Aleksandru Vučiću je bilo potrebno da poteče krv 15. marta kako bi uspio da svira kraj i da država sa svojim represivnim aparatom zaustavi svaki dalji protest u Srbiji - ocijenio je politikolog i izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj i demokratiju u Beogradu Balša Božović.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, poručio da se tada desio akt terorizma države prema građanima.
- To je isti sistem koji je ubio Stambolića, koji je ubio Đinđića, koji je ubio sudiju Simeunovića, isti sistem koji je ubio Olivera Ivanovića - kazao je Božović.
Podvukao je da je taj sistem preživio sve ove decenije i da je prisutan politički.
- Prisustvuju jedinice za specijalne operacije, prvi ljudi Legije i Zvezdana Jovanovića su bili tada u parku tih dana. To vam sve govori da oni čak ne pokušavaju to da kriju, a način na koji se taj sistem ponaša nakon tog terorističkog akta vam govori da je postojao dogovor da ne samo pucaju na građane tim zvučnim topom, već da sjutradan odbijaju da bilo ko sazna istinu, odbijaju da ih pregledaju od strane Ministarstva zdravlja, odnosno naloga koji je došao od Lončara, koji je takođe pripadnik Zemunskog klana. On je doktor smrt - tako su zvali svojevremeno kada je sarađivao blisko sa čelnicima Zemunskog klana koji su organizovali ubistvo premijera Đinđića - naveo je Božović.
To, kaže, sve govori da postoji jedna politička pozadina tog sistema koji je preživio sve ove decenije - i sa kojim se tek danas mladi ljudi u Srbiji i građani Srbije, kako je ocijenio, u punom kapacitetu suočavaju.
Danas je, kaže, mnogim ljudima tek postalo jasno da one priče o zločinačkom sistemu iz devedesetih možda i jesu istinite.
- S obzirom da i dalje u Srbiji živi isti takav sistem, i da ga vodi Aleksandar Vučić, kako jedan apsolutni diktator, koji svoje političke protivnike i građane svoje zemlje čiji je predsjednik dovodi neizostavno u smrtnu opasnost, igrom ludom slučaja niko te noći nije poginuo - podvukao je Božović.
Pored sve sile koju ima i novca kojim se služi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije mogao, ističe on, da nađe deset pravih studenata koji stvarno studiraju i koji bi došli da ga podrže.
- Dakle, deset studenata nije mogao da nađe, to je potpuno bilo za mene šokantno. Našao je jednog koji je zaista student na medicinskom fakultetu, koji je preuzeo ulogu njegovog portparola, a onda i glasnogovornika svih tabloida u Srbiji. Na kraju tu su bili okupljeni ljudi s konca i konopca, to su ljudi koji dobijali dnevnicu od sedam, osam, 10 hiljada dinara, do 100 eura. Taj park su uglavnom prljali, mogli ste da vidite na fotografijama na što to danas liči. To je puno smeća, ruinirano, baš onako kako izgleda Srbija danas pod Vučićem, nakon trinaest godina njegove vlasti. On je želio da stvori utisak u javnosti da njega brane neki poljoprivrednici, koji se nikada nijesu pojavili, da ga brane neki studenti kojih nema, i onda su tu na kraju bili isključivo kriminalci, i neke ekstremističke grupe, koje su bile zadužene da na dan protesta 15. marta naprave incident - naveo je Božović.
Poručio je da je Vučiću bilo potrebno da poteče krv 15. marta.
- Kako bi uspio da svira kraj i da država sa svojim represivnim aparatom zaustavi svaki dalji protest u Srbiji. Međutim, organizatori ovog protesta, najvećeg u istoriji Srbije, to je sasvim sigurno da jeste, su bili zaista vrhunski organizovani... Organizacija je bila na nevjerovatnom nivou, i oni su svojim brzim reakcijama potpuno izbjegli tu zamku koju je Vučić napravio, i na kraju tog protesta je na njih, na građane, koji su odavali počast petnaestominutnu za petanast žrtava ispod novosadske nadstrešnice, bili gađani jednom vrstom nedozvoljenih sredstava, da li je u pitanju sredstvo zvučni top, ili je u pitanju neki energetski top, kako smo imali takođe prilike da čujemo posljednja dva dana, to se još nije utvrdilo, i ne zna. Slike su obišle apsolutno sve evropske prijestonice, međunarodna zajednica je takođe imala prilike da se uvjeri sa kakvim ljudima i kavim sistemom građani Srbije imaju posla - rekao je Božović.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je, podsjeća Božović, potvrdio da policija posjeduje zvučni top ,,LRAD 100X” sistem koji nije po zakonu dozvoljen, ali da ga policija posjeduje.
Udarom tog topa, podsjeća Božović, mnogim ljudima je prestao da radi pejsmejker, i ti ljudi su, kako kaže, jedva preživjeli.
- Mislim da su i on, i Gašić kao ministar odbrane, i Orlić kao šef BIA-e apsolutno skrivali istinu danas, oni su pokušavali da građane naprave ludima i da kažu vi ste potpuno ludi, nije se to dogodilo, to je nešto vama u glavi. Ministar Lončar je govorio kako su građani recitovali isti tekst i pjesmice, te su institucije koje su bile zadužene za pomoć, bolnice, hitna pomoć, urgentni centar, odbijali su čak u jednom trenutku da pregledaju sve one koji su se javili sa vrtoglavicom, dezorjentisanošću, mučninom. Mi imamo problem sa jednim sistemom, koji postoji, ali je on zločinački - istakao je Božović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqe2WkODaohY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božović: U Srbiji je na vlasti zločinački sistem, igrom ludog slučaja niko 15. marta nije poginuo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić večeras je izjavio da se plaši da bi u subotu, za kada je najavljen protestni skup studenata, „nešto loše mogao da uradi jedan kriminalni klan iz Crne Gore“.
- Plašimo se nekakvih tragova koji vode do ovih kriminalnih, ali nema to veze čak ni sa našim opozicionim strankama, iako sam čuo šta će da bude u ovome, nema veze nikakve ni sa studentima, nesrećnim rektorom Đokićem i ostalima. Ovo ima veze sa jednim kriminalnim klanom iz Crne Gore koji preko kraljevačke grupe pokušava nešto da uradi - rekao je on.
Za subotu datum je najavljen protestni skup u Beogradu na koji su pozvali studenti koji duže od tri mjeseca blokiraju državne fakultete, tražeći odgovornost za stradanje 15 ljudi u obrušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu, a iz vrha vlasti poručuju da će tada doći do sukoba na ulicama, te da će okupljeni demonstranti napasti policiju i pokušati nasilno da zauzmu Skupštinu Srbije.
Vučić je večeras rekao da se brinu da ne postoje ,,prazni stanovi u kojima se nešto krije i koje nisu uspjeli do sada da pronađu".
Za njegovu bezbjednost, ističe, nema potrebe da bude iko zabrinut.
- Brinu nas tragovi koji nisu do kraja ispitani i provjereni, koji nemaju veze sa opozicijom i studentima u blokadi, već sa jednim crnogorskim kriminalnim klanom koji planira loše stvari za subotu - kaže Vučić.
Odgovarajući na pitanja novinara poslije sastanka sa studentima koji žele da uče, Vučić je istakao da su nešto načuli, ali da nijesu uspjeli da otkriju još sve.
Naišlo se, kaže, na neke tragove da postoje određene loše stvari koje se pripremaju za subotu.
- Ali, ja verujem da ćemo u narednih, koliko nam je ostalo, još 36 sati, pokušati da sačuvamo apsolutnu bezbjednost za sve, iako se ovi koji na tome insistiraju potpuno protivzakonito ponašaju - naveo je on.
Pitao je rektora Univerziteta u Beogradu zašto nije pozvao studente u blokadi da prijave skup kako bi država mogla da ga obezbjedi.
- Sram te bilo rektore i tebe i ove uz tebe, što si ih pozvao da ti tapšu. A što nisi rekao da potpišete i da napišete zahtjev u skladu sa zakonom? Što niste tražili da se skup održi u skladu sa zakonom? Što to niste tražili? Pričate nam o institucijama, pričate nam o pravu. Što to niste tražili?- pitao je Vučić.
Kaže da su očigledno za rektora i druge svi nenadležni.
- Ni Bog za vas nije nadležan, nadležni su plenumi i zborovi. A što ne tražite od zborova i plenuma da vam obezbjede bezbjednost, nego kad treba se obezbjedi bezbjednost, državo obezbjeđuj. Ne brinite, daćemo sve od sebe da osiguramo bezbjednost, ali ako mislite da to znači da možete da bacate topovske udare, kamenice i sve drugo po ljudima u parku, nemojte da ste djeca - naveo je Vučić.
On je poručio da će u stvari pokušati da zauzmu neke druge institucije.
- Da li vi stvarno mislite da ste jači od države? Da li su bili neki izbori, pa pobjedio neko, pa sad mu neko ne da da uzme vlast ili šta? Jel to smislila rulja na ulici da uzme vlast? - upitao je Vučić.
Poručio je svima da sačekaju 28. mart i da vide, kako kaže, &nbsp;šta je najveći skup u istoriji Srbije.
Vučić je istakao da niko neće uspjeti da sruši i pobjedi Srbiju i naglasio da Srbiju ruše kako ne bi mogla da pomogne Republici Srpskoj i srpskom narodu na Kosovu.
- Miloše (Pavloviću) rekao sam ti još u Jagodini kada si govorio na skupu, a govorio si na još tri mjesta, da državu ne mogu i neće pobjediti. To da znate i za sjutra i za prekosjutra - državu, ma koliko je rušili, a ruše je da ne bi mogla da pomogne Republici Srpskoj i našem narodu na KiM, neće uspjeti - istakao je Vučić, obraćajući se delegaciji studenata koji žele da uče.

Vučić: Brinem da bi u subotu nešto loše mogao da uradi jedan crnogorski kriminalni klan

Još je nešto manje od godinu i po do sljedećih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ipak, ta očekivana sudbonosna izborna trka već sada snažno utiče na političku svakodnevicu – dovela je do raspada koalicije i dodatno otežava ionako zahtjevan rad manjinske vlade. Liberalni predsjednik Emanuel Makron nakon dva mandata više ne može da se kandiduje – i postavlja se pitanje ko bi nakon njega u očekivanom drugom krugu mogao da pobijediti desno-nacionalnu Marin le Pen.
Onih koji imaju ambicije da zauzmu tu najvišu dužnost u Francuskoj ne nedostaje. Neki potencijalni kandidati već godinama su „u niskom startu“ – okupljaju pristalice i pokušavaju da se što bolje pozicioniraju uoči glasanja. O kojim to kandidatima je riječ?
<h2>Eduar Filip</h2>
Eduar Filip je 2017. bio prvi premijer tada novog predsjednika Makrona. Taj 55-godišnjak smatra se popularnim i obezbijedio je snažnu podršku na lokalnom nivou. Pozicionira se kao razborit političar centra i mogao bi da bude obećavajući kandidat stabilnosti. Sa svojom strankom „Horizonti“ dugo je bio prilično vjeran Makronov saveznik.
U međuvremenu on, međutim, vladi zadaje probleme. Dok je politički centar, sastavljen od predsjednikove stranke „Renesansa“ i stranaka „Horizonti“ i „MoDem“, ranije uglavnom glasao jedinstveno, Filip je u posljednje vrijeme uskratio podršku u ključnim raspravama o budžetu.
<h2>Gabrijel Atal</h2>
Taj 36-godišnjak takođe je bio premijer, a danas je šef poslaničke grupe i predsjednik stranke „Renesansa“. Ima visoke rejtinge popularnosti i vjerovatno bi najviše predstavljao nastavak Makronove politike. Već kao premijer smatran je mlađom verzijom predsjednika, koji ga je čak nazivao „političkim mlađim bratom“. U međuvremenu su, međutim, odnosi između ta dva političara narušeni. Atal se više ne ustručava da kritikuje planove vlade iz sopstvenog političkog tabora. Ostaje pitanje da li Francuska želi „Makrona 2.0“ ili će Atal uspjeti da se jasno distancira od aktuelnog predsjednika zemlje.
<h2>Žerald Darmanin</h2>
Aktuelni ministar pravosuđa, baš kao i Makron, dolazi iz sjeverne Francuske. Na ljestvici popularnosti otprilike je izjednačen s Atalom i Filipom. Prema anketi instituta Ifop, 26 odsto ispitanih želi da se on kandiduje na predsjedničkim izborima, što je nešto manje nego za Atala (29 odsto) i Filipa (37 odsto). Dugogodišnji ministar unutarnjih poslova poznat je po čvrstom pristupu borbi protiv kriminala i jasnim porukama kojima taj 43-godišnjak često daje i populistički prizvuk.
<h2>Bruno Retejo</h2>
Izrazito konzervativni predsjednik Republikanske stranke prošle godine nadmašio je regionalne „teškaše“ i svog unutarstranačkog konkurenta Lorana Vokijea, koji se dugo smatrao sigurnim predsjedničkim kandidatom. U posljednjim mjesecima, međutim, taj 65-godišnjak osjetno je izgubio na podršci. U nastojanju da se distancira od Makronovog tabora, taj privremeni ministar unutrašnjih poslova prijetnjama povlačenjem podstakao je ostavku premijera Sebastijana Lekornija, čime je na kraju i doveo do prekida saradnje Republikanske stranke s političkim centrom.
<h2>Jedan za sve i svi za jednog?</h2>
S obzirom na brojne kvazi-kandidature koje bi u borbi protiv desnice mogle međusobno jedna drugu da ometaju, David Lisnar, konzervativni gradonačelnik Kana, izašao je s neobičnom idejom. Umjesto jednog kandidata po stranci, predložio je da se imenuje samo jedna osoba za stranke centra i desnice, kako bi se povećale šanse za ulazak u drugi krug.
Pojedine stranke i predsjednički aspiranti s pravom se pitaju da li bi trebalo da ego i ponekad različita politička gledišta ustuknu pred ciljem da se spriječi pobjede Marin le Pen. Dosadašnje raspoloženje, međutim, pokazuje da ima malo oduševljenja za tako nešto.
Zajednička kandidatura ili odustajanje od protivkandidature teško je zamislivo u francuskom političkom pejzažu, obilježenom konfrontacijom i veoma samouverenim kandidatima. Tim prije što konzervativci žele jasan raskid s Makronom, a to njegova stranka teško može da prihvati. Ipak, kada bi se više velikih stranaka neočekivano udružilo oko jednog kandidata, to bi bila jasna poruka borbe protiv desnice.
<h2>„Kraljica Marin“ ili Bardelin štićenik?</h2>
Pritom uopšte nije ni sigurno da će Marin le Pen – koje se politička ljevica, liberali i konzervativci toliko boje – uopšte moći da se kandiduje. Sud joj proljetos, zbog pronevjere sredstava Evropske unije, na pet godina oduzeo pasivno biračko pravo – što je odmah i stupilo na snagu. Ali u idućim mjesecima žalbeni sud trebalo bi da odluči da li će presuda ostati na snazi i onemogućiti joj kandidaturu ili će desna nacionalistkinja po četvrti put pokušati da uđe u Jelisejsku palatu.
Već dugo je jasno da će, ako Le Pen ne bude smjela da učestvuje, desni nacionalisti u trku poslati njenog političkog štićenika Žordana Bardelu. Ta mlada politička zvijezda posljednjih godina osvojila je srca birača i u anketama je već prestigla svoj uzor, „kraljicu Marin“. Oboje imaju jasnu prednost pred svim ostalim mogućim predsjedničkim kandidatima. Bardela je važio za „ličnog jastreba Marin Le Pen“, dok je ona vodila politiku „detoksikacije“ stranke. Danas se taj 30-godišnjak predstavlja znatno umjerenije.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje: kako će se postaviti lijevi politički tabor? Zeleni i socijalisti žele da nastupe sa zajedničkom kandidaturom. Ali trenutno u toj kombinaciji nisu ni tradicionalna ljevica oko Žan-Luka Melanšona, a ni najperspektivniji kandidat lijevog spektra, socijaldemokrata Rafael Gluksman. Da li će iko od njih imati šanse za ulazak u drugi krug – to će se tek vidjeti.

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Iran na snažan odgovor ukoliko sigurnosne snage pojačaju nasilje nad demonstrantima u toj bliskoistočnoj zemlji.
- Pratimo to veoma pažljivo. Ako počnu ubijati ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će biti žestoko udarani od SAD-a - rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o nemirima u Iranu.
Najmanje 16 osoba ubijeno je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su u nedjelju organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje, izazivajući nasilne sukobe između demonstranata i sigurnosnih snaga.
Tramp je ranije zaprijetio da će stati u odbranu demonstranata ukoliko se suoče s nasiljem, poručivši u petak da su "spremni i naoružani", ne precizirajući koje konkretne poteze razmatra.
Takvo upozorenje izazvalo je prijetnje odmazdom protiv američkih snaga u regionu od strane visokih iranskih zvaničnika. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem".
Tramp je ove izjave dao u avionu Air Force One, tokom povratka u Vašington nakon hapšenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

U momentu kada se Evropska unija ponovo vraća politici proširenja kao instrumentu geopolitičke stabilnosti, Crna Gora se možda i prvi put nalazi u poziciji ozbiljnog favorita, a ne vječnog kandidata. Rat u Ukrajini, redefinisanje odnosa EU prema Zapadnom Balkanu i jasnija politička volja ključnih evropskih centara moći promijenili su dinamiku procesa intergacija koji je godinama bio praktično zamrznut.&nbsp;
O evropskom putu Crne Gore koji više nije samo unutrašnje reformsko pitanje, već regionalno i strateško, te koliko i kako će se to reflektovati na odnose Podgorice i Beograda, za Portal Analitika govori profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.
- Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata i realno je da očekujemo da do 2030. postane članica Evropske unije ukoliko se nešto ekstremno ne dogodi - ocijenio je Garčević.
<h2>Proširenje Unije jedan od mehanizama stabilizacije Evrope</h2>
Sagovornik Analitike napominje da je istorija proširenja EU zapravo istorija političkih odluka o proširenju.&nbsp;
- Ne samo kada je u pitanju veliko proširenje koje se desilo početkom 21. vijeka, nego i prethodna prilikom ulaska Austrije ili još ranije kada je Grčka primljena u Uniju. To su bile političke odluke koje su bile proizvod geopolitičkog konteksta tog vremena. Naravno, bile su manje ili više uslovljene nekim tehničkim napretkom - objašnjava Garčević.&nbsp;
Ističe da u Briselu danas, za razliku od ranijih godina, postoji volja za primanjem novih članica.
- Da je ovo Brisel od prije sedam, osam ili 10 godina, oni bi i dalje nama pričali kako nijesmo postigli dovoljno dobre rezultate. Za isto ono što sada uzimaju kao napredak, govorili bi „ok, dobro je, ali morate još ovo, ovo i ovo“ i ni to ne bi bilo dovoljno da zatvorimo poglavlja - ukazuje Garčević.
Dodaje i da optimizmu za brzi prijem Crne Gore u EU doprinosi i činjenica da su njeno učlanjenje podržale dvije vodeće članice Unije – Njemačka i Francuska.&nbsp;
- Jasno je i da EU nakon invazije Rusije na Ukrajinu odlučila da proširenje postane jedan od mehanizama stabilizacije Evrope, naročito Zapadnog Balkana. Ona je u tom pogledu i dobar primjer za Uniju jer je mala i može lako da se integriše. Time bi bilo korisno kako za građane Crne Gore, ali tako i za EU, da dokažu da proces proširenja nije zaustavljen - smatra Garčević.
Pretpostavlja kako je vrlo moguće da ovaj proces obuhvati i Albaniju dok će za druge države Zapadnog Balkana biti teže da pristupe Uniji.
<h2>Francuska neće stvarati probleme, odnos sa Hrvatskom bi mogao</h2>
Osvrnuvši se na najavu blokade zatvaranja dva pregovaračka poglavlja od strane Pariza, naš sagovornik kaže kako se takvi potezi posljedica unutrašnje političke dinamike u Francuskoj.
- Ovo su posljednje godine Emanuela Makrona jer više ne može da se kandiduje za predsjednika. Na drugoj strani jača desnica koja je potpuno protiv proširenja. U tom balansiranju trebamo gledati Francusku i njenu politiku - objašnjava Garčević.
Podsjeća i da Francuska nikada nije bila veliki pobornik proširenja te da to nije ni sada.&nbsp;
- Nije bila ni veliki pobornik proširenja NATO-a. Sjećam se u ono vrijeme kada se Crna Gora približavala Sjevernoatlantskom savezu, za vrijeme predsjednika Fransoa Olanda, Pariz je nekoliko puta davao izjave kako će se Francuska suprotstaviti tome - napominje Garčević.
Međutim, dodaje on, ako je klima u EU takva da je vrlo važno da se proširenje nastavi, ne samo zbog Crne Gore, već i Ukrajine i odnosa sa Rusijom, onda će, kaže, Francuska staviti ovaj proces ispred drugih pitanja koje može da pokrene u kontekstu odnosa sa našom zemljom.
- Prije bih rekao da možemo da očekujemo probleme u odnosima sa Hrvatskom nego sa Francuskom. Mnogo bih bio oprezniji i razmišljao o tome da sam na mjestu Vlade Crne Gore - istakao je on.
Smatra da su problemi koji su se pojavili u odnosima između Crne Gore i Hrvatske u posljednje dvije godine i koji su za rezultat imali više protestnih nota upućenih iz Zagreba, bili nepotrebno isprovocirani od strane pojedinih članova crnogorske Vlade te da bi mogli vrlo lako da se riješe.
- Čak i kada su u pitanju osjetljive stvari poput vlasništva nad brodom Jadran ili ploče u Morinju, postoji način i diplomatski takt na koji treba da se to radi. Provokacije nijesu poželjne - nikada. Naročito nijesu poželjne u momentu kada vam je potrebna podrška te zemlje. Ne razumijem ni političku svrsishodnost takve akcije. Kao da pucate sebi u nogu - naglašava Garčević.
<h2>Manje države EU neće problematizovati prijem CG ako ga podržavaju Njemačka i Francuska&nbsp;</h2>
Mišljenja je i da proruski karakter velikog broja konstituenata vlasti u Crnoj Gori neće problematizovati ni istočne članice Unije koje dijele granicu sa Rusijom ili Ukrajinom.
- Manje države EU neće otvarati pitanje prijema Crne Gore ako ga podržavaju Njemačka i Francuska jer je njima strateški interes da budu u dobrim odnosima sa Berlinom i Parizom. Zato je otvaranje nepotrebnih sukoba za njih kontraproduktivno. Ali i zbog toga što bi to otvorilo pitanje što da se radi sa Ukrajinom - navodi Garčević.
Napominje kako rusofila na vlasti ima i u članicama Unije poput Mađarske i Bugarske.
- Za Poljsku i zemlje Baltika važno je da proces proširenja teče i da će on prije ili kasnije da obuhvati i Ukrajinu. I u tom širem kontekstu oni će da pređu preko članova Vlade Crne Gore naklonjenih Rusiji - smatra Garčević.
<h2>Motiv ostanka na vlasti prevazilazi svaku ideološku ili političku razliku</h2>
Među najglasnijim podržavaocima prozapadne vanjske politike Crne Gore, danas su ljudi koji su ne tako davno bili njeni najglasniji protivnici. Sagovornik Analitike kaže kako na taj fenomen može da se gleda sa dvije strane.
- Ako bih želio da gledam sa optimističke strane onda je dobro da je ideja Crne Gore u NATO-u i potpuno integrisane u euroatlantsku zajednicu toliko zaživjela da su i njeni protivnici sada postali njeni advokati. To je bio i naš cilj, da se promijeni struktura crnogorskog društva do te mjere da ljudi shvate da to nije negativno već da nudi dosta pozitivnih elemenata - kaže on.
Ali, kako dodaje, ako bi gledao sa realistične strane, onda bi rekao da se radi o političkom oportunizmu.
- I to oportunizmu na kojem se zasniva i postojeća Vlada Crne Gore. Jer ona nije formirana na osnovu ideološke ili političke bliskosti partija koje je čine, nego je uspostavljena isključivo na podijeli vlasti, bez imalo skrupula u smislu da su pojedine stranke spremne da prihvate da ostanu u njoj čak i po cijenu da glasaju za prijem Kosova u Savjet Evrope, iako su u predizbornoj kampanji govorili da će povući priznanje o nezavisnosti jednom kada dođu na vlast - ističe Garčević.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je motiv ostanka na vlasti toliko jak da prevazilazi svaku drugu ideološku ili političku razliku partija parlamentarne većine.
- Tako bih gledao nastupe pojedinih članova Vlade ili predsjednika Skupštine. Kada bi, na primjer, bila drugačija situacija i odjednom bilo poželjno ili potrebno da se Crna Gora okrene Rusiji, mislim da bi oni bili prvi koji bi zagovarali takav stav - upozorava Garčević.
<h2>Nova generacija američkih političara promišlja odnose sa Evropom na drugačiji način</h2>
Komentarišući približavanje Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kaže da je u pitanju dugoročniji trend te da nova administracija u Bijeloj kući dobro reaguje na desnicu svuda, pa i na Balkanu.&nbsp;
- Mislim da su nacionalisti u regionu generalno postali osnaženi pobjedom Donalda Trampa, kao i problemima koje SAD imaju sa liberalnom Evropom u smislu njenih vrijednosti. Oni baštine i sebe bolje vide u okviru „trampovske ideologije“ i pokušavaju da se u nju uključe - navodi on.
Ipak, kaže kako je pitanje koliko će zaista biti uspješni u tome da budu prihvaćeni u Vašingtonu.
- Epizoda sa „Trampovom kulom“ u Beogradu može da nam pokaže koliko je zapravo, nažalost ili na sreću, ovaj region važan za SAD – vrlo malo. I koliko god ti želiš da se uključiš oni te neće ni primijetiti - naglašava Garčević.
Ističe i kako mnogi političari u Evropi gledaju sa inercijom na SAD i smatraju da se odnosi nijesu promijenili ili misle da kada Tramp ode sa vlasti da će se stvari vratiti na ono kako se nekada bile.&nbsp;
- Neće se vratiti ono što je nekada bilo. Nova generacija američkih političara nijesu ljudi koji se sjećaju Drugog svjetskog rata i formiranja NATO-a. Oni promišljaju odnose sa Evropom na drugačiji način i na drugačijim osnovama - ukazuje Garčević.
Upozorava i da će to definitivno uticati na kvalitet i prirodu odnosa između SAD i njenih evropskih partnera.&nbsp;
- Evropa htjela ili ne mora da pronađe način na koji će da ojača sopstvene bezbjednosne kapacitete do te mjere da funkcioniše u savezu sa SAD, ali ne da potpuno zavisi od nje - ističe on.
<h2>Vučićeva inicijativa imala za cilj da zaustavi proces evropskih integracija</h2>
Osvrnuvši se na inicijativu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upućenu šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, naš sagovornik kaže kako ona ima dvostruki značaj.
- Jedan je interni, da pokaže srpskim građanima da je on i dalje prepoznat kao partner u Briselu, da Srbija izlazi sa novim idejama, da su one prihvatljive ili dio diskusije koju Unija vodi sa njim. Ovo je naročito potrebno sada imajući u vidu više od godinu protesta, ali i da se pokaže u odnosima sa Rusijom. Da u Moskvi vide da njegova pozicija nije toliko slaba - navodi Garčević.&nbsp;
Na drugoj strani, dodaje on, postoji i regionalna komponenta pomenute incijative.
- U trenutku kada su Crna Gora i Albanija veoma blizu ulasku u EU ili su na jasnom putu prema članstvu, inicijativa treba da zaustavi taj proces ili da ga uspori - objašnjava Garčević.
Kaže kako je inicijativa Vučića osuđena na propast te da to znaju i u Beogradu.
- Interesantno je vidjeti kakve su bile reakcije u Crnoj Gori u odnosu na tu ideju i koliko sam mogao da primijetim, čak i oni u Vladi koji se smatraju bliskim Vučiću ostali su tihi i stavili članstvo u EU iznad odnosa sa predsjednikom Srbije - navodi Garčević.&nbsp;
Dodaje kako postoji još jedan aspekt prijedloga o zajedničkom ulaska u EU i tiče se dugoročnih odnosa Podgorice i Beograda.
- Srbija je uvijek gledala Crnu Goru kao mlađeg brata kojem ona treba da daje uputstva kako da se razvija, a sada odjednom treba da proguta vrlo gorku pilulu da su oni ostali van Unije i da će zemlja koju su do juče gledali kao svoju provinciju odlučivati i moći da uslovljava njihov ulazak u EU - napominje Garčević.
Iz perspektive 2026. jasno je da je obnova nezavisnosti bila odlična ideja
Profesor je nedavno zajedno sa kolegom Kenetom Morisom objavio knjigu „Montenegro and Serbia: A Velvet Divorce?“ (Crna Gora i Srbija: Plišani razlaz?). Kaže da je knjiga nastala kao produkt istraživanja koje je trajalo četiri godine.
- Gledali smo proces kao istoričari i trudili se da pronađemo fakte. Istraživali smo arhive, čitali građu, citirali izjave... Klonili smo se vrijednosnih sudova u smislu da na početku kažemo ova knjiga će ovo i ovo objašnjavati. Čitalac prati dokumentovani razvoj odnosa i vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore i Srbije nakon njihovog razlaza iz kojeg se jasno vidi zašto i kako su one krenule drugačijim putevima - objašnjava Garčević.
Ističe da se prateći razvoj i rezultate politika koje su dvije zemlje izabrale, jasno zaključuje kako je iz perspektive 2026. godine odluka o obnovi crnogorske državnosti 2006. bila odlična ideja.
- Crna Gora se vremenom više okretala prema Zapadu dok je Srbija formirala svoju politiku na tzv. četiri stuba, od kojih su dva vremenom slabila - EU i SAD, a dva su stalno jačala - Kina i Rusija. Ova je vanjska politika, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu, dovela Srbiju u ćorsokak. Dok Crna Gora planira ulazak u EU, Srbija ne zna što da radi sa američkim sankcijama NIS-u koji je u većinskom ruskom vlasništvu - napominje Garčević.
Kaže kako je prateći razvoj vanjskih politika Crne Gore i Srbije, pitanje njihovog odnosa sa Rusijom bilo posebno interesantno.
- Iz izjava političara koji su tada bili na vlasti u Podgorici i Beogradu, vidi se da nije postojala velika razlika u gledanju na uticaj Rusije i odnos sa njom. Promjene su se desile od momenta kada je Crna Gora krenula prema NATO-u, na što su se nadovezali razlaz oko KAP-a i aneksija Krima - podsjeća Garčević.
<h2>SPC će preživjeti Vučićev režim i ostati poluga za uticaj onih koji su na vlasti u Srbiji</h2>
Knjiga se završava osvrtom na djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
- Najjača poluga za uticaj koju Srbija može da koristi u regionu je definitivno SPC koja je bliska režimu u Beogradu. Takođe, istorija nas uči da će crkva preživjeti ovaj režim kao što je preživjela i prethodne. Ostaće kao značajna poluga koju mogu ili ne moraju da koriste oni koji su na vlasti u Srbiji - naglasio je Garčević.&nbsp;
Tim povodom, podsjetili smo na događaj iz maja prošle godine, kada su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu (EP) prilikom posjete potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića pokrenuli pitanje bliskosti vlasti u Podgorici sa SPC, neposredno nakon što je njen poglavar Porfirije Perić u Moskvi razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ivanović je tada pred europoslanicima iznio nestinu da su eparhije SPC u Crnoj Gori nezavisne i da je na njihovom čelu Joanikije Mićović, što je brzo demantovano iz Mitropolije crnogorske-prmorske.
- U EU su svjesni na koji način SPC funkcioniše i koliko je ona bliska Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Postoje nekoliko odluka EP koje su jasno ukazivale na povezanost ove dvije crkve - podsjeća sagovornik Analitike.
Ipak, napominje, vremena se mijenjaju.
- EU neće promijeniti vlast u Crnoj Gori, niti će bilo što uraditi da do toga dođe. To je stvar koju treba da urade, ako su nezadovoljni, građani na izborima. Ne vjerujem da išta od ovoga što ste pomenuli, na sreću ili nesreću, može da utiče na taj put Crne Gore prema EU - smatra Garčević.
<h2>Identitetska pitanja aktuelna u Crnoj Gori ne zanimaju dijasporu</h2>
Na kraju dotakli su se i pitanja crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Vlast u Crnoj Gori gleda dijasporu kao glasačku mašinu i oni misle da će ona uvijek da glasa onog ko je na vlasti, ako ne na nivou države onda na nivou opština - navodi Garčević.
Kaže kako ne sumnja u posvećenost nekih ljudi koji se bave dijasporom i promovisanjem Crne Gore, ali postavlja pitanje - koliki su dometi toga.
- Što su to veliko oni uradili? Lijepo je jesti u restoranu koji neko drži, no što mimo toga restorana možemo da uradimo? Što možemo da uradimo mimo toga što ćemo da organizujemo Dane Crne Gore i da jedemo, pijemo ili guslamo? Mi nemamo mnogo ljudi, ali imamo dovoljno onih koji su relativno uticajni. I zašto se ti ljudi ne uključuju - pita Garčević.
Ističe da se sa identitetskim pitanjima koja su prisutna u Crnoj Gori ne može postići ništa.
- Nekog Crnogorca koji ima svoju veliku firmu, bavi se ozbiljnim poslovima za to manje ili više nije briga. Neki od tih ljudi koje znam htjeli su da investiraju u Crnoj Gori, ali neće to uraditi dok je ova zemlja korumpirana i kad ne znaju koliko para treba nekome da daju - zaključuje Garčević.&nbsp;

Garčević: Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata, ulazak naše zemlje u EU biće vrlo gorka pilula za Srbiju

Policija je tokom hapšenja Nikole Boljevića (24) zbog sumnje da je 30. decembra u Budvi ubio Sima Markovića (52) iz tog grada, pronašla i oduzela pištolj u ilegalnom posjedu kao i blizu pola kilograma opojne droge kokain.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Uprave policije su sinoć, u nastavku koordinisanih aktivnosti koje su uslijedile nakon hapšenja Boljevića, osumnjičenog za krivično djelo ubistvo, izvršili pretrese na više lokacija na teritoriji Spuža i Podgorice.&nbsp;
U odvojenoj aktivnosti na teritoriji Podgorici, prema saopštenju UP, uhapšen je Podgoričanin M.C. (36) blizak srodnik osumnjičenog Boljevića kod kojeg je pronađeno 14 pakovanja kokaina namijenjeno, kako se sumnja, daljoj uličnoj prodaji.
- Policijski službenici su sinoć izvršili pretres stana u kojem je prethodno lociran i lišen slobode N.B. i tom prilikom pronašli pištolj marke Colt Commander sa sedam komada municije u okviru, koji će biti predmet vještačenja u cilju utvrđivanja da li je isti korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela i oko pola kilograma opojne droge kokain - dodaje se u saopštenju.
Sa ishodom izvršenog pretresa, kako navode, je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu M.C. lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u odnosu na osumnjičenog N.B., kao i na identifikaciji povezanih lica, a u cilju potpunog rasvjetljavanja ovog i drugih krivičnih djela - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Policija u stanu ubice iz Budve našla pištolj i kokain, uhapšen njegov srodnik

Gruzijac T.P. (40) uhapšen je na graničnom prijelazu Dobrakovo jer je iz vozila jednog osobe ukraoo novac u iznosu od 2.850 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP). 
Policija je u veoma kratkom roku rasvijetlila ovaj događaj, locirali izvršioca i lišili ga slobode.
On je, kako navode iz UP, nakon toga pokušao napustiti Crnu Goru.
- Neselektivno, pravovremeno preduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi podizanja nivoa bezbjednosti u društvu i očuvanja lične i imovinske sigurnosti građana će i dalje biti u fokusu službenika RCB “Sjever” - zaključuju iz Policije.

Uhapšen Gruzijac: Osumnjičen da je ukrao novac u iznosu od skoro 3.000 eura

Na putnom pravcu Bijelo Polje – Mojkovac danas je došlo do saobraćajne nezgode u mjestu Krstac, u kojoj su učestvovala dva vozila.
Kako prenosi Standard, u sudaru su povrijeđene više osoba. Nezgoda se dogodila oko 12.30 časova, a učestvovali su džip i putničko vozilo marke „Volkswagen Golf“.
Više detalja o stepenu povreda i uzrocima nezgode biće poznato nakon uviđaja.

Saobraćajna nezgoda na putu Bijelo Polje–Mojkovac: Više osoba povrijeđeno

U cilju objektivnog, tačnog i preciznog informisanja javnosti, kao i sprečavanja dezinformacija i pogrešnih tumačenja povodom pada dronova tokom novogodišnjeg „dron šoua“ u Budvi, Uprava policije saopštila je detalje postupanja policije.
Kako je navedeno, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, obaviješteni su 1. januara 2026. godine, oko jedan sat iza ponoći, da je tokom izvođenja dron-šoua iznad Starog grada došlo do pada više dronova u more i na plato Lučke kapetanije.
– Uzimajući u obzir veliki broj domaćih i stranih turista, obilježavanje novogodišnje noći i druge bezbjednosne događaje koji su zahtijevali istovremeno angažovanje policije, službenici OB Budva su postupili po prijavi i, čim su se stekli uslovi, izašli na lice mjesta, obezbijedili lokaciju i o događaju obavijestili nadležnog tužioca – navodi se u saopštenju.
Po nalogu tužioca u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, policija je započela uviđaj. Na licu mjesta utvrđeno je oštećenje više dronova, a prostor je obezbjeđivan do jutarnjih časova, kada je uviđaj nastavljen.
– Izuzet je određeni tehnički materijal i uređaji, koji su upućeni na odgovarajuća vještačenja radi utvrđivanja uzroka pada i nastalih oštećenja, uzrokovanih zasad nepoznatim faktorom – saopštila je policija.
Predmetom rukovodi Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, koje će, u okviru svojih nadležnosti, odrediti dalja vještačenja i naložiti preduzimanje dodatnih mjera i radnji.
Iz Uprave policije ističu da se radi o specifičnim tehničkim komponentama, čije vještačenje zahtijeva posebna stručna znanja, te da će javnost biti blagovremeno obaviještena o ishodu istrage nakon okončanja izviđaja i vještačenja.