Ekipe igranih filmova koji su u konkurenciji za Grand Prix Filmskog festivala Herceg Novi – „Belo se pere na 90“ i „15 i po“, kao reditelj dokumentarnog filma „Stanić, stoljeće“ održali su danas pres konferenciju na kojoj su govorili su o kreativnom procesu, regionalnoj saradnji i snažnim emocijama koje njihova ostvarenja prenose.
Autorka romana i scenaristkinja „Belo se pere na 90” &nbsp;Bronja Žakelj pojasnila je proces nastanka filmske adaptacije njenog djela, kao i kako je došlo do saradnje sa rediteljem Markom Naberšnikom i timom okupljenim oko projekta.
- Kada je Marko došao kod mene sa idejom da bi započeo adaptaciju knjige, nisam odmah rekla da hoću film. Nije mi to bilo nešto o čemu bih se bez razmišljanja odlučila, jer se ipak radi o vraćanju u fikciju. Bilo mi je važno s kim ću da radim. Kada smo se upoznali, imali više susreta, vidjela sam da je Marko na pravoj strani. On je doveo i Aleša i tada sam znala da je to to. Ako ikada, onda sada, jer se ne radi samo o meni, već i o mojoj porodici, o ljudima koji su još tu i onima kojih više nema. To nosi veliku odgovornost- rekla je Žakelj.
Naglasila je da joj je od početka bilo bitno da na scenariju rade svi zajedno.
- Da govorimo šta ide, šta hoćemo da kažemo, kako ostati vjerni priči i kako sve to prevesti na filmski jezik. Pisanje romana jeste individualni sport, ali ovdje se radi o zajedničkom stvaranju. Nekada sam imala osjećaj kao da sjedim u vozu sa ekipom, a taj voz ne vozim ja. Tada moraš imati povjerenje u onoga ko vozi, u Marka. I to povjerenje se desilo- pojasnila je Žakelj.
Na pitanje kako je bilo ponovo proživljavati sopstvenu priču kroz film, priznaje da je imala snažne emocije.
- Kada sam prvi put gledala film, osjećala sam nemir i strepnju. Ali, nakon prvih scena, sve to se pretvorilo u osjećaj mira. Iznenadilo me je koliko sam bila smirena. Znala sam da smo napravili nešto lijepo. Na premijeri u Sarajevu nisam znala šta da očekujem od publike. Bilo je emotivno, snažno, ali i ljekovito- navela je Žakelj.
Vjeruje da film, baš kao i knjiga, nosi univerzalne teme.
- Radi se o prolaznosti, smrti, bolesti, ali i o sjećanjima, odrastanju i nadi. To su teme koje su svima bliske. Kroz knjigu se dotaklo mnogo ljudi, a nadam se da će se to isto desiti i sa filmom- poručila je Žakelj.
Glumica Anica Dobra istakla je da je film „Belo se pere na 90“ veliki projekat, koji će, kako smatra, u slovenačkoj kinematografiji sigurno postati nešto kultno i što će se gledati i za 30 godina. Kazala je da ulogu nije očekivala.
- Često se kaže da uloge dolaze do nas, da mi ne dolazimo k njima. Što se mene lično tiče, to nisam očekivala. Ja sam introvert, nisam u situaciji da se guram i borim za uloge, nego očekujem da neko dođe i da mi nešto ponudi. I za takve glumice, kao što sam ja, neko kao što je naš Aleš nije samo dragocjen, nego mi određuje zapravo životni i umjetnički put- rekla je Dobra.
Kazala je da je scenario dobila na čitanje bez dodatnih objašnjenja.
- Nisam znala da postoji knjiga, nisam znala da je najčitanija knjiga u Sloveniji. Dobila sam scenario, rekli su: ‘pa reci šta misliš’. Na prvo čitanje emotivno me je jako pogodio- navela je Dobra.
Dodala je i da je kasting za projekat bio jedan od najizazovnijih u njenom životu.
- Aleš je napravio scenografiju ‘kuhinje’ iz 80-ih godina, gdje smo radili kasting. Imala sam kostim, imala sam šminku. Dva mjeseca spremala sam te scene. Postojala je barijera jezika i, naravno, strah, ali poslije tog kastinga sve je bilo jasno. Naravno, čekalo me je mnogo izazova na nepoznatom terenu- rekla je Dobra.
Istakla je da je proces rada otvorio teme koje Dobra opisuje kao duboko lične i univerzalne.
- Kopali smo dalje po svemu tome i prepoznavali ono šta smo bili kao djeca — koliko smo bili pametni, koliko smo imali ljubav za sve i koliko smo život shvatali iskreno, za razliku od odraslih koji sjede ispred TV ekrana i ćute. Kada iskopaš to, shvatiš da ništa ne može da se opere na 90, da uvijek ostane neka mrljica u tkanju, i sa tom mrljom moramo da se borimo. Ali to je život sam- rekla je Dobra.
Producent Aleš Pavlin istakao je da je film je prošao kroz dug i zahtjevan proces, podsjećajući da je prvi put prikazan publici u Sarajevu.
- Film je produkcijski izuzetno bogat, sniman je u Trstu, na različitim lokacijama po Sloveniji, a imamo i sjajan glumački ansambl. Mislim da smo stvorili pravu slovenačku ‘all-star’ postavu. To je film koji će obilježiti naše živote i vjerujem da će ostati važan za Sloveniju i širi prostor decenijama- rekao je Pavlin.
Ukazao je da je film realizovan uz podršku brojnih partnera iz Crne Gore, Hrvatske, Italije, Srbije, Sjeverne Makedonije.
- Ovo je više od filma. To je umjetnost koju smo prenijeli u budućnost. Siguran sam da će ovaj film pronaći svoj put do svake zemlje, i na festivalima i u bioskopima. Zahvaljujem se svim partnerima, posebno Crnoj Gori i Miljanu na doprinosu- zaključio je Pavlin.
Glumica Lea Cok kazala je da roman nije mogla nigdje drugo da čita nego u banji.
- Tamo sam mogla da osjetim kao da sam u vodi. Bilo je toliko emotivno da sam morala staviti sol unutra da se prizemim- navela je Cok.
Kazala je da su je neke podudarnosti u scenariju posebno dirnule.
- Bronja je htjela da bude doktorica. I ja sam to željela kao mlada, jer djeca razumiju da doktori pomažu ljudima. Kasnije sam shvatila da postoje i drugi načini da se pomogne &nbsp;kroz umjetnost, kroz likove koje igraš. To je i moj put- navela je Cok.&nbsp;
Istakla je da je Bronjin lik spojio život, smrt i unutrašnji mir:
- Ona, pored svih rana, ostaje u ljubavi i ljepoti. To je kao što Kinezi kažu – lotus izrasta iz blata. Iz najgorih situacija izraste najljepši cvijet. To je život- kazala je Cok.
Koproducent Miljan Vučelić smatra da je izuzetno značajno učestvovati na ovakvom projektu, navodeći da je riječ je o prvom igranom filmu koji je koproduciran između Crne Gore i Slovenije.
- Bio sam siguran da će se upravo sa ovom pričom to desiti, prije svega zato što je iskrena, emotivna, dobra priča, sa univerzalnom porukom koja se tiče svakog čovjeka- rekao je Vučelić.
Na pitanje kada bi publika u Crnoj Gori mogla očekivati premijeru van festivala, Vučelić je kazao da se nada da će se početkom sledeće godine film naći u bioskopima u Crnoj Gori.
Reditelj filma „15 i po“ Milivoje Mišo Obradović kazao se prilikom ideje za film vodio mišlju iz književnosti Kiša da je knjiga namijenjena „za djecu i osjeljive“, a koja nas &nbsp;zapravo uči da budemo srećni i pozitivni, ali i da priznamo nasljeđe i sjenke.
Na pitanje koliko u filmu ima autobiografskog, Obradović je kazao da to nije fokus.
- Uopšte nije autobiografsko, ili je to najmanje. U svim tim likovima koje sam napisao, &nbsp;nisam taj glavni lik. Ja sam njegova vjerenica, ponekad jedan od roditelja, nekad dječak, nekad kolega koji iza leđa nešto šapuće. To se može desiti i vama i bilo kome od nas- naveo je Obradović.
Rekao je da mu je bilo važno da sve utiske o životu i svijetu i fenomene koji ga zanimaju polako „sipa u likove i situacije“.
- Kad sam pisao scenarij, imao sam „dvaput 15 i po“. To su životni ciklusi koji dolaze na četiri-pet godina, kao olimpijski. Gledajući iz perspektive odraslijeg, uvijek postoji trenutak oko 15–16. godine kada čovjek pristaje na „igru sistema“ u zamjenu za malo sigurnosti. Ali postoji i šansa da se izbori preispitaju, da se donese nova odluka, da se koriguje put- rekao je Obradović.
Na pitanje kako je balansirao ulogu reditelja i glumca, Obradović je istakao da se oslanjao na osjećaj mjere i iskustvo.
- Prošlo sam toliko toga kao glumac, gledao sam druge reditelje, njihove faze i procese na filmu, televiziji, pozorištu. To mi je bila velika škola. Ovaj film je zapravo svakodnevni dijalog, a ne ‘velike scenarističke intervencije’. Ponekad je trebalo samo srećno i vješto usmjeravanje, oblikovanje i kombinovanje- naveo je Obradović.
Glumica Kristina Obradović, kazala je da je prisustvola procesu nastanka scenarija od prvih bilješki do faze kada se on oblikovao.
- Vrlo rano sam shvatila da tu ima mnogo toga što je pozajmljeno iz stvarnog života, ne samo našeg. Pitala sam se koliko će ljudi razmišljati o tome šta je zaista lično, a šta je fikcija. Ali onda sam shvatila da to nije suština. Bavimo se idejom, a ne objašnjavanjem granica između stvarnog i zamišljenog- navela je Obradović.
Govoreći o liku Marije, Obradović je kazala da joj je bilo posebno stalo da u lik unese dodatnu dimenziju.
- Često sam se prepoznavala i u Niku i u Mariji. Bilo mi je važno da Marija ne bude samo lik koji stalno nešto traži i ponavlja, nego da ima kontrapunkt, nešto više. Mislim da smo to i postigli- rekla je Obradović.
Glumac Emir Ćatović, kazao je da kad je dobio tekst i kad su znali da će krenuti u priču zajedno sa Mišom da je,osjećao da će biti komplikovano i teško.
- Mišo je svaki zarez, tri tačke postavljao sa razlogom, i trebalo je do tih mjesta doći. To je zahtijevalo traganje, istraživanje, vraćanje kroz probe, ponekad po nekoliko puta, da se pronađe mjera i balans- rekao je Ćatović.
Govoreći o dokumentarnom filmu „Stanić, stoljeće”, reditelj Andro Martinović kazao je da mu je želja bila da film izgleda kao produžen razgovor sa Stanićem.
- Moja je namjera bila da kao autor što više iščeznem, da ostane takav film. Drago mi je ako je barem djelimično uspio da prenese osjećaj ličnog razgovora sa mojim junakom- naveo je Martinović.
Govoreći o samom procesu rada, Martinović je rekao da nije imao unaprijed jasnu ideju, već se ona formirala tokom istraživanja.
- Stanića sam poznavao, bio sam njegov prijatelj, ali raditi film o nekome je nešto sasvim drugo. Nažalost, tokom rada na filmu on je preminuo i tada sam shvatio da je kasno da snimim nove razgovore s njim. Morao sam da se oslonim na arhivu, rijetke intervjue i dokumentarne zapise. On nije volio javne nastupe, ali su u arhivi ostale briljantne misli i razmišljanja koja sam uvrstio u film- kazao je Martinović.
Rekao je da je montaža bila posebno zahtjevan, ali i inspirativan dio posla.
- Obično je montaža stresna, jer pokaže sve što nedostaje. Ali ovdje je bilo drugačije, &nbsp;osjećao sam da se film sam oblikuje. Kombinovao sam snimke, slike, govore, a onda shvatio da ih mogu povezati poput muzičke teme, kao da svi učesnici govore istu melodiju, svako na svoj način- rekao je Martinović.
Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ &nbsp;ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pavlin: Ovo je više od filma. To je umjetnost koju smo prenijeli u budućnost

Debitantski film „15 i po“ reditelja Milivoja Miša Obradovića biće premijerno prikazan u nedjelju, 24. avgusta u 21 sat na Kanli kuli, u okviru glavnog programa Filmskog festivala Herceg Novi, a samom autoru, koji je na Kanli kulu ranije dolazio kao glumac, ovo prvo predstavljanje u ulozi reditelja igranog filma nosi posebnu emociju.
„15 i po“ donosi priču o glumcu Niku koji, zasićen rutinom svakodnevice, odlučuje da postane filmski autor. U potrazi za autentičnom temom kamerom bilježi živote ljudi oko sebe, sve dok ne shvati da je jedina istinska filmska tema - on sam. Kamera se tada okreće prema njegovom unutrašnjem svijetu, suočavajući ga sa dilemom: krenuti u susret novim horizontima ili se vratiti kući.
- Ideja za film nastala je kao potreba da se o određenim fenomenima u društvu progovori iz ličnog ugla, na filmski način. Scenario, iako polazi od dokumentarnih osnova, razvija se u fikciju, pretvarajući se u poetično filmsko putovanje i lični pogled na svijet u kojem živimo - objašnjava Obradović.
Radostan je, kaže, što je slikom mogao da opiše jednu domaštanu stvarnost.
- Ima smisla da naš film prvo vidi domaća publika. Temu treba podijeliti sa svojim okruženjem, otvoriti razgovor i biti povod da se zajednica okupi – naveo je on.
Premijera na Kanli kuli, dodaje, ima za njega posebno značenje.
- Moj prvi film, kratki dokumentarni "Tok", prikazan je ovdje prije deset godina. Na Kanli kuli sam gledao filmove koji su oblikovali moj ukus i uticali na mene. Kasnije sam dolazio kao glumac, a sada i kao reditelj, to nosi veliku emociju – istakao je Obradović.
Prema njegovim riječima, u glavnoj selekciji će ove godine biti filmovi ozbiljnih crnogorskih i regionalnih autora, što, kako kaže, obećava uzbudljivo festivalsko iskustvo.&nbsp;
&nbsp;
- Festival je iz godine u godinu sve bolji, selekcije su kvalitetne i donose mnogo dobrih filmova, dok prateći sadržaji postaju sve ozbiljniji i otvaraju nova vrata filmskim stvaraocima. Program Montenegro Rendezvous je, recimo, sjajna stvar - istakao je Obradović.
Uloge u filmu ostvarili su Emir Datovid, Kristina Obradović, Lara Dragović, Vule Marković, Zoran Vujović, Dejan Ivanić, Goran Vujović, Dušan Kovačević, Ivona Čović Jaćimović, Mladen Nelević, Jadranka Mamić, Davor Dragojević, Žaklina Oštir, Petar Burid, Julija Milačić Petrović Njegoš, Branko Baletić i Vojin Perović.
Film „15 i po“ je nastao u produkciji Giggling Goat Production, Atomic Production i Radio-televizije Crne Gore, uz podršku Filmskog centra Crne Gore.

Crnogorska premijera filma „15 i po“ Miša Obradovića na Kanli kuli 24. avgusta

Ministarstvo javne uprave saopštilo je da je 27. oktobra 2025. godine, tokom redovnog praćenja mrežnog saobraćaja, u Operativnom centru za sajber incidente (GSOC) registrovan neuobičajeno veliki broj malicioznih zahtjeva usmjerenih prema domenu gov.me.
Službenici GSOC-a su, kako se navodi, pravovremeno preduzeli mjere zaštite i spriječili potencijalnu kompromitaciju sistema, zbog čega bezbjednost informacionih servisa nije bila ugrožena.
Na osnovu analize, incident je klasifikovan kao DDoS napad koji je, u periodu od 16:40 do 17:49 časova, izazvao povremenu nedostupnost Portala Vlade Crne Gore.
Povodom pitanja javnosti i medija, Ministarstvo ističe da se ovaj sajber napad ne može dovesti u vezu sa aktuelnim događajima vezanim za incidente u kojima su učestvovali turski državljani. Prema dostupnim podacima, napadi su potekli sa globalnih IP adresa iz više zemalja, što odgovara tipičnom obrascu DDoS napada.
Iz MJU podsjećaju da su ovakvi napadi relativno česti i da GSOC kontinuirano sprovodi mjere mitigacije te uspješno odgovara na slične incidente, koji su se ranije dešavali manjeg intenziteta.
„Ministarstvo javne uprave nastavlja praćenje situacije i primjenu mjera zaštite radi očuvanja stabilnosti i dostupnosti digitalnih servisa Vlade Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.

MJU: Sajber napad privremeno onemogućio Portal Vlade - sistem zaštićen, bezbjednost servisa nije ugrožena

Fakultet za crnogorski jezik i književnost saopštio je da je dobitnik granta Evropske unije u okviru programa Erasmus+ Capacity Building in Higher Education (E+ CBHE) za realizaciju međunarodnog projekta „Empowering Education: Re-Building the Bridges in the Western Balkan Region“.
Nakon nedavnog prijema u članstvo Evropske asocijacije univerziteta i realizacije Ljetnje škole crnogorskog jezika i kulture u partnerstvu sa Univerzitetom u Pitsburgu, ovaj projekat predstavlja još jedan ključni korak u sprovođenju strategije internacionalizacije FCJK.
Fakultet će biti nosilac projekta, koji se realizuje u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu, Univerzitetom u Tuzli, Univerzitetom u Zadru i Univerzitetom u Novom Pazaru. Kako se navodi, zajedničkim angažmanom ovih institucija “simbolično i suštinski se obnavljaju mostovi znanja, dijaloga i akademske razmjene među državama Zapadnog Balkana”.
Projekat je koncipiran kroz sedam razvojnih faza, a njegovom realizacijom unaprijediće se ključni segmenti rada FCJK — od sistema kvaliteta i međunarodne saradnje, do organizacije naučnih konferencija, akademske razmjene i podizanja vidljivosti crnogorskog jezika, književnosti i kulture u evropskom prostoru.
Dodijeljeni grant Evropske komisije, kako ističu iz FCJK, potvrda je „akademske izvrsnosti, profesionalne posvećenosti i međunarodne relevantnosti Fakulteta“, te dodatno učvršćuje poziciju ove institucije kao pouzdanog partnera u evropskoj mreži visokog obrazovanja.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje da ostaje posvećen misiji da kroz znanje, saradnju i inovativnost doprinosi razvoju savremenog obrazovanja i jačanju kulturnih veza u regionu i šire.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost dobitnik Erasmus+ CBHE granta Evropske unije

Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava se 29. oktobra s ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta. Ove godine, pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“, akcenat je na emocionalnim, socijalnim i finansijskim izazovima s kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice — saopšteno je iz KCCG.
Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore pridružuje se obilježavanju organizovanjem niza aktivnosti 29. oktobra:
Dan otvorenih vrata – besplatni pregledi za građane sa psorijazom (8:00–11:00),
Stručna predavanja (od 11:00),
Konferencija za medije (u 12:00).
Besplatni pregledi (8:00–11:00):
Namijenjeni su osobama koje imaju psorijazu, a do sada nijesu bile na liječenju. Pregledi se obavljaju u ambulanti Klinike za dermatovenerologiju, bez uputa i bez prethodnog zakazivanja preko izabranog ljekara. Zbog ograničenog broja termina (do 20 pacijenata), prijave su obavezne u utorak, 28. oktobra, od 13:00 do 14:00 na broj 020/412-450.
Stručna predavanja (od 11:00, sala za sastanke KCCG):
Tema: „Savremeni pristup u dijagnostici i liječenju psorijaze“.
Predavači:
Prof. dr Milena Đurović, spec. dermatovenerologije – značaj rane dijagnoze i pravovremenog započinjanja terapije;
Dr Marina Đaletić Peruničić, spec. dermatovenerologije – prednosti rane primjene biološke terapije.
Konferencija za medije (12:00, sala za sastanke KCCG):
Obraćaju se:
Dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG;
Ivan Lazanžardi, predstavnik Udruženja pacijenata oboljelih od psorijaze;
Dr sc. med. Ana Popović, spec. dermatovenerologije i supspec. onkologije.
Iz KCCG pozivaju medije da isprate događaj, a građane sa psorijazom da iskoriste mogućnost besplatnih konsultacija i dobiju savjete za dalji terapijski pristup.

Klinika za dermatovenerologiju: "Dan otvorenih vrata“ 29. oktobra – besplatni pregledi uz prijavu, stručna predavanja i pres

Pozivati na ubistvo ili kolektivno kažnjavanje ljudi zbog njihove nacionalnosti ili porijekla je sramotno i protivno svim civilizacijskim normama - poručio je generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić nakon odluke Vlade Crne Gore o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a pošto je njih dvoje privedeno zbog ranjavanja Podgoričanina na Zabjelu, a još 45 zbog drugih incidenata. Okupljena masa je nakon toga, i sinoć, podgoričkim ulicama skandirala „Turci napolje“.
Takvi pozivi, ukazuje Bukilić, ne rješavaju ništa - već samo stvaraju novu nevolju i šire strah.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6732%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-u-siti-kvartu-grupa-mladica-uzvikuje-turci-napolje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kao predstavnik njemačke dijaspore, oštro osuđujem svaki oblik govora mržnje i nasilja - dodao je on.
Migracionu politiku, kako naglašava, ne kroje slučajni akteri na ulici, nego države i institucije koje su zadužene da štite javni red i bezbjednost.
- Ukoliko postoje problemi u sistemu prijema i integracije - korupcija, pranje novca ili kriminalne aktivnosti - to treba temeljno istražiti i sankcionisati kroz zakon. Međutim, nijedna istraga i nijedna kazna nema legitimitet ako se vrši kroz kolektivne osude ili etničke generalizacije koje razaraju suživot i povjerenje među ljudima. Umjesto jasnih i odlučnih poteza nadležnih institucija, često imamo samo gestove pred kamerama - naveo je on.
Očekuju, kaže, konkretne korake: efikasnu i transparentnu istragu, pravne postupke protiv počinilaca i odgovornost za sve propuste u sistemu.
- Ako neko nije dorastao funkciji - treba da snosi posljedice. To je znak uređene države i temelj povjerenja građana u institucije - jasan je Bukilić.
Nažalost, po riječima i ponašanju dijela javnosti, on cijeni da se stiče utisak da smo kao društvo spremni da se vratimo u srednji vijek.
- U vrijeme kada su mržnja, predrasude i nasilje bili pravilo, a ne izuzetak. Ako to dozvolimo, izgubićemo i ono malo civilizacijskih vrijednosti koje su nam ostale - ustvrdio je Bukilić.
Iz Saveza patriota očekuju hitnu i konkretnu odgovornost nadležnih državnih organa koji su još jednom pokazali da nijesu dorasli zadatku.
- Svojim neodgovornim i neprofesionalnim djelovanjem dozvolili su da u zemlju uđe veliki broj lica sa ozbiljnim kriminalnim dosijeima, čime su direktno ugrozili bezbjednost građana. Bezbjednosni sistem je ponovo zakazao - a kada sistem zakaže, odgovornost mora imati ime i prezime. Vrijeme je da čelnici koji su svojim propustima ugrozili bezbjednost građana podnesu ostavke - naveo je on.
Zato pita želimo li živjeti u društvu koje poštuje zakon, odgovornost i dostojanstvo svakog čovjeka, ili u društvu koje dopušta nasilje i kolektivne osude.
- Ako želimo prvo, moramo zahtijevati odgovornost od svakog nivoa vlasti, ali i odbaciti jezik mržnje koji nas razara iznutra - zaključio je Bukilić.

Bukilić: Bezbjednosni sistem ponovo zakazao - dosta je govora mržnje, krajnje je vrijeme za ostavke

,,Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke.“ Ova rečenica je dio reakcije Delegacija Evropske unije na upit novinara Vijesti, dan nakon erupcije apsolutizma četničkog vojvode Andrije Mandića i njegovih stranačkih kolega u Skupštini. Složna ekipa bivših frontovaca žestoko je kritikovala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i tražila njegovu brzinsku smjenu. &nbsp; TUŽILAČKO (NE)ČINJENJE I... Ali, ne zbog toga što Marković čini, već zato što ne čini ono što su mu rekli da mora. A to je - da po svaku cijenu goni, tuži i zatvori Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i užu porodicu, ali i da goni i sve ostale koje targetira nova vlast. &nbsp; U petak su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanici Jole Vučurović i Dejan Đurović javno su dokazali ono što se znalo: vrhovni državni tužilac Milorad Marković i specijalni državni tužilac Vladimir Novović izabrani su, ne zbog svog prethodnog rada - jer &nbsp;njih dvojica nijesu bili tužioci – već zbog onoga što je bilo predviđeno da urade! &nbsp; Tačnije: da hapse one u koje vlast upre prstom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore "> <figcaption>KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to novost. Od avgusta 2020. godine Dritan Abazović i ostala ekipa na vlasti više se bavila pretragama i optužbama protiv stare vlasti, nego evropskim putem Crne Gore; više su istraživali kako da zaposle svoje ljude u državnom sistemu, nego što su razmišljali o reformama sistema. &nbsp; Nije, dakle, avgustovska vlast krila svoje pravo lice, pa jedino što čudi u reakciji Evropljana je – da li su stvarno iznenađeni ponašanjem vrhovne ekipe ekipe ,,oslobodilaca“? &nbsp; ...EVROPSKO ĆUTANJE Ili je, možda, reakcija delegacije EU u Podgorici bila suštinski nezvanično, ali javno, priznanje vlastite greške - da su podržavali vlast čiji najvažniji činioci, poput partija Mandića i Kneževića, ne baštine evropske vrijednosti? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista, Evropa je uglavnom ćutke posmatrala kada su čelnici nove vlasti ovđe počeli da grade režim koji kontroliše sve i koji najviše podsjeća na onaj režim njihovog političkog mentora - Aleksandra Vučića u Beogradu. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije naših, kako volimo da kažemo, zapadnih prijatelja čak ni na onu staru izjavu poslanika nove valsti. Milan Knežević svojevremeno je kazao da je decembra 2023. i januara 2024. godine, baš u zgradi Vlade, sadašnja vlast dogovarala skupštinsku većinu o izboru tužioca - upravo sa sadašnjim &nbsp;vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem. &nbsp; To je bilo jezivo je priznanje zloupotrebe politike, neke vrsta političke zavjere, ali i dokaz o neprimjerenom pritisku vlasti i politike na crnogorsko pravosuđe. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije, naši zapadni partneri su sve to oćutali. &nbsp; POGLED U VLASTITO DVORIŠTE &nbsp; No, za rasplet ovog crnogorskog političko-tužilačkog čvora ne treba gledati u pravcu Brisela, već u vlastito dvorište. I pokušati naći odgovor na jedno važno pitanje - &nbsp;zbog čega je Vladimir Novović, u petak u parlamentu, okrenuo leđa Miloradu Markoviću? &nbsp;&nbsp; Da, upravo tako: dio parlamentarne većine na politički krst je razapinjao vrhovnog državnog tužioca zbog izostanka postupanja u slučajevima - koji su &nbsp;isključiva nadležnost – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! &nbsp; Kojeg su inače i Mandić i Knežević i ostali na sva usta hvalili, dok su Markovića satanizovali. &nbsp; I nije to bilo tek neznanje poslanika, već pokazatelj da cijene Novovićev selektivan pristup, koji se progonom pojedinaca iz opozicije i atakom na kritičke medije, pretvorio u pravi uslužni servis vlasti. Za razliku od Markovića, koji se drznuo da se žali na oslobađajuću presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine. &nbsp; Pokazalo se i da je Novović, na svoj način, izrazio zahvalnost poslanicima Mandićeve i Kneževićeve partije: nije se ni pojavio na raspravi u parlamentu, već je poslao svog zamjenika Turkovića koji, valjda po dogovoru, nije glasa puštio tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore. &nbsp; Mučno je bilo to ćutanje glavnog specijalnog tužioca Novovića, ali i vrlo znakovito: sam je glavni specijalni tužilac pokazao i dokazao da je podložan i pokoran ljudima iz vrha vlasti. I pokazuje da je Novović spreman da prekrši etički kodeks koji govori da tužilac u svom postupanju, citiram, ,,ne smije biti instrument bilo koje društvene ili političke grupe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b" data-rendition-name="original" width="1110" height="618" loading="lazy" alt="HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO"> <figcaption>HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  MUČNE PORUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA I, kada se sve to zna, onda ne čudi što je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odlučio da primi nove, dodatne pohvale iz vlasti i djeluje upravo po nalogu jedne političke grupe. &nbsp; Danas je - baš kako je Dritan Abazović mnogo puta ranije, ali i prije koji dan, najavljivao - priveo biznismene Veska Kovačevića i Ranka Ubovića, osumnjičene za navodno pranje novca. &nbsp; Ako postoje dokazi, hapšenje je logično. Ali, teško je prihvatiti da je pravno logično kada SDT javno saopšti da tužioci – koji su dali nalog za hapšenje - ,,vode hitnu istragu za dokazima”, kako piše u saopštenju SDT-a. &nbsp; Dakle: za navodnu kriminalnu radnju koja se desila možda i deceniju ranije, prvo se hapsi onda se traga za dokazima? &nbsp; HAPŠENJA PO NALOGU POLITIKE Ispada da je Novović naredio hapšenje, a da će SDT tek dokazivati djelo zbog kojeg su biznismeni već uhapšeni. Logika zasnovana na maksimi ,,prvo hapsi, poslije dokazuj” - pravno je neodrživa, politički zloslutna i društveno perverzna. &nbsp; Ali, očito da je Vladmir Novović svjesno računao da će na svoj konto zgrnuti &nbsp;nove pohvale. Ne samo od Dritana Abazovića, već i od Borisa Bogdanovića koji je odmah slavodobitno poručio da će sada, citiram, ,,džabe da cvile i Ubovićeve partije, njegovi mediji, njegovi politički telali i poltroni”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533" data-rendition-name="original" width="831" height="1109" loading="lazy" alt="MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića"> <figcaption>MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Priča o cviljenju političih protivnika posljednji se put - &nbsp;još u doba staljinističih čistki - čula iz usta zloglasnog tužioca Lavrentija Berija. Sada, vijek kasnije, o političkom cviljenju svojih političkih neprijatelja govori šef poslaničkog kluba Demokrata, crnogorski mali Berija. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Djeluje monstruozno, ali to je ta nova Crna Gora na koju su se izgleda neki već navikli. Što se tiče novinara Televizije E i Portala ETV, nećemo se navikavati na politički progon, ma od koga dolazio. &nbsp; I moraće, oni koji bi željeli da vide naš kraj, moraće još da se potrude, i političari i tužioci, da nas primoraju da zašutimo kad imamo argumente da govorimo. &nbsp; Prosto: neće moći ove noći, ali i svake druge noći. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Strategija: ,,Prvo hapsi, onda dokazuj”

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Zoran Piperović, advokat biznismena Ranka Ubovića saopštio je da njegov branjenik nije ni upitan da se izjasni o navodima iz krivične prijave.
- Uhapšen je zbog nečega zbog čega je već bio hapšen Vlado Ivanović. Dakle, sada, prema tvrdnjama, nije Vlado uzeo novac od Zvicera za pet stanova, već Ranko Ubović. Rekao sam – pošto ni za Ivanovića niste naveli osnov, možete li pomoći da objasnite na osnovu čega tvrdite da je Ubović uzeo pare? Na to nije bilo odgovora - kazao je Piperović.
Dodao je da se u prijavi pominje „još jedno pranje novca“, odnosno pet stanova o kojima se, kako je naveo, već govorilo.
- To su oni famozni stanovi koje smo raspravili, u Perli u Budvi – jedan je navodno Ubović uzeo za sebe, jedan Vesko Kovačević, jedan Zoran Lazović, jedan Zoran Tomčić i jedan Aleksandar Mijajlović. On je rekao da su to stanovi "Bemaksa“, koje firma daje prijateljima, a oni, kada nisu tu, vrate ključ na recepciji. Zbog toga je, vjerovali ili ne, uhapšen. I nije uopšte upitan da se izjasni na navode iz krivične prijave - rekao je Piperović.
Advokat je dodao da su pitanja tokom saslušanja bila nevezana za krivičnu prijavu.
- Pitali su ga zašto mu je nadimak Tigar, zašto je dao mladom sinu da vodi firmu, odakle mu novac da je kupi od Kovačevića. Na to je odgovorio – "pitajte njih". Na pitanje da li je bio na večeri na Grahovcu sa Radojem Zvicerom, rekao je da nije. Pitali su ga i da li je bio u Staroj kući na večeri sa Zvicerom – odgovorio je da se ne sjeća - naveo je Piperović.
On je ocijenio da nema osnova za zadržavanje Ubovića.
- Ako je ovo sve što država zna o Ranku Uboviću, ja sam mu rekao – ti si najsretniji Crnogorac - kazao je Piperović.
Na kraju je dodao i da su se danas mnogi radovali.&nbsp;
- Ne treba se radovati ničijem zlu. Ono što sam vam rekao, to je istina – nije uopšte upitan zbog onoga što je u prijavi – zaključio je Piperović.&nbsp;
V.Lj.