<article>Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti. - Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.</article>

Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti.&nbsp;
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marija Zaharova

Ukrajina

Rusija

Svijet

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti. 
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Obilne padavine i snažno nevrijeme koje su proteklih dana pogodili Crnu Goru izazvali su ozbiljne probleme u fabrici za preradu kamena kompanije Maljat Stone, nekadašnjem preduzeću Mermer iz Danilovgrada. Zbog naglog rasta vodostaja rijeke Zete, fabrika je pretrpjela značajno plavljenje, a voda je u jednom trenutku dostizala nivo od oko 80 do 90 centimetara. Pod vodom su se, kako piše Mediabiro, našli proizvodni pogoni i osnovna sredstva fabrike, koja su bila izložena vodi više dana. Nivo vode počeo je da opada u srijedu veče, 7. januara, dok je tokom četvrtka stanje bilo nešto povoljnije, sa visinom vode od oko 35 centimetara unutar fabričkog kruga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010910018_0113bf9437dfedd01fd57b958fe45dcff7dc10eb1e54a9b8c3a1dead5bc0b095.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010910018_0113bf9437dfedd01fd57b958fe45dcff7dc10eb1e54a9b8c3a1dead5bc0b095" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Maljat stone"> <figcaption>Foto: Mediabiro</figcaption> </figure>  Tačne razmjere eventualne štete biće poznate nakon što Tim za procjenu i sanaciju sagleda stanje osnovnih sredstava i opreme koja je bila potopljena. Tokom izuzetno teških dana za kompaniju Maljat Stone, posebno se ističe izuzetan odnos i podrška predsjednika Opštine Danilovgrad, Aleksandra Grgurevića, koji je bio u svakodnevnoj komunikaciji sa rukovodstvom kompanije. Takođe, značajnu ulogu imalo je i rukovodstvo kompanije CEDIS, na čelu sa Rankom Šaranovićem, čiji su timovi, u saradnji sa Službom zaštite i održavanja Maljat Stone, neprekidno pratili situaciju. Zajedničkim naporima obezbijeđena je stabilnost trafostanice fabrike, iz koje se električnom energijom, pored same fabrike kamena, snabdijeva i oko 60 domaćinstava u okolini.

Nevrijeme poplavilo fabriku Maljat Stone u Danilovgradu

Od početka sezone konstantno je bilježen porast broja oboljelih od respiratornih virusa. Sa krajem polugođa dolazi do smanjenja laboratorijski potvrđenih slučajeva, kojih je ukupno bilo 564 kod onih koji su radili analize - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista epidemiologije dr Emir Metđonaj.
Praznična okupljanja, kaže Metđonaj, imala su veliki uticaj na epidemiološku sliku respiratornih bolesti, zato što se virusi vrlo lako šire kijanjem i kašljanjem u zatvorenom prostoru gdje cirkuliše veći broj ljudi.
- Ipak su najveće stope obolijevanja od početka sezone bile kod predškolskog i školskog uzrasta, tako da je sa završetkom školskog polugođa imamo pad broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, prvenstveno gripa - rekao je Metđonaj.&nbsp;
Podsjeća da Institut za javno zdravlje vrši pojačan nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama od kraja septembra, sa akcentom, ističe doktor, na grip, respiratorne viruse, kovid i od početka sezone do prije petnaestak dana zabilježen je konstantan porast broja oboljelih.
- Zaključno sa prošlom sedmicom smo imali broj od 564 laboratorijski potvrđena slučaja gripa, međutim, realno je taj broj dosta veći jer se ne testira svaka osoba koja ima simptome gripa, to se ne radi ni kod nas, niti u svijetu. Imamo još jedan pokazatelj nad kojim Institut vrši nadzor - to su bolesti slične gripu, kod osoba koje se javljaju na pregled kod izabranih ljekara u domovima zdravlja i koje imaju simptome gripa i to nam je takođe jedan od realnih pokazatelja aktivnosti cirkulacije ovih virusa - naveo je on.
Možemo, kaže, reći da smo pretprošle sedmice imali najveći broj zabilježen od početka sezone.
- I to je bio broj od 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva od ukupno, kako smo rekli od početka sezone, kada je bilo 564, prošle sedmice smo imali 71 laboratorijski potvrđen slučaj, što sigurno ima veze sa krajem školskog polugodišta, ali i zbog praznika, vjerujem, da su se ljudi manje javljali izabranim ljekarima na preglede. Ali, kao uticaj praznika i masovnih okupljanja očekujemo da će tekuće, ali i sljedeće sedmice biti i dalje visok nivo cirkulacije virusa, ali nakon toga očekujemo da dođe do pada cirkulacije tih virusa - zaključio je Metđonaj.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Metđonaj: Pretprošle sedmice zabilježen najveći broj od početka sezone - 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa

Država nije spremna za potencijalne lošije scenarije što se tiče vremenskih nepogoda, jer su državne institucije morale znati da obilna kiša može izazvati probleme, da budu spremne i promptno reaguju u skladu sa tim, a ne da čekaju da se šteta prvo desi pa da reaguju govoreći da je to priroda i da se protiv prirode ne može - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Još od poplava 2010.godine, kaže Batović, morala se kreirati određena strategija i službe kako državne, tako i lokalne, koje bi reagovale u sličnim situacijama, ne bi se ponovila situacija koja se ovih dana dešava - poplavljena područja u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Zeti i nekim opštinama na sjeveru.
,,Službe su morale reagovati na kritičnim tačkama, mjestima gdje se izlivaju rijeke i potoci, da ti kanali koji su napravljeni, a koje je neka prethodna generacija koja je imala veću svijest o tome napravila, budu prohodni, čisti, da služe svojoj svrsi. Sa druge strane je isto interesantno, što je &nbsp;za 15 godina došlo do ubrzane gradnje, a nadležne službe koje izdaju dozvole za gradnju i &nbsp;koje po zakonu imaju ulogu da kontrolišu na koji način se vrši izgradnja, da uopšte nijesu vodile računa o tome da li neko izgradnjom objekata, prilaznih puteva i slično vodi računa o kanalima ili ih blokira i onda dobijamo ove situacije koje smo dobili, a vidio sam da su građani u nekoliko mjesta apelovali da je upravo došlo do toga nemarnom gradnjom, izlivanjem građevinskog materijala, betona i svega ostalog, odlaganja smeća i šuta, nakon završenih građevinskih poslova, da su upravo te stvari jedan od razloga zašto su kanali ne prohodni i zbog čega je došlo do izlivanja vode na tim ključnim tačkama” - rekao je Barović.
Smatra da su službe zaštite i spašavanja da pomognu u kriznim situacijama, ali u situacijama kakve su poplave je trebalo da postoji preventiva, a nije je bilo.&nbsp;
,,Da je bila dobra preventiva ne bi ni trebala službe zaštite i spašavanja, možda samo u nekim ekstremnim slučajevima, ali da je taj prvi sistem zaštite od poplava bio na adekvatnom nivou ne bi uopšte ni bilo potrebe za vanrednim djelovanjima, jer bi stvari išle svojim tokom. Ja ću biti optimista, jer je u posljednjih par godina dron tehnologija dosta napredovala, mi danas imamo snimke iz drona kompletno poplavljenih područja, ako opštine i nadležne institucije imaju tu želju i volju da saniraju te probleme da se ne bi ponovili samo je potrebno da pogledaju snimke iz dronova i da na taj način utvrde koje su to kritične tačke i da struka da svoje mišljenje i da se takve stvari pripreme i odrade kako se slično ne bi ponovilo” - zaključio je Barović.

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Tagovi

Nevrijeme poplavilo fabriku Maljat Stone u Danilovgradu

Metđonaj: Pretprošle sedmice zabilježen najveći broj od početka sezone - 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

PRATITE TVe UŽIVO