Za realizaciju Kapitalnog budžeta u 2024. godini je potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom - odnosno 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za Kapitalni budžet 2024. utrošeno 251,65 miliona eura

Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj, poručio je premijer te zemlje Mihal Martin nakon susreta sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Martin je na mreži X objavio snimak konferencije sa Milatovićem, koji je u zvaničnoj posjeti Irskoj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmichealmartintd%2Fstatus%2F2026699081440018591%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Martin je kazao da je oduševljen što je Milatović odvojio vrijeme da otputuje u Irsku.
Milatović je na konfereniciji organizovanoj sa Martinom u Dablinu poručio, pored ostalog, da Crna Gora i Irska dijele nešto podjednako snažno - čvrstu vjeru u projekat Evropske unije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-premijeru-irske-momentum-je-stvaran-vidimo-se-u-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Martin: Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj

Nova faza reformi, koja će uslijediti nakon 2027. godine, &nbsp;biće usmjerena na snažniji i institucionalizovan dijalog između države i nevladinog sektora, izgradnju održivog sistema finansiranja, kao i temeljnu pripremu civilnog društva za obaveze i prilike koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
To je poručeno na konferenciji “Strategija podrške razvoju civilnog društva u Crnoj Gori nakon 2027“, koju je organizovalo Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević kazao je da završna konferencija nije samo formalni kraj jednog projekta, već potvrda da je kroz partnerski rad i jasnu viziju unaprijeđen sistem saradnje između Vlade i nevladinih organizacija.
- Ovaj projekat doprinio je unapređenju stanja u oblasti razvoja civilnog društva i pomogao jačanju kapaciteta, ne samo u okviru Ministarstva na čijem sam čelu, već i unutar cijele Vlade - istakao je Suljević.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije projekta unaprijeđen je zakonodavni okvir, razvijeni su strateški dokumenti i preporuke, ojačani mehanizmi konsultacija i postavljeni temelji za dugoročno održiv i transparentan sistem podrške nevladinim organizacijama.
- Ovaj proces je pokazao da civilno društvo nije samo posmatrač, već partner u kreiranju javnih politika, partner u nadzoru njihovog sprovođenja i partner u jačanju demokratske kulture - naveo je Suljević.
On je najavio da će nova Strategija saradnje sa nevladinim sektorom do 2027. godine predstavljati nastavak započetih reformi, sa ciljem uspostavljanja mjerljivog, efikasnog i evropski usklađenog okvira saradnje između institucija i nevladinog sektora.
- Strategija će precizno definisati ciljeve, rokove i pokazatelje uspješnosti, uz jasne mehanizme praćenja realizacije, čime ćemo obezbijediti veću odgovornost i mjerljive rezultate - rekao je Suljević.
Poseban fokus, kako je dodao, biće na digitalizaciji procesa, uključujući sufinansiranje i izvještavanje, kako bi se obezbijedio jednak pristup svim organizacijama i smanjila administrativna opterećenja.
Suljević je najavio i snažnije usklađivanje državnih i donatorskih sredstava kroz redovan dijalog sa međunarodnim partnerima, kao i unapređenje rada Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama kroz redovne sjednice i veću transparentnost.
- Naš cilj nije samo unapređenje procedura, već jačanje povjerenja i uloge civilnog društva u razvoju demokratskih vrijednosti i evropske perspektive Crne Gore - zaključio je Suljević.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Lyselotte Isaksson istakla je da su reforme danas svakodnevna realnost, uključujući i oblast civilnog društva.
Podsjetila je da EU godinama pruža podršku civilnom društvu kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kao i kroz druge programe, uključujući programe za demokratiju i ljudska prava. Fokus te podrške, kako je objasnila, uvijek je trostruk: unapređenje podsticajnog okruženja za rad civilnog društva, jačanje saradnje između vlade i nevladinih organizacija, te osnaživanje kapaciteta samog civilnog sektora.
Isaksson je ukazala da će se nakon punopravnog članstva Crne Gore u EU sadašnji oblici pretpristupne podrške ugasiti, ali da će se otvoriti nove mogućnosti.
- Uloga civilnog društva ne prestaje ulaskom u EU. Naprotiv, ulazi u novu i snažniju fazu - poručila je Isaksson.
Govoreći o aktuelnim inicijativama na nivou EU, Isaksson &nbsp;je navela da je Evropska komisija u novembru prošle godine pokrenula inicijativu European Democracy Shield, čiji je cilj jačanje otpornosti demokratija i zaštita od destabilizacije. Istovremeno je usvojena i nova strategija za civilno društvo, koja obuhvata mjere za unapređenje efektivnog i smislenog učešća civilnog sektora u donošenju odluka, zaštitu otvorenog i sigurnog građanskog prostora, kao i obezbjeđivanje adekvatnog, održivog i transparentnog finansiranja.
Prema njenim riječima, strategija predviđa i jačanje centara znanja, unapređenje konsultativnih procedura, kao i mehanizme podrške u slučajevima napada na civilno društvo.
Kao jednu od budućih mogućnosti navela je i predloženi program AgoraEU programme u okviru narednog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, koji bi trebalo da obezbijedi stabilnu i dugoročnu podršku civilnom društvu, jačanje demokratskog učešća i borbu protiv diskriminacije, manipulacija i dezinformacija. Predloženo je značajno povećanje budžeta u odnosu na postojeće programe.
Takođe je istakla da će članstvom u EU Crna Gora dobiti pristup strukturnim fondovima, uključujući i European Social Fund Plus, koji predstavlja ključni instrument za socijalni napredak, a koji otvara dodatne mogućnosti za angažman civilnog društva.
Zaključila je da je pred civilnim sektorom period prilagođavanja novim okolnostima i prilikama, navodeći da i Vlada ima važnu ulogu u pripremi civilnog društva za obaveze i mogućnosti koje donosi buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Vođa EU projekta tehničke podrške Vladi za unapređenju saradnje s civilnim društvom u Crnoj Gori Igor Vidačak podsjetio da je riječ o projektu usmjerenom na podsticanje sistemskih reformi u oblasti saradnje države i nevladinog sektora, reformi koje obuhvataju pravni i institucionalni okvir, standarde javnih konsultacija, rad Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, kao i unapređenje sistema javnog finansiranja.
- Ovo je vrlo specifično vrijeme u završnoj fazi pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koje donosi nove izazove, ali i priliku da promislimo kako će budući sistem podrške izgledati nakon članstva - kazao je Vidačak.
Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina realizovano je više ciklusa tehničke pomoći EU, pri čemu su se mijenjale i institucije korisnici: od Generalnog sekretarijata Vlade i Kancelarije za saradnju sa nevladinim organizacijama, preko Ministarstva javne uprave, do sadašnjeg resornog ministarstva koje u svom nazivu ima saradnju sa nevladinim organizacijama, što, kako je ocijenio, predstavlja važan iskorak.
Vidačak je ukazao je se jedan od ključnih segmenata projekta odnosio na reformu zakonodavnog okvira za rad nevladinih organizacija, uključujući pripremu novog zakona. U tom procesu, kako je naveo, pripremljen je i priručnik koji će služiti kao vodič za primjenu budućeg zakonodavnog okvira.
- Posebna pažnja posvećena je i uspostavljanju i radu Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, čije je formiranje trajalo duže od očekivanog, ali za koji sada, kako je rekao, postoje velika očekivanja, naročito u završnoj fazi pregovora sa EU - rekao je Vidačak.
Istakao je da je implementacija Strategije saradnje sa nevladinim organizacijama jedna od najsloženijih reformi, jer zahtijeva koordinaciju velikog broja institucija i sistemske promjene u načinu rada ministarstava. Kao primjere naveo je razvoj metodologija za mjerenje razvoja volonterstva i razvoja nevladinog sektora, što podrazumijeva usklađivanje podataka i angažman više aktera.
- U segmentu javnog finansiranja, projekat je bio usmjeren na unapređenje sistema praćenja i mjerenja efekata finansiranja, uz obuke za ministarstva kako bi monitoring bio više usmjeren na rezultate - rekao je Vidačak. Kako je naglasio, takav pristup zahtijeva dodatne kapacitete u institucijama, ali je ključan za ukupni učinak i percepciju javnosti.
Vidačak se osvrnuo i na novu evropsku strategiju za civilno društvo koju je predstavila Evropska komisija, ističući da ona predstavlja značajan iskorak i da je relevantna i za države članice i za zemlje kandidate.
Tri su, kako je naveo, glavna prioriteta te strategije: uključivanje civilnog društva u kreiranje i upravljanje javnim politikama, unapređenje okruženja za djelovanje nevladinog sektora (tzv. civic space) i obezbjeđivanje održivog finansiranja.
- Strategija predviđa i jačanje kapaciteta institucija za saradnju sa civilnim društvom, kao i uspostavljanje online platforme za razmjenu podataka o kvalitetu okruženja za rad nevladinog sektora - pojasnio je Vidačak.
On je naglasio da će države članice morati da pripreme nacionalne planove do sredine 2027. godine, ocijenjući da je važno da Crna Gora na vrijeme definiše kako će izgledati buduća ulaganja iz nacionalnih i evropskih sredstava za nevladin sektor.
Među preporukama proisteklim iz projekta, Vidačak je naveo potrebu za jačanjem institucionalne infrastrukture za dijalog sa civilnim društvom, snažnijom ulogom Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, unapređenjem sistema finansiranja zasnovanog na rezultatima, većom transparentnošću i proaktivnom objavom podataka o finansiranju.
Posebno je istakao značaj naredne dvije godine, ocjenjujući ih ključnim za uspostavljanje modela podrške koji će biti održiv i funkcionalan i nakon članstva u EU.
- Važno je jasno odrediti koja će nacionalna struktura u budućnosti preuzeti ulogu u programiranju i upravljanju EU fondovima za nevladini sektor, posebno u oblastima poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava i razvoja civilnog društva - poručio je Vidačak, dodajući da je riječ o procesu koji zahtijeva jasne odluke i snažnu međuresornu koordinaciju.
Generalna direktorica Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Suada Musić poručila je da se Crna Gora nalazi u važnom trenutku, istovremeno privodeći kraju četvrtu strategiju u oblasti razvoja civilnog društva i započinjući izradu novog strateškog okvira za period 2027–2031.
Kako je navela, završetak važeće strategije predstavlja priliku da se sagledaju postignuti rezultati, identifikuju izazovi i definišu kvalitetniji i efikasniji pravci djelovanja u narednom periodu.
- Važeća strategija postavila je jasne ciljeve: jačanje partnerstva, unapređenje institucionalnog dijaloga i stvaranje predvidivog i transparentnog sistema finansiranja i saradnje sa nevladinim sektorom - kazala je Musić.
Prema njenim riječima, Strategija je razvijana kroz širok konsultativni proces uz učešće institucija, lokalnih samouprava, međunarodnih partnera i organizacija civilnog društva, čime je od početka postavljen temelj inkluzivnosti i zajedničke odgovornosti.
U normativnom dijelu, kako je ocijenila, ostvaren je značajan napredak, navodeći da su unaprijeđene metodologije za praćenje razvoja sektora, pripremljen program obuka za državne službenike za saradnju sa nevladinim organizacijama, unaprijeđen sistem finansiranja projekata i programa, te pripremljen novi zakonski okvir koji će, nakon usvajanja i donošenja podzakonskih akata, dodatno ojačati institucionalnu osnovu za razvoj civilnog društva.
Musić je podsjetila da je sprovođenje strategije u početnoj fazi bilo usporeno zbog reorganizacije Vlade, kadrovskih promjena i nefunkcionisanja Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, navodeći da su formiranjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama krajem 2024. godine aktivnosti dobile novu dinamiku.
- Uspostavljen je Savjet, usvojen je novi program rada i poslovnik, čime je nakon višegodišnje pauze ponovo obezbijeđen institucionalni okvir za kontinuirani dijalog - navela je Musić.
Posebno je istakla program „Resursni centri u Crnoj Gori“, koji je započet 1. januara 2025. godine, podsjećajući da je riječ o dvogodišnjem programu čiji je cilj jačanje kapaciteta organizacija za učešće u kreiranju javnih politika i pružanje usluga građanima.
Govoreći o novoj strategiji za period 2027–2031, Musić je naglasila da ona treba da bude nastavak započetih reformi, ali i iskorak naprijed.
- Strategija mora biti usklađena sa evropskim prioritetima razvoja civilnog društva, ali i realno postavljena sa jasnim ciljevima, mjerljivim pokazateljima i preciznim rokovima - kazala je Musić.
Poručila je da je cilj jasan i da strategija nakon 2027. godine treba da dodatno ojača institucionalne mehanizme, ali i da doprinese većoj vidljivosti i ugledu civilnog društva u javnosti.
Izvršna direktorica, CRNVO i zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO Zorana Marković poručila je da se civilno društvo u Crnoj Gori nalazi pred ozbiljnim reformskim izazovima, ali i pred važnim periodom pripreme za fazu nakon 2027. godine i očekivanog članstva u Evropskoj uniji.
Ona je istakla da su trenutno najveći prioritet za nevladine organizacije reformski procesi koji se odnose na novi zakon o nevladinim organizacijama, kao i novi pravni okvir za finansijsko poslovanje i finansiranje civilnog društva.
- To su izazovi sa kojima se suočavamo na dnevnom nivou i na kojima kontinuirano radimo, ali bez obzira na to koliko su zahtjevni, važno je da razmišljamo i o tome šta nas čeka nakon 2027. godine - kazala je Marković.
Marković je naglasila da kvalitet reformi u procesu pristupanja Evropskoj uniji direktno zavisi od snage i održivosti civilnog društva.
- Bez snažnog i održivog civilnog društva teško možemo očekivati transparentne i trajne reforme - istakla je Marković, dodajući da su i iskustva pojedinih država članica pokazala da procesi u kojima nije bilo adekvatnog uključivanja civilnog društva nijesu bili dugoročno održivi.
Ukazala je i na podatak da je u prethodne dvije godine više od 50 odsto zakona usvajano bez sistema učešća civilnog društva, uprkos postojanju razvijenih mehanizama za konsultacije.
Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u procesu evropskih integracija, Marković je ocijenila da civilni sektor ima dvostruku ulogu, kao korisnik finansijske, institucionalne i tehničke podrške, ali i kao iskren partner u reformama i glas zajednice.
Posebno je istakla značaj finansijske podrške i potrebe za kreiranjem instrumenata koji će omogućiti dugoročnu održivost organizacija. Kako je navela, projektna podrška jeste značajna, ali sama po sebi nije dovoljna za razvoj profesionalnih, održivih organizacija sa adekvatnom ekspertizom.
Marković je ukazala da civilno društvo već duže vrijeme razmatra izazove koji će nastupiti nakon punopravnog članstva u EU, navodeći da je važno koristiti iskustva država koje su taj proces prošle u skorijem periodu.
- Iskustva zemalja koje su nedavno pristupile EU, posebno regiona, mogu nam pomoći da izazove tranzicije prevaziđemo na racionalniji i funkcionalniji način - zaključila je Marković.
Načelnica direkcije za volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Ivanović poručila je da su razvoj socijalne ekonomije i volonterizma dva ključna sistemska procesa koji bi trebalo da dobiju značajno mjesto u daljem razvoju Crna Gora, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Podsjetila je da su u prethodnom periodu paralelno vođena tri komplementarna procesa: izrada Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije za period 2025–2029 sa akcionim planom za 2026–2027, Strategije razvoja volonterizma za isti period, kao i priprema Nacrta zakona o socijalnoj ekonomiji, koji je trenutno u fazi javne rasprave.
Prema njenim riječima, socijalna ekonomija u Crnoj Gori do sada nije bila jasno definisana u sistemskom okviru, navodeći da novi zakon i strategija treba da obezbijede pravnu sigurnost, jasne kriterijume i institucionalnu podršku.
- Zakon uvodi jasne kriterijume za sticanje statusa subjekta socijalne ekonomije i uspostavljanje registra, čime se obezbjeđuje prepoznatljivost i povjerenje javnosti i partnera - kazala je Ivanović.
Pojasnila je da jedna od ključnih odredbi predviđa obavezu da najmanje 50 odsto neto dobiti bude reinvestirano u ostvarivanje društvene misije i razvoj zajednice, čime se, kako je navela, osigurava da društveni cilj ostane u središtu poslovanja.
- Zakon, takođe, propisuje obaveze u pogledu transparentnosti, izvještavanja i mjerenja društvenog uticaja, kako bi se spriječile zloupotrebe i nelojalna konkurencija - navela je Ivanović.
Istakla je da socijalna ekonomija nije politika usmjerena na organizacije, već na ljude, sa posebnim fokusom na zapošljavanje mladih, osoba s invaliditetom, žena iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlenih i drugih ranjivih grupa. Time se, kako je kazala, tržište rada povezuje sa socijalnom politikom.
Strategija razvoja socijalne i solidarne ekonomije, kako je pojasnila Ivanović, postavlja ciljeve u oblasti jačanja institucionalnog i normativnog okvira, unapređenja finansijskih mehanizama podrške, izgradnje kapaciteta subjekata socijalne ekonomije i povećanja njihove vidljivosti i društvenog uticaja.
Govoreći o Strategiji razvoja volonterizma, Ivanović je pojasnila da je fokusirana na unapređenje zakonodavnog okvira, uspostavljanje evidencija i standarda kvaliteta, promociju volontiranja među mladima, jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama, kao i valorizaciju volonterskog rada.
- Volonterizam i socijalna ekonomija nijesu odvojeni procesi, već komplementarni. Volonterski angažman često predstavlja prvi korak ka socijalnom preduzetništvu, dok socijalna preduzeća institucionalizuju društvenu odgovornost - istakla je Ivanović.
Zaključila je da je riječ o sistemskoj reformi koja ima za cilj održiv razvoj i jačanje društvene odgovornosti, ocijenjujući da bi volonterizam i socijalna ekonomija trebalo da zauzmu važno mjesto u budućim nacionalnim prioritetima.
Konferencija je završni događaj EU projekta tehničke pomoći Vladi za unapređenje saradnje s civilnim društvom koji podržava Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Nova faza reformi za snažniji dijalog između države i nevladinog sektora

Rekordnih 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je prošle godine tokom obavljanja svog posla, a dvije trećine njih ubijeno je od strane Izraela, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
To je druga uzastopna godina da ubistva novinara dostižu rekord i druga uzastopna godina u kojoj je Izrael odgovoran za dvije trećine tih slučajeva, navodi CPJ, nezavisna organizacija sa sjedištem u Njujorku, koja dokumentuje napade na medije, u svom godišnjem izvještaju.
Izraelska vojska ubila je 86 novinara u 2025. godini, uglavnom Palestince u Gazi, ali i 31 radnika u napadu na medijski centar Huta u Jemenu, što je drugi najsmrtonosniji napad koji je CPJ ikada zabilježio, navodi se u izvještaju.
Izrael je takođe bio odgovoran za 81 odsto od 47 ubistava koja je CPJ klasificirao kao namjerno ciljana, odnosno "ubistva". Organizacija je navela da je stvarni broj vjerovatno veći zbog ograničenog pristupa koji otežava provjeru informacija u Gazi.
Izraelska vojska je ranije saopštila da njene trupe u Gazi ciljaju isključivo borce, ali da djelovanje u ratnim zonama nosi inherentne rizike. Izrael je u septembru priznao da je gađao medijski centar u Jemenu, opisujući ga tada kao propagandno krilo Huta.
U više slučajeva, Izrael je priznao da je ciljao novinare u Gazi za koje je tvrdio da imaju veze s Hamasom, ali bez pružanja provjerljivih dokaza. Međunarodne novinske organizacije snažno su negirale da su ubijeni reporteri imali veze s militantima. CPJ je takve optužbe Izraela nazvao "smrtonosnim klevetama".
Izrael ne dozvoljava stranim novinarima ulazak u Gazu, pa su svi medijski radnici koji su tamo ubijeni bili Palestinci.
U izvještaju se navodi da je "izraelska vojska sada počinila više ciljanih ubistava novinara nego vojska bilo koje druge vlade u evidenciji", uz napomenu da CPJ prikuplja podatke više od tri decenije.
Prema izvještaju, najmanje 104 od 129 ubijenih novinara stradala su u vezi s oružanim sukobima. Osim Gaze i Jemena, najsmrtonosnije zemlje za novinare bile su Sudan, gdje je ubijeno devet novinara, i Meksiko, gdje je stradalo šest.
Četiri ukrajinska novinara ubijena su od strane ruskih snaga, dok su tri novinara poginula na Filipinima.
Rusija je negirala da namjerno cilja novinare i optužila Ukrajinu da napada ruske reportere, što je Kijev demantovao.
Među ubijenima prošle godine bio je i novinar Rojtersa Husam al-Masri, koji je u avgustu poginuo od izraelske vatre dok je emitovao video-prenos uživo iz bolnice Nasser u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio je žaljenje zbog napada, u kojem su poginula još četiri novinara, nazvavši ga "tragičnim nesporazumom".
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala Hamasovu kameru, ali je istraga Rojtersa utvrdila da je uređaj pripadao toj agenciji.

Oboren crni rekord: U 2025. godini ubijeno čak 129 novinara, većinu usmrtio Izrael

Mađarski premijer Viktor ⁠Orban izjavio je da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Njegov postupak dodatno eskalira spor s Ukrajinom oko prekida rada naftovoda "Družba" kojim se ruska sirova nafta prevozi u Mađarsku i Slovačku. Obje zemlje krive Kijev za dugotrajan prekid snabdijevanja svojih rafinerija.
Kijev tvrdi da je prekid prouzrokovan ruskim napadom dronom koji je pogodio opremu naftovoda u zapadnoj Ukrajini.
<h2>Prekid isporuke nafte kroz "Družbu"</h2>
Nakon sastanka nacionalnog Savjeta za bezbjednost, Orban je rekao da Mađarska od 27. januara nije primila naftu kroz naftovod "Družba".
- Prema svim informacijama jasno je da taj prekid nema veze s tehničkim nego s političkim razlozima. Ukrajinska vlada na taj način vrši pritisak na Mađarsku i Slovačku - rekao je Orban.
Dodao je da informacije savjeta ukazuju da će biti "još poteza Ukrajine kako bi se poremetio mađarski energetski sistem", prenosi Jutarnji.hr.
<h2>Vojska čuva energetsku infrastrukturu</h2>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2026662954679074851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2026662954679074851%7Ctwgr%5E50dfd17766b28a6a5431cac65baf60947f2cb6dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zbog toga sam naredio pojačanu zaštitu energetske infrastrukture. To znači raspoređivanje vojnika i opreme oko ključnih energetskih postrojenja - rekao je Orban.
Premijer Mađarske je takođe uveo zabranu letenja dronova u okrugu Szabolcs-Szatmar-Bereg na mađarskoj strani granice s Ukrajinom.
- Mađarsku niko neće ucjenjivati - istakao je on.
<h2>Izbori 12. aprila i politička pozadina spora</h2>
Izbori u Mađarskoj održavaju se 12. aprila, a na njima Orban želi da bude reizabran. Istraživanje firme Mediana, poznate po preciznim predviđanjima, pokazalo je da je u februaru mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala svoju prednost nad Orbanovim Fidesom.
Orban optužuje Ukrajinu da energetskom destabilizacijom želi da izazove haos u Mađarskoj uoči izbora i utiče na mađarsku unutrašnju &nbsp;politiku.

Orban naredio angažovanje vojske: Vrše pritisak na nas

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Politika

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Tag: 2024-godina

Za Kapitalni budžet 2024. utrošeno 251,65 miliona eura

Martin: Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj

Nova faza reformi za snažniji dijalog između države i nevladinog sektora

Oboren crni rekord: U 2025. godini ubijeno čak 129 novinara, većinu usmrtio Izrael

Orban naredio angažovanje vojske: Vrše pritisak na nas

PRATITE TVe UŽIVO