Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti.&nbsp;
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Rusija nije dobila bilo kakve planove od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rješenje u Ukrajini - izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je konstatovala da trenutno u medijima curi mnogo informacija.
- Diskusije, tačke, planovi. Neki članci govore o jednom broju tačaka, drugi o drugom. Zvanično, ruska strana, Ministarstvo spoljnih poslova, koje je uspostavljeni kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nije dobilo bilo kakve predloge ili planove – apsolutno ništa o ovom pitanju. Otvoreni smo za dijalog - rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.
Portal Aksios je objavio da SAD vode tajne konsultacije sa Rusijom da bi razvile mirovni sporazum koji se sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir, garancije za Ukrajinu na osnovu modela Člana 5 NATO-a, bezbjednost u Evropi i budući odnosi strana sa SAD, a objavio je i svih 28 tačaka mirovnog Plana.
Dan ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je pojasnila da Vašington vodi razgovore sa obijema zemljama. Prema NBC, u izradi dokumenta učestvovali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Moskva je izrazila duboku zabrinutost zbog eskalacije američkih vojnih aktivnosti na Karibima, a portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je takve poteze očiglednom intervencijom u unutrašnje poslove latinoameričkih država. 
- Izuzetno smo zabrinuti zbog vojnih metoda koje su SAD izabrale za rješavanje problema, a koje su više očigledna intervencija u unutrašnje stvari latinoameričkih država nego bilo šta drugo- poručila je Zaharova novinarima u Moskvi, piše Anadolija.
„Opasan presedan“
Zaharova je istakla da akcije SAD krše međunarodno pravo i „direktno protivreče“ obavezama Vašingtona prema Konvenciji UN-a protiv ilegalne trgovine opojnim drogama iz 1988. godine.
- Neosnovani vojni napadi na civilne brodove su opasan presedan koji otvara put neselektivnim napadima na bilo koju zemlju pod pseudo-izgovorom borbe protiv krijumčarenja droge- upozorila je.
Dodala je da Rusija dijeli zabrinutost koju su izrazile Venecuela i Kolumbija te naglasila da se borba protiv trgovine drogom ne bi smjela koristiti kao „poluga pritiska na suverenu državu“. 
- Kategorički se protivimo upotrebi sile ili prijetnji miješanjem u unutrašnje poslove pod raznim izgovorima, uključujući borbu protiv trgovine drogom- rekla je Zaharova.
Američka operacija i odgovor Venecuele
Podsjetimo, Vašington je na Karibe rasporedio više od deset ratnih brodova, uključujući i nosač aviona, te oko 15.000 vojnika, opisujući operaciju kao dio proširene kampanje protiv trgovine drogom. Međutim, vlasti u Karakasu optužuju SAD da pod krinkom te operacije zapravo pripremaju državni udar u zemlji.
Od septembra ove godine, američka vojska izvela je najmanje 20 udara na brodove za koje se sumnja da su prevozili drogu, a u napadima je, prema izvještajima, poginulo 80 osoba. Pritom nijesu pruženi dokazi da su napadnuti brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje.
Kao odgovor na američke vojne akcije, Venecuela je mobilisala regularne vojne jedinice i civilne milicije širom zemlje.

Zaharova: Jako smo zabrinuti zbog ovog što radi SAD, to je opasan presedan

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je Beograd da pojasni izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa mogućom prodajom municije Evropskoj uniji, prenio je Rojters.
Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova rekla je na redovnom brifingu 7. novembra da Moskva traži razjašnjenje Vučićeve objave da je Srbija spremna da prodaje municiju zemljama EU, „čak i ako bi mogla da završi u Ukrajini".
- Srbija je više puta uvjeravala Rusiju da njena municija neće dospjeti u ukrajinske ruke. Zato Vučićevi komentari zahtijevaju zvanično objašnjenje iz Beograda- rekla je Zaharova u petak u Moskvi.
Njemački magazin za politiku i kulturu Cicero objavio je 30. oktobra intervju sa predsjednikom Srbije u kom je, kako se navodi, Vučić izrazio spremnost Srbije da u EU izveze veće količine municije i da on nema problem sa tim ukoliko bude završilo na ratištu u Ukrajini.
- Kupci neka rade sa robom šta hoće- izjavio je Vučić u intervjuu za Cicero.
Potom je list Ukrajinska pravda objavio da su skladišta municije u Srbiji puna, sa posebno velikim zalihama minobacačkih granata.
- Srbija je spremna da prijateljima u Evropi ponudi sve što ima i to je fenomenalan doprinos evropskoj bezbjednosti- rekao je Vučić, piše Cicero.
Dodao je da je Srbija apsolutno spremna da sarađuje sa EU po vojnim pitanjima i da čeka odgovore evropskih zemalja na svoj predlog.
Moskva je potom reagovala izjavom portparola predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, Dmitrija Peskova, da Rusija razumije "kakav se neviđeni pritisak vrši na Srbiju" i pitanje izvoza srpskog oružja opisao kao "nimalo jednostavnu priču".
Ruska Služba za spoljne obaveštajne poslove (SVR) saopštila je u junu da su srpske firme povećavale indirektne isporuke oružja Ukrajini preko zemalja EU kao što su Češka i Bugarska.
Beograd je u isto vrijeme saopštio da je obustavio izvoz municije, naoružanja i vojne opreme proizvedene u Srbiji, nakon kritika iz Moskve i u jeku izraelsko-iranskog sukoba.
Predsjednik Vučić izjavio je 23. juna da će municija do daljeg biti isporučivana samo u domaće kasarne i potvrdio svoju izjavu izraelskim medijima da je Srbija poslije napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. municiju prodavala Izraelu.
- Druga je situacija danas. Zaustavili smo bukvalno sve- rekao je Vučić.
Ministarstvo odbrane Srbije i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa upućena 6. novembra - da li je od 23. juna, kada je donijeta odluka, do danas iz Srbije izvoženo naoružanje i vojna oprema.
Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji i saopštio da ne može da utiče da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Koliko Srbija izvozi nije poznato pošto izvještaja Ministarstva trgovine nema godinama.
Posljednji takav dokument, kako pokazuje pretraga portala nadležnih, objavljen je za 2022.

Moskva traži od Vučića da objasni izjavu o prodaji municije iz Srbije

Rusija ne planira da razgovara o raspoređivanju stranih vojnika u Ukrajini u bilo kojem formatu i to smatra neprihvatljivim, izjavila je novinarima portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
To je bio njen komentar na izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o planovima za slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ideju koju je odbacila i Njemačka, prenosi Rojters.
U intervjuu Fajnenšel tajmsu u nedjelju Fon der Lajen je rekla da Evropa izrađuje "prilično precizne planove" za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini kao dio postratnih bezbjednosnih garancija koje će podržati i Sjedinjene Države.
- Rusija neće da raspravlja o stranoj intervenciji u Ukrajini u bilo kojem formatu, koja je fundamentalno neprihvatljiva i ugrožava svaki oblik sigurnosti - istakla je Zaharova.
Izjave Fon der Lajen odbacio je u utorak i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Ne postoje nikakvi precizni planovi za vojnu akciju, barem ne u Njemačkoj - riječi su Merca.
- Evropska unija nije odgovorna za donošenje odluka o vojnoj podršci Kijevu - istakao je i dodao da je to pitanje za "Koaliciju voljnih", širu grupu zapadnih saveznika Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u četvrtak u Parizu s Fon der Lajen, generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i čelnicima Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, političari na čelu "Koalicije voljnih", 30-ak većinom evropskih zemalja saveznica Ukrajine, nastoje da osmisle čvrstu ponudu Evrope za zaštitu Ukrajinaca od potencijalnog budućeg ruskog napada, jednom kada se postigne mirovni sporazum.
Ukrajina, koja vjeruje da će Rusija ponovno pokušati da izvrši invaziju čak i ako se pronađe rješenje za rat koji je u toku, poziva na uspostavljanje evropskih mirovnih snaga i odbrambenih garancija nalik NATO-ovim, kada se već ne razmatra njeno članstvo u Alijansi.
Rusija, koja širenje NATO-a prema svojim granicama smatra jednim od "temeljnih uzroka" trenutnog sukoba, kategorički odbacuje većinu ovih scenarija i želi da se njeni zahtjevi uzmu u obzir.

Zaharova: Rusija protiv bilo kakvog raspoređivanja stranih snaga u Ukrajini

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je danas nakon sastanka evropskih lidera u Parizu novinarima da se Moskva „kategorički protivi“ razmještanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini, optuživši London i Pariz da time prikrivaju planove za vojnu intervenciju, upozorivši da bi taj potez mogao da dovede do direktnog sukoba Rusije i NATO-a.
- Rusija se kategorički protivi takvom scenariju (slanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajinu), koji prijeti direktnim sukobom Rusije i NATO-a- kazala je Zaharova na konferenciji za medije.
Zaharova je dodala da London i Pariz „nastavljaju da kuju planove za vojnu intervenciju u Ukrajini“ te da „to maskiraju kao neku vrstu mirovne misije“.
Francuska i Velika Britanija su odvojeno pokrenule inicijativu za raspoređivanje evropskih oružanih snaga u Ukrajinu, sa ciljem obezbjeđivanja primjene mirovnog sporazuma odvraćanjem Rusije od ponovnog napada na tu zemlju.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, poslije samita lidera oko 30 zemalja, NATO-a i Evropske unije u Parizu, da slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu ne podržavaju svi evropski saveznici, već samo neki.
Sporazumi uz posredovanje SAD – ovonedjeljni o zaštiti plovidbe u Crnom moru i prošlonedjeljni o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu, pozdravljeni su kao prvi korak ka miru. Ali Ukrajina i Rusija se nijesu složile oko detalja i optužile su jedna drugu za kršenje dogovora.

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajinu nosi rizik od direktnog sukoba Rusije i NATO

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da odredbe nove odbrambene strategije EU o pomoći Ukrajini ukazuju na namjeru Evrope da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini.
- Sve ovo jasno pokazuje nepromjenljivost kursa rukovodstva Evropske unije i većine njenih članica u pravcu podrivanja rusko-američkih napora da se izgradi dijalog za pronalaženje načina za mirno rešavanje ukrajinskog sukoba - rekla je Zaharova na brifingu, prenosi agencija RIA Novosti, prenosi Tanjug.
Prema njenim riječima, u toku su pripreme za sastanke Rusije i SAD o Ukrajini, uključujući dogovor o datumu sastanka i sastavu delegacija.
Komentarišući najavu Pentagona o nastavku isporuke vojne pomoći Kijevu, Zaharova je ocijenila da je snabdjevanje Ukrajine američkim oružjem u suprotnosti sa izjavama Vašingtona o nameri da postigne diplomatsko rješenje ukrajinske krize.
- Oni koji žele da ostvare mir u Ukrajini prirodno će se zalagati za što skorije okončanje militarizacije terorističke bande koju predstavljaju kijevske vlasti - istakla je portparolka ruskog ministarstva i upozorila da isporuke oružja Ukrajini "ometaju nagodbu i direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob, istakavši da se "igraju vatrom".

Zaharova: EU namjerava da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Rusija je 11. decembra saopštila da su odnosi sa Sjedinjenim Državama toliko suprotstavljeni da ruski građani ne bi trebalo putovati u Sjedinjene Države, Kanadu i neke zemlje Evropske unije, jer rizikuju da ih američke vlasti progone.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi, portparol Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da su odnosi sa SAD na rubu sloma.
- U kontekstu rastuće konfrontacije... putovanja u Sjedinjene Države - privatno ili u službene svrhe - nose ozbiljne rizike - rekla je Zaharova, prenosi Rojters.
Pozvala je da se nastave suzdržavati od putovanja u Sjedinjene Države i njihove "savezničke satelitske države".
- Uključujući, prije svega, Kanadu i zemlje Evropske unije uz neke izuzetke - tokom ovih praznika - kazala je Zaharova.
Ruske i američke diplomate kažu da su odnosi između dvije zemlje gori nego bilo kada od kubanske raketne krize 1962. godine, zbog neslaganja oko rata u Ukrajini.
Oni su dostigli vrhunac krize prošlog mjeseca, kada su SAD i Velika Britanija dozvolile Ukrajini da koristi svoje projektile za napad na rusku teritoriju.
Kao rezultat toga, Rusija je snizila prag za upotrebu nuklearnog oružja.
Rusija i SAD stalno se međusobno optužuju za hapšenje svojih državljana po izmišljenim optužbama.

Moskva upozorila Ruse da ne putuju na Zapad

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova danas nije željela da komentariše medijske navode da je američki predsjednik Džo Bajden dao dozvolu Ukrajini da američkim raketama dugog dometa gađa ciljeve na teritoriji Rusije.
- Predsjednik Vladimir Putin je već sve rekao o tome - rekla je Zaharova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Govoreći o mogućnosti da Ukrajina zapadnim oružjem gađa ciljeve na teritoriji Rusije, Putin je u septembru rekao da pomijeranje rata dalje na istok neće biti kraj, „jer će rat stići i na Zapad“.
Putin je tada predložio i promjenu ruske nuklearne doktrine, a među amandmanima je i odluka da se agresija nenuklearne države, uz učešće ili podršku nuklearne države, smatra zajedničkim napadom.
Tvrdnje medija da je Bajden odobrio Ukrajini da američkim raketama gađa ciljeve na teritoriji Rusije za sada nisu ni potvrdili, ni demantovali ni Bijela kuća, ni Pentagon.

Zaharova o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin je sve rekao

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Crnu Goru će danas u jutarnjim satima zahvatiti novo naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Više uslova za padavine biće u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -15 do tri, najviša dnevna od -2 do 11 stepeni.

Stiže novo naoblačenje, padavine popodne i tokom noći

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

Tag: marija-zaharova