<article>Više od 37.000 tona pomoći Ujedinjenih nacija (UN) ušlo je u Pojas Gaze od početka primirja 10. oktobra, izjavio je večeras portparol UN izražavajući žaljenje zbog sporog tempa uklanjanja prepreka uprkos izvjesnom napretku.- Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) ukazuje da uprkos značajnom napretku u pojačavanju humanitarnih operacija, hitne potrebe stanovništva ostaju ogromne, a prepreke se ne uklanjaju dovoljno brzo od primirja - rekao je zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.Dodaje da su, od primirja pa do ponedjeljka, UN i njeni partneri prikupili više od 37.000 tona pomoći, uglavnom hrane, na graničnim prelazima u Gazi, napominjući da to ne uključuje bilateralnu pomoć ili pomoć iz komercijalnog sektora.Ulazak ostaje ograničen na samo dva prelaza, bez direktnog pristupa između Izraela i sjeverne Gaze, ili između Egipta i južne Gaze. A neke zalihe i osoblje nevladinih organizacija i dalje ne mogu da uđu, dodao je HakOvih 37.000 tona je i dalje daleko od 190.000 tona humanitarne pomoći (hrana, ljekovi) koju su UN unaprijed postavile van Gaze da bi sprovele 60-dnevni plan, počev od početka primirja, kako bi se pomoglo stanovništvu teritorije opustošene dvogodišnjim ratom izazvanim napadom Hamasa 7. oktobra na izraelsko tlo.</article>

Više od 37.000 tona pomoći Ujedinjenih nacija (UN) ušlo je u Pojas Gaze od početka primirja 10. oktobra, izjavio je večeras portparol UN izražavajući žaljenje zbog sporog tempa uklanjanja prepreka uprkos izvjesnom napretku.
- Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) ukazuje da uprkos značajnom napretku u pojačavanju humanitarnih operacija, hitne potrebe stanovništva ostaju ogromne, a prepreke se ne uklanjaju dovoljno brzo od primirja - rekao je zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.
Dodaje da su, od primirja pa do ponedjeljka, UN i njeni partneri prikupili više od 37.000 tona pomoći, uglavnom hrane, na graničnim prelazima u Gazi, napominjući da to ne uključuje bilateralnu pomoć ili pomoć iz komercijalnog sektora.
Ulazak ostaje ograničen na samo dva prelaza, bez direktnog pristupa između Izraela i sjeverne Gaze, ili između Egipta i južne Gaze. A neke zalihe i osoblje nevladinih organizacija i dalje ne mogu da uđu, dodao je Hak
Ovih 37.000 tona je i dalje daleko od 190.000 tona humanitarne pomoći (hrana, ljekovi) koju su UN unaprijed postavile van Gaze da bi sprovele 60-dnevni plan, počev od početka primirja, kako bi se pomoglo stanovništvu teritorije opustošene dvogodišnjim ratom izazvanim napadom Hamasa 7. oktobra na izraelsko tlo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gaza

Palestina

Izrael

Humanitarna pomoć

Farhan Hak

Svijet

UN: Više od 37.000 tona pomoći ušlo u Gazu od početka primirja, žalimo zbog sporog tempa uklanjanja prepreka

Republikanci i demokrati međusobno se optužuju za blokadu federalnih vlasti, koja ulazi u drugi mjesec i sada je najduža u istoriji SAD-a. Zbog toga je došlo do masovnih otkazivanja letova i pogođeno je 40 aerodroma.
Oko 13.000 kontrolora leta i 50.000 službenika Uprave za sigurnost prometa prisiljeno je raditi bez plate nakon što američki predsjednik Donald Tramp i demokrate u Kongresu nisu uspjeli postići dogovor o budžetu, što je izazvalo blokadu rada vlade.
Republikanci, koji kontrolišu oba doma Kongresa, kao i Bijelu kuću, krive demokrate za zastoj, rekavši da bi se trebali složiti oko usvajanja rezolucije o finansiranju koja bi jednostavno nastavila trenutne nivoe potrošnje.
Do danas je otkazano 855 letova, a zabilježeno je 2.301 kašnjenje planiranih letova širom SAD-a.
Aviokompanije se bore da prebace putnike na alternativne letove, ali mnogima su planovi poremećeni, a drugi preispituju predstojeća putovanja.
Ovo zatvaranje, koje je počelo 1. oktobra, izazvalo je neviđene poremećaje u zemlji.
Programi pomoći u hrani su pauzirani, stotine federalnih radnika ostaju neplaćeni, a postoje i ogromni poremećaji letova na glavnim aerodromima.
Sedmicama su demokrate odbijale glasati za ponovno otvaranje vlade bez većih ulaganja u smanjenje troškova zdravstvene zaštite.
Predloženi revidirani zakon vjerovatno će zadržati svjetla savezne vlade upaljena i nakon Dana zahvalnosti.
Ali ako značajne promjene u zdravstvenoj zaštiti nisu u zakonu, malo je vjerovatno da će biti usvojen.
Dok se američki aerodromi bore s kašnjenjima i otkazivanjem letova nakon obaveznog smanjenja operacija, aviokompanije su počele izdavati savjete za putnike.
"United Airlines" je objavio sveobuhvatnu listu otkazanih letova u svojoj mreži za danas i tokom vikenda. Velika većina su kratki, regionalni ili prigradski letovi. Putnici imaju pravo na povrat novca ili mogu ponovo rezervisati, čak i ako njihov specifični let nije na listi.
"American Airlines" je saopštio da će putnici koji putuju preko određenih aerodroma i koji ispunjavaju određene kriterijume biti oslobođeni naknade za promjenu ako žele ponovo rezervisati let.

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

Donald Tramp izjavio je večeras da razmatra izuzeće Mađarske od američkih sankcija vezanih za ruske ugljovodonike, tokom sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući.
- Razmatramo to, jer mu je veoma teško da nabavlja naftu i gas iz drugih regiona. Kao što znate, on nema pristup moru - rekao je američki predsjednik novinarima na početku razgovora.
Tramp je pozvao Evropu da "poštuje" Mađarsku i njenog lidera Orbana, kojeg je Frans pres označio kao nacionalistu.

Tramp razmatra izuzeće Mađarske od sankcija u vezi sa ruskom naftom i gasom

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Da li su pocijepane zastave prećutni svjedoci nestajanja države?

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

UN: Više od 37.000 tona pomoći ušlo u Gazu od početka primirja, žalimo zbog sporog tempa uklanjanja prepreka

Tagovi

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

Tramp razmatra izuzeće Mađarske od sankcija u vezi sa ruskom naftom i gasom

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

PRATITE TVe UŽIVO