<p>I građani Žabljaka večeras su se u 17 sati i 26 minuta okupili u centru tog grada kako bi dvanaestominutnom ćutnjom odali počast stradalima u tragediji na Cetinju - kada je prvog dana u ovoj godini Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje maloljetne djece, četvoro teško ranio, pa presudio i sebi.</p>
<p>- 12 minuta za nevino stradale na Cetinju - naveli su u objavi Žabljačani.</p>
<p>I na Cetinju, kod spomenika Lovćenska vila, okupljeni su brojni građani koji su dvanaestominutnom tišinom odali počast stradalima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

I Žabljak u dvanaestominutnoj tišini

<p>Brojni građani Crne Gore okupili su se na Cetinju ispred spomenika Lovćenska vila kako bi dvanaestominutnom ćutnjom odali počast za stradale u tragediji u tom gradu - kada je prvog dana u ovoj godini Aco Martinović života lišio 12 ljudi - među kojima je i dvoje djece.</p> <p>Tišina je počela u 17 sati i 26 minuta.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQ-LMV024ebM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Drugari Jovana i Vukana, dječaka koji su stradali u nezapamćenoj tragediji, u njihovu čast su zapalili baklje i razvili transparent sa njihovim imenima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZKA1Nv8aHbw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250105170148_e65673841b3161c706ca9be3c750339ac4c1706072ac3488f4becedc29ae90fc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250105170148_e65673841b3161c706ca9be3c750339ac4c1706072ac3488f4becedc29ae90fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Transparent"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfCO5gG5Vxpo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL6ClNWiGM5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Prije nego je Cetinje utihnulo, građani su zapalili svijeće za stradale.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhu3T2GTdbrw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010517018_d358d761e0de754eaf82e080b1552a05fc5f87ce93f0fd860c06fd29356e006c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025010517018_d358d761e0de754eaf82e080b1552a05fc5f87ce93f0fd860c06fd29356e006c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250105170132_eb1a486bd58a99231716acebc8e8c9f727553e29839eac1de12d86cd1342d240.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250105170132_eb1a486bd58a99231716acebc8e8c9f727553e29839eac1de12d86cd1342d240" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Cetinje, ćutnja"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUqjJOIJQ85k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250105170112_e61549e8ed401bdf8efd5948e6c21e87d80aac36ee40e388131ac39004076eae.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250105170112_e61549e8ed401bdf8efd5948e6c21e87d80aac36ee40e388131ac39004076eae" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="CETINJE"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0ujZsUnNghs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Okupljanje građana organizovala je neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ - kao i protest koji će se u 19.30 sati održati ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.</p> <p>Njihov prvi zahtjev su ostavke resornog ministra Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - koji dolaze iz redova Demokrata.</p>

Građani dvanaestominutnom tišinom odali počast stradalima u tragediji na Cetinju, baklje u plamenu za Jovana i Vukana

<p>Neformalna grupa studenata „Kamo sjutra?“ pozvala je građane da sjutra u 17 sati i 26 minuta ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju dvanaestominutnom ćutnjom odaju poštu stradalima u tragediji u tom gradu, ali i na protest u Podgorici koji će početi ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u 19.30 sati.</p>
<p>Ispred zgrade MUP-a će, kako su naglasili, uputiti zahtjeve toj instituciji.<br/>
<br/>
Iz grupe „Kamo sjutra“ su naglasili da taj kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i da proteste organizuju bez ikakvih partijskih upliva. Zbog toga su od političkih partija zatražili da sjutra to ispoštuju i doprinesu da to ostanu građanski skupovi, bez ikakvih partijskih obilježja.<br/>
<br/>
“Kamo sjutra?” je, kako su naveli, neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.<br/>
<br/>
Oni su podsjetili da su se prvi put okupili 26. decembra, kada su sa platoa ispred Pravnog fakulteta poslali podršku kolegama u Srbiji, a zatim se protestnom šetnjom pridružili protestu protiv seksualnog uznemiravanja u školama.<br/>
<br/>
- Nedavna dešavanja u Crnoj Gori dodatno su doprinijela da se građani ne osjećaju sigurno u svojoj državi - istakli su oni.<br/>
<br/>
Naglasili su da su sloboda govora, kvalitetno obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost u crnogorskom društvu ozbiljno ugroženi.<br/>
<br/>
- Stoga, naš cilj je jasan - borba za demokratsko i bezbjedno društvo, bez nasilja. Društvo koje ne pristaje da ćuti i povinuje se, već jasno govori i djeluje u interesu svih građana - podvukli su u saopštenju.<br/>
<br/>
Iz negormalne grupe „Kamo sjutra“ najavili su da će sjutra objaviti i zahtjeve protesta.<br/>
<br/>
- Ako ne možete da budete na Cetinju u nedjelju u 17 sati i 26 minuta, odajte počast u vašim gradovima - zaključili su u saopštenju.</p>

Na Cetinju sjutra dvanaest minuta tišine, u Podgorici protest ispred MUP-a

<p>U Tivtu je za sjutra u podne najavljeno 12 minuta tišine za žrtve tragedije na Cetinju.</p>
<p>- Bijes iskažite transparentima - navodi se u najavi.</p>
<p>U Crnoj Gori je trodnevna žalost nakon jučerašnje tragedije na Cetinju.</p>
<p>Ubijeno je 12 osoba, a među stradalima je i dvoje djece od 10 i 13 godina. Četiri osobe su ranjene.&nbsp;</p>
<p>Osumnjičeni za zločin Aco Martinović izvršio je samoubistvo i preminuo prilikom transporta do Kliničkog centra Crne Gore.</p>

U Tivtu 12 minuta tišine za žrtve tragedije na Cetinju

<p>Ljudi u Srbiji misle da su žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu zapravo žrtve korupcije, nepotizma, kriminala, kaže <b>Vedran Džihić</b>, politikolog sa bečkog Instituta za političke studije.</p>
<p>- Ali ovi protesti studenata su mnogo više nego reakcija na ovaj tragični događaj. Oni su rađanje nečeg novog - navodi Džihić u opširnom intervjuu za njemački Frankfurter rundšau.</p>
<p>Kaže da se vjerovalo da su studenti apatični, zagledani samo u sebe i svoje karijere. Ili spremni da se isele iz zemlje.&nbsp;</p>
<p>- A sada uzimaju sudbinu u sopstvene ruke. Puni su energije, entuzijazma i uvjerenosti u uspjeh, njihovi alati su nada i ljubav - istakao je Džihić.</p>
<p>Kako navodi Džihić, opozicija u Srbiji je slaba i podijeljena, bez „vučne snage“ da isposluje velike promjene.&nbsp;</p>
<p>- Sa druge strane, režim reaguje inscenacijom narodne volje – desetine hiljada ljudi se primoravaju u autobuse i na mitinge - kaže Džihić.</p>
<p>Ljudi u Srbiji su, ocjenjuje, izgubili strah od vlasti, ali to ne znači da je došao kraj represiji.</p>
<p>- Vučić sada ima dvije mogućnosti – da popusti pod pritiskom, što neće učiniti, ili da pojača represiju. U tom takozvanom bjeloruskom modelu režim vrši više pritiska na civilno društvo, policija isljeđuje ljude, organizuju se proleterske batinaške trupe, režim pokušava da se održi masivnim nasiljem. (…) Srbija još nije došla dotle - kaže Džihić.</p>
<p>Pojašnjava da je Vučić u 13 godina koncentrisao svu vlast u svojim rukama – parlament, sudstvo i vlada su „samo marionete“.</p>
<p>- Vučić je klasični autoritarni despot sa vrlo izraženom patološkom opsjednutošću moći. On poistovjećuje srpski narod sa sobom. Dimenzije su mesijanske. Mimo Vučića se ne može preživjeti. Jer, kao i kod sličnih režima, pad sa vlasti ili gubitak funkcije mogu značiti zatvor ukoliko dođe do procesa zbog korupcije ili drugih krivičnih djela - dodaje Džihić u razgovoru za Frankfurter rundšau.</p>
<p>Govoreći o tome da su studenti ipak okrenuti Evropskoj uniji – oni trče ka Briselu, a ranije su vozili bicikle do Strazbura – Džihić kaže da je djelovalo kako je EU spremna da proda demokratiju za litijum.</p>
<p>- Ali imam utisak da se polako razvija svijest, u Berlinu, Francuskoj, Austriji, skandinavskim državama, kod mnogih evropskih poslanika. To se primjećuje u tonu koji se čuje iz Evropske komisije. Komesarka za proširenje, koja je upravo bila u posjeti Beogradu, sada drukčije govori o stvarima, signalizira da se studentski protesti moraju shvatiti ozbiljno, da ne smije biti nasilja. Sve se više pomalja pitanje šta raditi kad više ne bude Vučića. Mnogo zavisi od toga da li će se Evropa hrabrije i odlučnije staviti na stranu prodemokratskih snaga - dodaje Džihić.</p>
<h2>Žele da skrenu pažnju Evrope</h2>
<p>Oni žele da skrenu evropsku pažnju na korupciju u svojoj zemlji, piše izvještač lista Luksemburger vort.</p>
<p>U subotu (10. maj) su studenti-maratonci dotrčali u glavni grad malenog vojvodstva na putu prema Briselu. Crveni tepih bio je simbolično postavljen na centralnom trgu, pred statuom velike vojvotkinje Šarlote.</p>
<p>Došljake je pozdravila i gradonačelnica<b> Lidija Polfer</b>.</p>
<p>- Studenti se zalažu za demokratiju, transparentnost, pravdu i protiv korupcije. To su vrijednosti koje dijelimo. Dakle, sasvim je normalno da im se poželi dobrodošlica - rekla je Polfer za luksemburški list.</p>
<p>Studenti očekuju jasne poruke i pritisak na vlast iz Evrope, rekla je <b>Marija Bjeković-Obradović </b>koja vodi Srpsku kulturni krug u Luksemburgu.</p>
<p>Na dočeku je bio i poslanik luksemburških Zelenih <b>Meris Šehović</b>, inače rođeni Beograđanin.&nbsp;</p>
<p>- Kao član parlamenta ovdje u Luksemburgu i kao Evropljanin sa srpskim i luksemburškim korijenima, ponosan sam što sam ovdje - rekao je on.</p>
<p>Dodao je da evropske vrijednosti nisu tu samo za članice EU već za sve „koji prema njima žive“.</p>
<p>Bila je to još jedna stanica gdje su srpski studenti dočekani raširenih ruku. Nastavili su do Liježa, a večeras bi trebalo da stignu u Brisel.</p>

Protesti u Srbiji: Rađa se nešto novo

<p>Novinari su pitali američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> o njegovoj namjeri da prihvati Boeing 747-8 kao poklon od katarske kraljevske porodice. Ovaj avion bi služio kao novi predsjednički avion Air Force One.</p>
<p>Ovaj luksuzni avion predstavljao bi jedan od najvrjednijih darova koje je američka vlada ikada dobila. Cijena novog komercijalnog Boinga 747-8 iznosi oko 400 miliona dolara.</p>
<p>Tramp je izjavio da ima "veliko poštovanje prema katarskom rukovodstvu". </p>
<p>- Mogao bih biti glup i reći: "Ne želimo besplatan avion". Ali mi dajemo besplatne stvari, pa ćemo sada prihvatiti jednu. To bi nam moglo pomoći jer imamo avion star 40 godina - rekao je on.</p>
<p>Tramp je upozorio da se na održavanje trenutnog aviona Air Force One troše "astronomski" iznosi. </p>
<p>- Mislim da je ovo sjajan potez Katara – veoma to cijenim. Nikada ne bih odbio takvu ponudu - ponovio je. </p>
<p>Isporuka aviona očekuje se tokom Trampove predstojeće posjete Bliskom istoku.</p>
<p>Prema dostupnim informacijama, Boing 747-8 koji katarska kraljevska porodica namjerava da pokloni predsjedniku Donaldu Trampu poznat je po raskošnom enterijeru, uključujući zlatne zidove, pozlaćeni namještaj, spavaću sobu, salone, konferencijske prostorije, kupaonice obložene mramorom i veliko stepenište.</p>

Tramp o poklonu Katara: Mogao bih biti glup i reći da ne želimo besplatan avion

<p>Najmanje 13 osoba je poginulo u eksploziji u Indoneziji tokom odlaganja zastarjele municije, saopštili su danas vojni zvaničnici i dodali da je nekoliko osoba povrijeđeno.</p>
<p>Među poginulima u eksploziji na Zapadnoj Javi, čiji uzrok još nije poznat, su najmanje četiri vojnika.</p>
<p>Ispituje se da li su tokom odlaganja poštovane sve bezbjednosne procedure. Iako daleko od naselja, takve akcije privlače lokalno stanovništvo koje skuplja metalni otpad.</p>

Najmanje 13 osoba poginulo prilikom odlaganja zastarjele municije u Indoneziji

<p>Policijski službenici Južnoafričke Republike uhapsili su visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore <b>I. C. </b>(34), u gradu Boksburgu, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Za I. C. je, kako je navedeno u saopštenju, Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>- On se tokom prethodnog perioda skrivao u Južnoafričkoj Republici i uhapšen je u toj državi pod lažnim identitetom, zbog izvršenog krivičnog djela iz oblasti zloupotrebe i krijumčarenja opojnih droga - kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>Ova aktivnost je, kako ističu, rezultat bliske i intenzivne operativne saradnje koju nadležne službe Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno NCB Interpola Podgorica ostvaruju sa međunarodnim partnerima, a u okviru koje se došlo do podataka o falsifikovanim putnim ispravama I. C, što je rezultiralo njegovim lociranjem i hapšenjem u Južnoafričkoj Republici.</p>
<p>- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Južnoafričke Republike, odnosno NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Pretorija sa ciljem realizacije ekstradicije - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaju da sprovođenjem ciljanih potraga za članovima organizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, Uprava policije Crne Gore – Sektor za borbu protiv kriminala preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti sa ciljem efikasne borbe protiv svih vidova teškog i organizovanog kriminala.</p>

Po potjernici Interpola: U Južnoafričkoj Republici uhapšen visokorangirani član OKG iz Crne Gore

<p>Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva.</p> <p><b>ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE</b></p> <p>Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore <b>Josip Đurašković</b> ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata <b>Alekse Bečića</b>.</p> <p>Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp;</p> <p>Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju.</p> <p>&nbsp;<b>,,SLUČAJ LEKOVIĆ“</b></p> <p>&nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata <b>Momčilu Lekovića</b>. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina.</p> <p><b>BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET</b></p> <p>Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije <b>Borisa Bogdanovića</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp;</p> <p>O fakultetu – ni riječi.</p> <p>&nbsp;<b>PRIČA O ,,MEGATRENDU“</b></p> <p>O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a <b>Predraga Bulatovića</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>-Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije <b>Andrije Mandića</b>.&nbsp;</p> <p><b>,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE...</b></p> <p>&nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp;</p> <p>I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp;</p> <p>Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp;</p> <p>Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor <b>Mića Jovanović</b>, inače poklonik SNS-a <b>Aleksandra Vučiča</b>, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju.</p> <p>No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

<p>Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. </p> <p>SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa <b>Joanikija</b> <b>Mićovića</b> o <b>Pavlu</b> <b>Đurišiću</b> kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. </p> <h2><b>Sporazum s okupatorom</b></h2> <p>Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general <b>Alessandro Pirzio Biroli</b>, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, <b>Vasom</b>. </p> <p>Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. </p> <p>Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije <b>Karađorđevića</b>, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.</p> <p>Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast.</p> <p>U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. <b>Draža Mihailović</b> je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2><b>Saradnja s Njemcima</b></h2> <p>Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general <b>Erkole Ronkalja </b>je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“.</p> <p>Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju <b>Milana Nedića</b>, puštio <b>Hermann Neubacher</b>, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi.</p> <p>Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. </p> <p>Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s <b>Jovom Đukanovićem</b>, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana <b>Vladimira Đurića</b>. Na početku juna 1944. godine četnici <b>Jakova Jovovića</b> otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru <b>Blažo Gojnić</b>, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima.</p> <h2><b>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</b></h2> <p>Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit <b>Joanikije Lipovac</b> sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu.</p> <p>U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s <b>Nedićem</b> i <b>Ljotićem</b>. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu.</p> <p>U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, <b>Sekula Drljević</b> se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2><b>Dražin nalog</b></h2> <p>Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo.</p> <p>Đurišić je, po dogovoru s <b>Dragišom Vasićem</b>, <b>Zaharijem Ostojićem</b>, <b>Petrom Baćovićem</b>, <b>Mirkom Lalatovićem</b> i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. </p> <p>Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, <b>Dragiša Vasić</b>, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite.</p> <p>Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi <b>Slobodana</b> <b>Jovanovića</b>. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan <b>Hadson</b>, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. </p> <p>A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord <b>Glenkoner</b>, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major <b>Nil Selbi</b>, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general <b>Šarl de Gol</b> odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci,<b> Dimitrije Ljotić</b>, <b>Milan Nedić</b> i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?</p>

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

<p>Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.</p>
<p>Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.</p>

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

<p>Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice.<br/>
<br/>
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni.<br/>
<br/>
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, <b>Vladimir Đaković</b>, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi.<br/>
<br/>
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.</p>
<p>Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju.<br/>
<br/>
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković.<br/>
<br/>
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost.<br/>
<br/>
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković.<br/>
<br/>
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.</p>

Tag: 12-minuta-tisine