Slika obično govori više od hiljadu riječi. Ponekad, ipak, jedna rečenica može da otkrije mnogo toga što slika nikad neće. Kad ima ko da je sroči, onako da se baš razotkrije.&nbsp; ,,Srećan Ti dan nezavisnosti Crna Goro“, tako je zapisao na društvenim mrežama 19. maja - dva dana uoči Dana nezavisnosti, a odmah nakon prijema koji je organizovao - crnogorski premijer Milojko Spajić, zvani Mickej ili Spajki ili tako nešto. Sve je bilo praćeno i slikom. Očito pažljivo odabranom: on i supruga, onako fensi nasmiješeni, ona u streč crnoj haljini, on u crnom odijelu, malo predugih rukava, ali zato crvene kravate, boje crnogorske zastave. Uglavnom, djeluje OK, slika je reprezentativna; još i pozadina crvena, što daje svečani ton... Trebalo je to da podigne rejting premijera. Ne kod koalicionih partnera, Andrije Mandića ili Milana Kneževića, koji su glatko bojkotovali prijem u čast nezavisnosti Crne Gore, iako su u vrhu vlasti te iste države protiv čije su se nezavisnosti borili. Ne, nije Spajić o njima mislio, njima želio da se dopadne, već je htio da se uzdigne u očima onih ,,običnih građana“ koji iskreno slave 21. maj, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost. &nbsp; Ali, baš ta jedna rečenica, baš ta slavljenička sentenca, upropastila je napore Milojka Spajića. Ne samo zato što je japanski đak pokazao da ne poznaje crnogorski jezik, pa je, obraćajući se državi kao ličnosti kojoj iskazuje poštovanje, nepismeno upisao veliko slovo ispisujući ličnu zamjenicu ,,Ti“.&nbsp; To je trivijalna greška, Mickej se, uostalom, i do sada nije se snalazio u gramatici, pa nije iznenadio ni ovog puta.&nbsp; Veći problem po crnogorskog premijera predstavlja činjenica koje možda i sam nije svjestan, a koju otkriva prosto pitanje: zašto je Milojko Spajić čestitao Crnoj Gori Dan nezavisnosti, a sebe ,,poštedio“ zajedničkog osjećaja radosti? Da premijer zaista doživljava 21. maj kao jedan od najvećih istorijskih datuma, valjda bi ga prigrabio kao svoj pa onda i svima čestitao. Nije mnogo komplikovano, dovoljno je bilo da kaže, napiše, saopšti: ,,Srećan nam Dan nezavisnosti, Crna Goro“. Tako bi Milojko Spajić sebe predstavio kao dio te priče, kao čovjeka koji istinski baštini ideju nezavisne Crne Gore, koji joj se raduje i koji se radovao u referendumskoj noći... &nbsp; Ali, ništa se slučajno ne dešava, čak ni greške. Jer, hoće jezik pravo!&nbsp; Te 2006. godine svršeni srednjoškolac Milojko Spajić nije bio baš zabavljen razmišljanjima o nezavisnosti Crne Gore. Ma, ne, tada je intenzivno gledao u pravcu Japana, gdje je trebalo da se, kao stipendista japanske vlade, upiše na petogodišnje studije. I neđe u to doba, ili koju godinu kasnije, po priznanju samog Spajkija, dok je bio u Japanu, njegova je majka (?) urgirala da dobije – srpski pasoš. Koji je dobio 2009. godine, sve sa prebivalištem u Topalovićevoj broj 4. Ne, nijesu to oni šaljivo-morbidni Topalovići iz ,,Maratonaca“, mada Spajki sa svojom, hm, spretnošću da zaobiđe istinu ponekad liči na Đenku iz filma Slobodana Šijana. Zato ga i ne treba pitati da li je uopšte glasao 21. maja i je li zaokružio ,,Da“ ili ,,Ne“. Jasno je da će Spajić dati odgovor koji mu sada odgovara, baš kao ono kada je lagao o svom srpskom državljanstvu.&nbsp; E, u ovoj objavi povodom Dana nezavisnosti, Milojko Spajić je bio nesvjesno iskren: on je zaista privržen nezavisnoj Crnoj Gori - samo dok je na vlasti u toj državi.&nbsp; I, mada nije ni slutio koliko će jednom rečenicom razotkriti, Milojka Spajića ne treba izdvajati, ili samo njega stavljati na ,,stub srama“. Današnja elita na vlasti ponaša se jednako kao prevrtljivi premijer, koji je upriličio državni prijem u čast Dana nezavisnosti kojem on nije doprinio.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41" data-rendition-name="original" width="799" height="539" loading="lazy" alt=',,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu '> <figcaption>,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Spajić je, ipak, ispunio svoju državničku obavezu. Za razliku od - Andrije Mandića. Predsjednik Skupštine Crne Gore, najvišeg zakonodavnog tijela, bez imalo stida je ignorisao 21. maj, nije se ni pojavio na prijemu, ni kasnije glasnuo objavom, kao da je neki šugavi dan kojeg se i ne vrijedi prisjećati.&nbsp; Nekadašnjem osuđeniku za ,,državni udar“ 2016. godine nije smetalo, nije ga nešto ,,žuljala državna fotelja“ da, kao jedan od državnih čelnika nezavisne Crne Gore - protiv koje se nekad borio srcem i dušom. prijeteći i otkopavanjem oružja - sada putuje svijetom i predstavlja tu istu državu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea" data-rendition-name="original" width="1440" height="957" loading="lazy" alt=',,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja'> <figcaption>,,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ne, zaista, ne treba izdvajati u neprincipijelnosti samo Milojka Spajića. I njegov doskorašnji partijski drug, aktuelni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije baš, kao mlad momak, ,,izgorio“ za crnogorskom nezavisnošću. Uostalom, ako je Momir Bulatović, nekadašnji vjerni saveznik Slobodana Miloševića u satiranju Crne Gore, bio neka vrsta moralnog idola Jakovu Milatoviću, a SNP najmilija partija - teško je pretpostaviti da je devetnaestogodišnji momčić bio pretjerano radostan u večernjim satima 21. maja 2006. godine.&nbsp; I to je slika sadašnje Crne Gore: trojica čelnih državnika prije deventaest godina bili su protivnici - ili su u najboljem slučaju bili nezainteresovani - crnogorskog puta u nezavisnost. A danas bi trebalo da nezavisnu Crnu Goru uvedu u Evropsku uniju. Sjajno, zar ne?&nbsp; Ili, da malo ,,obradimo“ Spajkijevu svečarsku rečenicu: Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto... &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto...

Nakaradnim saopštenjem Pokret Evropa sad (PES) je samo potvrdio da se ne slavi 21. maj - Dan nezavisnosti u Podgorici - poručio je šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac nakon što su iz te partije kazali da on miješa Podgorički pazar i proslavu Dana nezavisnosti - kada će nastupati trubači iz Guče.
Oni su kazali da su program Pazara i učesnici jedno - a program proslave Dana nezavisnosti nešto sasvim drugo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpes-klikovcu-ne-mijesajte-podgoricki-pazar-i-proslavu-dana-nezavisnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Učesnici zabavnog programa Pazara bili su određeni za Novogodišnji Pazar, ali njihov nastup nije bio moguć zbog tragedije koja je zadesila naše Cetinje. Da ne bi došli u situaciju da plaćaju kaznu po osnovu nerealizovanih ugovora i na taj način oštetimo budžet Glavnog grada, dogovorili su se s izvođačima da ih angažuju pri prvom narednom pazaru - dodali su oni.
Klikovac je poručio da je ovo samo potvrda još veće bruke i sramote partije premijera Crne Gore.
- Koji je ćaci pisao ovo saopštenje, pa se sakrio? - upitao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fklikovac-za-dan-nezavisnosti-mujovic-dovodi-trubace-iz-guce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Klikovac: PES samo potvrdio da ne slave Dan nezavisnosti 21. maja

Mađarski premijer Viktor Orban ponovo je dospio u fokus svjetske javnosti, ovog puta zbog izjave u kojoj je doveo u pitanje ko je započeo rat između Rusije i Ukrajine. Tom prilikom, Orban je kritikovao zapadne lidere zbog njihove podrške Kijevu.
On je kazao da lideri Evropske unije svoju podršku opravdavaju predstavljanjem Ukrajine kao male zemlje koja je napadnuta.
- Naravno, ona nije tako mala. I nije čak ni jasno ko je koga napao. U svakom slučaju, riječ je o zemlji koja je bila izložena nasilju - rekao je Orban.
Ovakvim izjavama Orban je izazvao reakcije dijela evropske i svjetske javnosti, relativizujući odgovornost za rat u Ukrajini i dovodeći u pitanje ko je započeo rusku agresiju. Na njegove riječi reagovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
- Jednako ‘nejasno’ kao što je bilo i za rukovodstvo Mađarske 1939. godine - kratko je poručio Sibiha.
Orban se obratio novinarima nakon samita Evropskog vijeća, na kojem su se lideri Evropske unije saglasili da se zajednički zaduže za 90 milijardi eura kako bi obezbijedili finansijsku pomoć Ukrajini.
Mađarska, Slovačka i Češka odlučile su da ne učestvuju u tom programu, učvršćujući savez skeptičan prema Ukrajini i zadajući novi udarac jedinstvu Evropske unije, nakon što lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor o korišćenju više od 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine za pomoć Ukrajini.
Orban je uoči samita Evropske unije otkrio i da ga je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da će Moskva preduzeti protivmjere ukoliko EU iskoristi rusku imovinu za pomoć Ukrajini.

Orban šokirao javnost izjavom o ratu u Ukrajini: Nije mu jasno ko je koga napao

Policija je vrlo svjesna da broj nezadovoljnih ljudi nije 35, već da se mjeri hiljadama - i ako se budu bavili svakim pojedinačno, to kratko vrijeme koje im je ostalo biće još kraće – rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, reditelj Andro Martinović.
Donedavnu direktoricu Nacionalne biblioteke, Dragicu Lompar, Martinović poznaje kao ozbiljnu, odgovornu i posvećenu osobu koja je, kako kaže, čitav život posvetila biblioteci.
- Kada imate ljude takvog kova, sa njima je lako sarađivati i znate da je kuća u sigurnim rukama. U kulturi je teško uspostaviti i izgraditi sistem, a lako je sve rasturiti. Sjećam se kada je ona Vlada 2020. godine poslala, dok sam ja bio u Kinoteci, jednu osobu sa lažnom biografijom, bez ozbiljnog radnog iskustva, na pragu šezdesete godine. Nije vam bila potrebna nikakva moć predviđanja da biste znali kako će se to završiti, a završilo se krivičnim prijavama, sudskim presudama i rasturenom kućom koja se, nažalost, ni dan-danas nije od toga oporavila. Iz tog razloga postoji bojazan da se nešto slično ne desi i Nacionalnoj biblioteci. Tu mislim da je najveći oslonac na ljudima – profesionalcima u toj kući, koji moraju biti lojalni ne nijednom direktoru, već svojoj profesiji i instituciji - rekao je Martinović.
Smatra da Ministarstvo kulture mora biti pozvano na odgovornost, ali i svi oni koji se nalaze na nižim pozicijama u tom resoru, poput direktora direktorata, savjetnika i drugih.
- Sam sam više puta bio svjedok da su učestvovali u zataškavanju određenih skandala - istakao je Martinović.
Osvrnuo se i na procesuiranje 35 osoba koje su protestovale uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, ističući da je policija vrlo svjesna da broj nezadovoljnih ljudi nije 35, već, kako kaže, da se mjeri hiljadama.
- Ukoliko se budu bavili pokušajima da utišaju svakog od tih hiljada građana, mislim da će i ovo vrijeme koje im stoji na raspolaganju, a za koje vjerujem da će biti kratko, biti još kraće. Jedino što bih mogao da im poručim jeste naslov jednog teksta nekadašnjeg njemačkog ministra Joške Fišera – Avanti diletanti - poručio je Martinović.
Komentarišući pozive na razgovor zbog transparenta „Ustaše i četnici – zajedno ste bježali“ i kvalifikovanje te poruke kao govora mržnje, Martinović smatra da je riječ prije svega o pitanju novog revizionizma.
- Iako se ne radi o novom pogledu na istoriju, jer do istog zaključka dolazite bez obzira sa koje tačke posmatrate određene događaje, riječ je o odnosu prema NOB-u, partizanima i četničkom pokretu. To je svakome ko želi da pogleda istini u oči jasno. Bez obzira na to što je, kao i u svakom ratu, zločina bilo na svim stranama, priroda tih pokreta je jasna. Jedan se borio za oslobođenje jugoslovenskih naroda, dok se drugi razvijao kao kolaboracionistički i zločinački pokret. Ono što je danas možda važnije jeste ideologija koju su ti pokreti zastupali. Partizanski pokret zagovarao je ideju zajedništva, dok je s druge strane postojao šovinistički i velikodržavni koncept. Oni koji danas zagovaraju tu istu ideologiju znaju da jedini put koji vodi u Evropu ide preko Zidanog mosta, a taj put nema srećan kraj - naglasio je Martinović.
Smatra da je na sceni pokušaj prevrednovanja činjenica kako bi se, prema njegovim riječima, dobile neke bitke u prošlosti, opravdale politike iz bliže istorije i trasirao put za slične projekte u budućnosti.
Govoreći o tome da će kroz volonterski rad SPC i njeni učenici ući u Državni arhiv Crne Gore, Martinović kaže da ga to raduje, jer pristup originalnim dokumentima kod svakog razumnog čovjeka može samo da vodi spoznaji i lakšem razlikovanju istine od falsifikata.
- To ukazuje i na jednu drugu stvar koju smo kao društvo propustili, a to je pitanje obrazovanja i kulture. To su temelji svakog društva i posljedice sa kojima se danas suočavamo trpimo upravo zbog toga što smo ta dva aspekta zapustili - rekao je Martinović.
Ističe da je kultura živa i da uvijek pronalazi načine da opstane, te da, kakva god bila, predstavlja bolji dio društva.
- Ako posmatrate raspad Jugoslavije, mnogo je teže bilo razbiti kulturu nego samu zajednicu. Mnogi najistaknutiji ljudi iz kulture pomogli su obnavljanju tih spona i, na neki način, rehabilitaciji društava. Nadam se da će tako biti i u Crnoj Gori, iako nam opšte okolnosti ne idu u prilog - zaključio je Martinović.

Martinović: Policija ne može utišati hiljade nezadovoljnih građana; Jedino što mogu da im poručim je – avanti diletanti

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan prisustvovao je danas u Istanbulu otvaranju pogona za rezanje čelika pomorskih platformi u brodogradilištu, a tim povodom uputio je niz značajnih poruka.
U obraćanju prisutnima, Erdogan je poručio da će Turska pokrenuti projekte koji će dodatno povećati njenu odvraćajuću moć na kopnu, moru, u vazduhu i sajber prostoru.
- Neka je Bog zadovoljan svima koji rade za Tursku, koji svoje noći i dane posvećuju očuvanju i, kada je potrebno, odbrani naše Plave domovine. Ovom prilikom, s poštovanjem odajem počast našim šehidima koji su tokom vjekova ginuli kako bi se polumjesec slobodno vijorio, i izražavam zahvalnost našim veteranima - rekao je Erdogan.
Nakon toga, govorio je o projektima koje Turska realizuje, posebno se osvrnuvši na podmornicu TCG Hizir Reis.
- U prvom planu je naša podmornica TCG Hizir Reis, koja će sa pogonskim sistemom nezavisnim od vazduha i naprednim sonarnim sposobnostima biti nacionalni čuvar tihih dubina. Još jedna platforma koju smo naručili jeste naš desantni brod novog tipa, C-159, koji će djelovati u olujnim vodama, kako u vojnim operacijama, tako i u mirnodopskim misijama humanitarne pomoći - kazao je Erdogan.
Kako je istakao, u svakom projektu koji Turska sprovodi u oblasti odbrambene industrije, cilj nije samo razvoj proizvoda, već i jačanje ekosistema, ljudskih resursa i kapaciteta za proizvodnju savremenih tehnologija.
- Trenutno smo među 11 vodećih zemalja svijeta po izvozu odbrambene opreme. U posljednjih 11 mjeseci izvoz odbrambene i vazduhoplovne industrije porastao je za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine i dostigao 7 milijardi i 445 miliona dolara. Samo u novembru izvoz je iznosio 742 miliona dolara, što predstavlja rast od 22 odsto u odnosu na novembar prethodne godine. Zaključno sa jutrošnjim danom, premašili smo 8,6 milijardi dolara - naveo je predsjednik Turske.
Naglasio je i da Turska danas proizvodi gotovo sve u oblasti odbrane.
- Da bi se vidio uspjeh koji je Turska postigla u odbrambenoj industriji u posljednje 23 godine, nema potrebe vraćati se u šezdesete ili sedamdesete godine prošlog vijeka. Dovoljan je pogled na projekte i istraživanja koji su predstavljeni javnosti posljednjih sedmica. Od projektila do pušaka, od bespilotnih letjelica do raketa, od mornaričkih topova do sistema za elektronsko ratovanje – u cijelom sektoru postoji velika dinamika, produktivnost i, hvala Bogu, entuzijazam i predan rad. Molim vas da ignorišete one koji pokušavaju da nas demoralizuju i da ne dajete kredibilitet onima koji žele da slome naš duh. Prije svega, želim da naglasim da ne želimo krize, sukobe ni neprijateljstva ni sa jednom državom. Nemamo namjere prema tuđim teritorijama - zaključio je Erdogan.

Erdogan uz video iz Istanbula najavio još jaču vojnu industriju Turske: "Hvala Bogu postoji uzbuđenje i trud"

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas je izgorjelo vozilo, a požar je brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolom.&nbsp;
To je za Portal ETV potvrdio komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
- Požar je ugašen u 17 sati i 32 minuta - dodao je Bojanović.&nbsp;
Bojanović je kazao i da nema povrijeđenih.&nbsp;
V.Lj.

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas izgorjelo vozilo, nema povrijeđenih

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>