateški dokument, predviđa da lokalne samouprave povećaju izdvajanja za usluge koje podržavaju život u zajednici za 50 odsto, kao i da sve opštine imaju najmanje po tri takve usluge- navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Generalna sekretarka ZOCG <b>Mišela Manojlović</b> istakla je da je posebno važno razvijati uslugu stanovanja uz podršku, kao ključne komponente osamostaljivanja mladih bez roditeljskog staranja.</p>
<p><br/>
- Ta usluga je još u fazi razvoja i pilotiranja u svega nekoliko opština i predstoje nam značajni napori kako bi ona zaživjela u praksi- navela je Manojlović.<br/>
<br/>
Ona je ukazala da je drugi segment na kojem se mora ozbiljno raditi popularizacija hraniteljstva u cilju povećanja broja nesrodničkih hraniteljskih porodica.<br/>
<br/>
Neophodno je, kako je poručila Manojlović, i uvođenje specijalizovanih obuka i podrške za hranitelje koji brinu o djeci sa smetnjama u razvoju.<br/>
<br/>
- Država planira i osnivanje regionalnih centara za porodični smještaj – hraniteljstvo, koji bi preuzeli poslove procjene, kontrole i podrške hraniteljskim porodicama. Svako dijete u porodici je jedno dijete manje u ustanovi- naglasila je Manojlović.<br/>
<br/>
Iz ZOCG su rekli da, u skladu sa preporukama dobijenim na osnovu ekspertskih pravnih i psihosocijalnih analiza, pripremaju izradu smjernica opštinama, zajedničkih indikatora uspješnosti i preporuka za implementaciju mjera deinstitucionalizacije, stanovanja uz podršku i tranzicije ka samostalnosti.<br/>
<br/>
- ZOCG trenutno realizuje projekat kojim se obezbjeđuje psihološka i mentorska podrška za šest mladih ljudi koji ove godine napuštaju Dom, a u jednom slučaju i rješavanje stambenog pitanja putem zakupa smještaja- navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Žiro račun ZOCG za uplate donacija za podršku mladima bez roditeljskog staranja: 530-533471-03, Zajednica opština Crne Gore, Avda Međedovića 138.<br/>
<br/>
Za uplate iz inostranstva: Swift code MNBAMEPG, IBAN CODE: ME25530005130005002095, NAME: Zajednica opština Crne Gore</p>

ZOCG: Aktivno ćemo učestvovati u deinstitucionalizaciji brige o djeci bez roditeljskog staranja

<p>Službenici policije su podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivične prijave protiv tri osobe koje se sumnjiče za krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje koja su izvršili u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>- Sumnja se da je ovo krivično djelo <b>R.P.</b> (49) izvršio na način što je tokom aprila 2025. godine u mjestu, odnosno na prostoru Pešića katun, planina Bjelasica, izgradio betonsku ploču sa pričvršćivačima, kao i ljetnjikovac. Nadalje, krivična prijava podnijeta je i protiv <b>N.P. </b>(42) koji se tereti za isto krivično djelo koje je izvršio na način što je tokom maja 2025. godine na gore pomenutom prostoru &nbsp;izgradio objekat- navodi se u saopštenju policije.</p>
<p>Takođe, za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje odgovaraće i <b>B.O.</b> koji je na prostoru Šiške, planina Bjelasica, bez dozvole izgradio jedan objekat, kazali su iz policije.</p>

UP: Krivične prijave protiv tri osobe zbog nedozvoljene gradnje u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) <b>Darko Dragović </b>izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.</p>
<p>Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.</p>
<p>- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.</p>
<p>Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.</p>
<p>- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.</p>
<p>Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.</p>
<p>- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.</p>
<p>Poslanik Demokrata <b>Duško Stjepović</b> donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.</p>
<p>- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.</p>
<p>Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.</p>
<p>Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.</p>
<p>Prijedlog izmjena propisa potpisali su<b> Amer Smailović</b> i<b> Artan Čobi</b>, <b>Seid Hadžić</b> iz Pokreta Evropa sad (PES), <b>Duško Stjepović </b>poslanik Demokrata, <b>Jelena Kljajević</b> iz DNP-a, <b>Dejan Đurović </b>poslanik NSD-a , <b>Bogdan Božović</b> iz SNP-a.</p>

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: madarska