Specijalno izdanje emisije Građanski ugao, posvećeno nedavno održanom 2BS Forumu pogledajte večeras na Televiziji E u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAw0EsPp3rQY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Dva večerašnja panela obrađuju političke, bezbjednosne i druge izazove na Zapadnom Balkanu - prostoru koji je, kako je poručeno tokom konferenciji, u posebnom fokusu NATO i EU.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22h.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Specijalno izdanje emisije Građanski ugao posvećeno 2BS forumu večeras u 22 sata

Sa rastućim izazovima na istočnim granicama i sve većom ulogom Evrope u globalnoj sigurnosti, postaje očigledno da su strateška autonomija, jedinstvo unutar NATO-a i povećanje vojnih ulaganja ključni elementi koji će oblikovati budućnost evropske odbrane. Rat u Ukrajini naglasio je hitnost ovih pitanja, dok evropske zemlje, uz podršku SAD-a, moraju hitno preispitati svoju poziciju u svijetu saveznika. To je poručeno na 2BS Forumu tokom diskusije “Saveznički svijet: Vođenje strateške otpornosti u suočavanju sa neizvjesnostima”.&nbsp;
Predsjednik Austrijskog Instituta za evropsku sigurnost (AIES) Verner Faslabend naglasio je hitnost postizanja evropske strateške autonomije.
- Ako Evropa ne razvije vlastite odbrambene kapacitete, suočiće se s ozbiljnim tehnološkim zaostajanjem za SAD-om i Kinom, što dugoročno nije prihvatljivo -kazao je on.
Ipak, pored NATO-a, Evropa mora razviti vlastitu volju za odbranom i investirati u vlastite sposobnosti. Faslabend je istakao potrebu za bržim razvojem evropske odbrambene industrije, podsjećajući na sporu reakciju Njemačke nakon rata u Nagorno-Karabahu, kada su turski dronovi potvrdili tehnološku nadmoć.&nbsp;
- Evropa mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, posebno u regijama kao što su Sjeverna Afrika i Bliski Istok, gdje SAD više neće biti spremne da se toliko angažuju - zaključio je Faslabend.&nbsp;
Šef istraživanja u Međunarodnom centru za odbrambene studije (ICDS) Tomas Jermalavičius iznio je zabrinutost zbog tempa razvoja NATO-a u suočavanju s ruskom prijetnjom.&nbsp;
- Iako su evropske zemlje sada počele ispunjavati cilj od dva odsto BDP-a za odbranu, to nije dovoljno - upozorio je Jermalavičius.&nbsp;
On je naveo kako bi Estonija trebalo da poveća izdvajanja za odbranu na pet odsto, ali je priznao da je takva ideja izazvala šok u finansijskim krugovima.
Jermalavičius je takođe naglasio da NATO sporo reaguje u obnovi svojih odbrambenih kapaciteta, uključujući rezervne zalihe municije i vojne opreme.
- Ako nastavimo ovim tempom, rat s Rusijom je neizbježan - kazao je, ukazujući na potrebu za bržim i obimnijim isporukama pomoći Ukrajini.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Vlade Češke Republike Tomáš Pojar komentarisao je izazove koji očekuju novog generalnog sekretara NATO-a, Marka Rutea.&nbsp;
Pojar je istakao da je glavni zadatak Rutea očuvanje jedinstva unutar Alijanse, posebno u pogledu podrške Ukrajini.&nbsp;
- Vladimir Putin, na ironičan način, pomaže jačanju saveza jer svojim potezima ujedinjuje NATO - izjavio je Pojar.
On je, međutim, upozorio da je nedovoljno ulaganje u evropsku odbranu tokom proteklih 30 godina oslabilo poziciju Evrope.&nbsp;
- Sljedećih 30 godina moramo ulagati u našu odbranu kako bismo se osigurali i razvili strategije koje mogu održati dugoročnu otpornost - zaključio je Pojar.

1250x600

1084x550

Jedinstvo unutar NATO-a i povećanje vojnih ulaganja ključni elementi koji će oblikovati budućnost evropske odbrane

NATO pomno prati dešavanja u regionu, jer ona direktno utiču na stabilnost i kolektivnu bezbjednost Alijanse - ocijenila je zamjenica pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju Rebeka Obstler.
U video obraćanju tokom ovogodišnjeg 2BS Foruma, kako se navodi u saopštenju, Obstler je kazala da je NATO fokusiran na pogubnu prijetnju regionu, a to je strano maligno miješanje, koje uključuje i dezinformacije.&nbsp;
- Manipulacija dezinformacijama može imati direktan uticaj na bezbjednost Alijanse i naših partnera. Znamo da je ovo pitanje koje brine Crnu Goru, kao i mnoge druge saveznike. Neprijateljski informacioni napadi, naravno, nijesu novina - istakla je Obstler.
Prema njenim riječima, NATO savez je sigurniji jer je Crna Gora jedna od saveznica.&nbsp;
- Crna Gora podržava našu zajedničku bezbjednost raspoređujući trupe u našu najdužu i najveću misiju, KFOR, koja je ključna za regionalnu stabilnost, ali i doprinos našoj misiji savjetovanja i izgradnje kapaciteta u Iraku - dodala je Obstler.&nbsp;

Obstler: Dešavanja u regionu direktnu utiču na stabilnost Alijanse

Situacija na Bliskom istoku je nepredvidiva, ali su potrebni snažan glas i liderstvo, kako situacija u ovom regionu ne bi eskalirala i dovele do još većih posljedica. To je ocijenjeno na panelu „Fragmentirani svijet – odjeci na bojnom polju“ tokom 2BS Foruma 2024. 
Viši saradnik GLOBSEC-a i bivši ministar odbrane Slovačke Martin Sklenar rekao je da situacija na Bliskom istoku nije dobra, i da sada samo pratimo šta će se sljedeće desiti, dodajući da je Bliski istok jedan od najpolarizovanijih regiona, put tenzija i jedan od najkomplikovanijih u svijetu generalno. 
- Upoređujući sa situacijom između Ukrajine i Rusije, oba sukoba nam govore da nema mjesta oklijevanju - zaključio je Sklenar. 
Govoreći o sukobu Ukrajine i Rusije ocijenio je da je neophodno da EU radi sa Ukrajinom, da je ojača, i da dobije vojnu podršku u dijelu koliko joj treba.
- Trebalo bi da se Zapad posveti tome da pobijedi ovaj rat a ne da ga vodi koliko je potrebno - rekao je Sklenar. 
Poslanik Evropskog parlamenta Rajnhold Lopatka kazao je da se nada da postoji plan za mir na Bliskom istoku, ali da, kako sada stvari stoje, situacija je suprotna i plana nema.
- EU je i dalje diplomatski akter ali realno, SAD su najznačajniji igrač, uz Rusiju. Ako pogledate Siriju ili Iran, oni su direktno uključeni, ali sa jedne strane imate SAD ali nemate ujedinjene države Evrope. Daleko smo od toga - rekao je Lobotka, ističući da budući sastav Evropske komisije može da ima značajniju ulogu nego do sada. 
Viši saradnik Četam hausa Džejm Šer istakao je da je rat u Ukrajini promijenio sve, a da situacija na Bliskom istoku dodatno komplikuje međunarodne odnose.
- Jedan faktor koji može imati uticaja je svakako Sporazum Abraham, između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Mudrost ovog sporazuma je da smo bez ijedne bombe došli do dinamike koja je vremenom Hamas i Hezbolah učinila ireleventnim za te odnose -rekao je on.
Direktorica programa za bezbednosne studije u Centru za odbrambene strategije Viktorija Vdovičenko kazala je da najava EU da će uvesti sankcije Iranu zbog izvoza za Rusiju zakašnjela reakcija.
- Moje pitanje je zašto sada, zakasnili su sa donošenjem odluka. Moramo da vodimo računa kako da se spašavamo i razmišljamo o svojoj budućnosti - navela je Vdovičenko.

2BS Forum: Snažan glas i liderstvo neophodni kako ne bi došlo do eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Atlantski savez Crne Gore, koji je organizovao 2BS forum, izrazio je žaljene što premijer Milojko Spajić nije prepoznao značaj događaja kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, te što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori.
Spajić je na mreži X jutros izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Iz Atlanskog saveza su kazali da je 2BS Forum četrnaesti put zaredom pokazao da je najozbiljnija bezbjednosna konferencija u Jugoistočnoj Evropi, sa preko 400 učesnika iz više od 25 zemalja iz cijelog svijeta, među kojima su eminentni međunarodni profesori, eksperti, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, najviši predstavnici NATO i EU, koji su juče učestvovali u otvorenim diskusijama na teme bezbjednosti, vanjske politike i budućnosti regiona.
Podsjetili su da je primarni cilj 2BS Foruma, od osnivanja 2011. godine, konstruktivna razmjena ideja i rješenja za akutne probleme sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, pa i Crna Gora.
- Zbog toga nam je žao što premijer Spajić nije prepoznao značaj 2BS Foruma kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, a posebno nam je žao što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori - navedeno je u reagovanju.
U Atlantskom savezu napominju da je Spajić sa datumom održavanja Foruma i svim relevantnim detaljima bio upoznat na vrijeme.
- Ali nažalost ni ove godine – kao nijedne prethodne od 2020. – nije našao vremena da prisustvuje. Njegovo učešće svakako bi bilo dragocjeno, jer bi omogućilo priliku za direktnu komunikaciju s relevantnim međunarodnim partnerima i stručnjacima iz različitih oblasti, ukrštanje argumenata i ideja - naglašeno je u reagovanju.
Sada, kako kažu, već simptomatična premijerova odsutnost sa 2BS Foruma, te odsutnost dijela predstavnika Vlade koji bi trebalo da se bave ovim važnim temama, ukazuje na nedostatak volje za učestvovanje u razgovorima na najvišem nivou, što bilježi kontinuitet od 2020. godine i što svakako nije u interesu ni Crne Gore ni njenih građana.
Organizatori Foruma će analizirati sve kritike kako bi, poručuju, konferenciju učinili još boljom i učvrstili njenu lidersku poziciju u ovom dijelu Evrope. 
- Međutim, fokusiranost na to što je rečeno, a ne na to ko je rekao, kritiku čini kredibilnijom i konstruktivnijom, bez obzira da li je ona pozitivna ili negativna - ističe se u reagovanju.
Iz Atlanskog saveza poručuju da će 2BS Forum ostati mjesto gdje se otvaraju ključne teme, i umjesto izbjegavanja diskusije.
- Vjerujemo da je odgovornost svih nas, a naročito najviših funkcionera, da učestvujemo u tim diskusijama i aktivno doprinosimo jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore. Naša vrata ostaju otvorena za sve koji su spremni za ozbiljan i zajednički rad na izazovima s kojima se suočavamo, i nadamo se da će gospodin Spajić na narednom 15. 2BS Forumu, u nekoj ulozi tu priliku iskoristiti. Samo kroz otvorenu komunikaciju možemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju - poručuju iz Atlantskog saveza.

2BS: Žalimo što Spajić nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović poručila je premijeru Milojku Spajiću da nema ništa neuobičajeno u tome što su aktuelni i bivši predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i Milo Đukanović govorili na 2BS Forumu u Budvi.
Spajić je na mreži X izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Marović je u komentarima na tu objavu upitala Spajića šta je poenta tvita.
- Da Vas podsjetim da je riječ o predsjedniku države na desnoj fotografiji, a da je njegov prethodnik sa lijeve fotografije gostovao nedavno na GLOBSEC-u. Vajni ili ne, ni ja se najčešće ne slažem sa njima, ali nije neobično što su pozvani. Osim ako nećete da uskratite novac (koji nije Vaš) svima koji Vas kritikuju, a to je više od 80 odsto države - poručila je Marović.

Marović Spajiću: Nije neobično što su pozvani Đukanović i Milatović, osim ako nećete da uskratite novac svima koji Vas kritikuju

Premijer Milojko Spajić nezadovoljan je organizacijom ovogodišnjeg 2BS Foruma u Budvi, odnosno učesnicima učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
On je izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, načina prošenja novca građana.
- Usljed očigledno neadekvatne kontrole kvaliteta sadržaja, zabrinuti smo zbog načina trošenja novca poreskih obveznika, odnosno da li je forum postigao ciljeve i ispunio očekivanja stručne javnosti - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1842448110607372520&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vlada je ovogodišnji 2BS, koji je održan 3. i 4. oktobra u Budvi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, podržala sa 50.000 eura.
U fousu događaja bili su političko-bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu, dešavanja u Evropi, rat u Ukrajini, sukobi na različitim tačkama svijeta...

Spajić: Đukanović i Milatović 2BS Forum iskoristili kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije

Kada se radi o odluci o donošenju Rezolucije o Jasenovcu, ali i o bilo kojoj drugoj odluci, mislim da na našem evropskom putu i pristupa koji se tiče dobrobiti crnogorskog društva i prihvatanja tamnih stranica crnogorske istorije i njihovo tretiranje na adekvatan način, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se bilo kome nanese šteta, posebno ne članicama Evropske unije, pogovoto ne Hrvatskoj kao jednoj od naših najbližih saveznika - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović na 2BS Forumu.
Kako je naveo, dosta je bilo priče o rezoluciji, dodajući da to nije jedina rezolucija koja se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta u prethodnom periodu
- Vjerujem da sve ono što radi većina i Vlada Crne Gore i odluke koje donose je usmjereno na dobrobit i pomirenje unutar crnogorskog društva - ocijenio je Krapović.
Rezolucija, kako dodaje, nije donešena da bi se bilo kome nanijela šteta, posebno ne Hrvatskoj.&nbsp;
- Cilj i naša namjera, kao izraz demokratske zrelosti Crne Gore u smislu pomirenja i zatvaranja tih tamnih stranica, damo adekvatan karakter i okviru - naglasio je Krapović.
Smatra da je to u jednom dijelu principijelno ponašanje, odnosno "da se svaki zločin i genocid koji se desio na ovim prostorima nazove pravim imenom".
Moderatorka, novinarka Jasmina Kos, navela je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio da je to "instrumentalizacija druge države s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice", a i u Podgorici su se čule ocjene o štetnosti ove rezolucije za odnose s Hrvatskom.&nbsp;
Krapović je rekao da je njegov stav, i partije koju predstavlja, da ih uopšte ne interesuje što o tome misle u Srbiji i što su tamo uradili po ovom pitanju.
- Mislim da u Crnoj Gori donosimo samostalno odluke, mislim da je ovo bila odluka crnogorskog parlamenta - kazao je Krapović i dodao da živi u uvjerenju da nije usmjerena protiv Hrvatske.
<h2>Prioriteti&nbsp;</h2>
Govoreći o planovima na unutrašnjem planu kazao da kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te ocijenio da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
- Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore - istakao je Krapović.
Kao prijetnju vidi maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
- Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakuum, biće ispunjen od trećih strana - ocijenio je Krapvoić.
Očekuje, pored ostalog, da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme, smatrajući da je potrebno da to bude što prije.
<h2>Zamajac za Zapadni Balkan</h2>
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak ocijenio je da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.
- Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH - rekao je Lajčka.
Smatra da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
- Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je - imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije - istakao je Lajčak.
Kaže i da godinu nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
- Evropska unija je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose. Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih - naglasio je Lajčak.

Jasmina Beharovic

Krapović o Rezoluciji o Jasenovcu: Nijedna odluka nije donešena da bi se bilo kome nanese šteta, pogotovo ne Hrvatskoj

Smatram da je mitropolit Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na 2BS Forumu odgovarajući na pitanje o izgradnji spomenika pokojnom mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Moderator, reporter Aldžazire Adnan Rondić, konstatovao je da od Milatovića dolazi podrška izgradnji ovog spomenika, dodajući da je riječ o čovjeku koji je muslimane nazvao lažnim ljudima lažne vjere - 20 odsto populacije Crne Gore, pa se u kontekstu etničkih Crnogoraca mogli čuti termini volovi, kopilad, kad se govori o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za njega je to bila kancerogena, nekrofilna organizacija.
- Vi imate pravo da ga poštujete, ali kao predsjednik Crne Gore, svih građana, kad se sabere broj stanovništva na koje se ove kvalifikacije odnose - veliki je procenat - naveo je Rondić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejanovic-durisic-nasa-zemlja-nalazi-se-na-kriticnoj-tacki-koja-ce-odrediti-njenu-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je rekao da misli da je Amfilohije značajna ličnost koja je nesumnjivo imala posebno važnu ulogu u 30. avgustu 2020.&nbsp;
- Sigurno da je svaka osoba slojevita osoba, ne ulazeći u stvarima o kojima ste govorili - rekao je on.
Rondić je konstatovao da "moramo ulaziti u te stvari".
- Svim svojim političkim djelovanjem se trudim da od Crne Gore napravim jednu zemlju koja je zajednička kuća svih nas - nastavio je Milatović.
Na pitanje je li spomenik Amfilohiju Radoviću dobar put za to, predsjednik Crne Gore je odgovorio da je on značajna ličnost i da nema dilemu da kao takav zaslužuje spomenik.
Rondić je dodao je za Amfilohija on čovjek lažne vjere, i tu nema dileme da je to izvađeno iz konteksta već je vrlo jasan.&nbsp;
- Sada kada biste Vi pokušavali da vadite iz konteksta stvari političarima siguran sam da biste i meni mogli da izvadite puno stvari - odgovorio je Milatović.
Rondić je konstatovao da se očekuje više od vjerskih velikodostojnika.
Milatović je ponovio da je vrlo važno da zaista Crnu Goru posmatra kao zajedničku kuću svih nas.
- Koja je u odnosu na druge države regiona zadržala svoj građanski karakter, da bez obzira na to kako se ko nacionalno osjeća, a ima ljudi koji se osjećaju kao Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati, Albanci, Romi i tako dalje, da prosto moramo napraviti zemlju koja ljude ne dijeli po tim osnovama - rekao je on.
Rondić je konstatovao da je ono što je izrečeno uticalo na uvrijeđenost najvećeg dijela one koje je Milatović nabrojao.
Milatović je odgovorio da su u Crnoj Gori država i crkva odvojene, na što je Rondić odgovorio da mu se publika slatko nasmijala na to.
Rondić je dodao da će sada Srpska pravoslavna crkva oko Podgorice sve da riješi, te dodao da mu kažu da mu zato Milatović neće odgovoriti na to pitanje.
- Mitropolija crnogorsko-primorska je nesumnjivo institucija koja ima jedno od najvećih povjerenja među ljudima koji žive u Crnoj Gori. Način nakoji svako od nas posmatra odnos sa religijom je intimna svtar i mislim da su moji stavovi u tom smislu jasni - da je država odvojena od crkve - naveo je Milatović.
Rondić je kazao potom: "Vi ne mislite da sam ja čovjek lažne vjere, da su Crnogorci Brozova kopilac, da je CPC nekrofilna organizacija", na što je Milatović odgovorio: "Mislim da je to jasno".
Moderator je nastavio da je kontradiktorna podrška Milatovića za izgradnju spomenika.
- Sigurno da je taj čovjek 2006. imao neki drugačiji stav u odnosu na crnogorsku nezavisnosti možda do nje ne bi ni došlo - kazao je Milatović i dodao da su stvari puno kompleksnije u odnosu na pitanja koja moderator postavlja.
<h2>Izbori u Podgorici&nbsp;</h2>
Milatović je, pored ostalog, ocijenio da je najveći politički rezultat podgoričkih izbora oživaljanje trećeg put, za koji je ocijenio da je izgubljen u prethodnih šest mjeseci.
- Smatram da će biti zrelosti, mudrosti i odgovornosti, posebno među novom generacijom političara i da se spusti lopta i zemlja jasno usmjeri prema onome što je ključni prioriter - Crna Gora kao nova članica Evropske unije do 2028. godine - rekao je Milatović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, prvi put ima političku vladu.
Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima "od kojih ne odustaje".
- Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio "nekadašnjeg građanskog bloka - naveo je Milatović.
<h2>Politizacija društva</h2>
Smatra i da smo nakon dobijanja IBAR-a vidjeli karakter Vlade koja, kako je rekoa, nije bila istinski posvećena promjenama.
- Vidjeli smo donošenje zakona u Skupštini bez bilo kakve javne rasprava i konsultacija sa Evrospkom unijom, zakoni koji su u velikoj mjeri pokušavali da vrate političku kontrolu nad djelovima crnogorskog društva - naveo je Milatović.
Dodao je da misli na Zakon o javnom emiteru, te ocijenio da su izmjene imale za cilj da se medijska kuća svih građana stavi pod političku kontrolu.
- Imali smo Zakon o obrazovanju, gdje smo nakon kritika prethodnih loših praksi i politizacije naših škola opet došli na isto i oblikovali zakonsko rješenje dajući izbor direktora škola u ruke ministra obrazovanja, odnosno Vlade - istakao je Milatović.
Imali smo, kako dodaje, istu situaciju kada je u pitanju Uprava za inspekcijske poslove, odnosno izmjenama zakona "20 inspekcija se vraća u ruke ministra".
- Izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima, vezano za poiiciju, takođe se otvara prostor za politicizaciju kadriranja u policiji - kazao je Milatović.
Ocijenio je i da nesumnjivo ima zatezanja odnosa sa susjedima navodeći, pored ostalog, da imamo trenutno situaciju, "ne ulazeći je li odluka ispravna ili ne", da imamo visoke državne funkcionere koji su proglašeni personama non grata od našeg NATO saveznika i jedinog člana Evropske unije - Hrvatske.
<h2>Partneri iz regiona</h2>
Milatović je kazao da nema drugu državu osim Crne Gore.
- Srbija je važan partner, sa njom dijelimo istoriju i evropsku budućnost. Ja apsolutno nemam dilemu. Situacija s a Hrvatskom se mora što prije riješiti. Sa prethodnim vlastima sam snažan oponent i nema čovjeka koji im je zadao veći udarac - i u Podgorici 2022. i na predsjedničkim izborima, ali neke prakse poput dobrih odnosa sa susjedima moramo zadržati, ali se moraju mijenjati neke loše prakse. DPS nije smijenjen jer se zove DPS, već zbog loših praksi. Nemoj da to ponavljamo u nečemu što se zove PES, ali ni kod Jakova Milatovića - poručio je on-
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Govoreći o dvojnom državljanstvu kazao je da postoji veliki broj ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, ali nemaju državljanstvo, te da postoji ljudi koji žive van države, a imaju neku vrstu pripadnosti Crnoj Gori.
- Važno je da uključimo partnere iz EU i da vidimo na koji način možemo doći do neke mjere da bi neki ljudi, na neki način, mogli imati formalnu pripadnost Crnoj Gori, a da izbjegnemo politički inženjering. To nije stvar koju treba pripisivati Demokratskom frontu, već DPS-u kad je pokušao da smijeni vlast u Herceg Novom - rekao je Milatović. 
&nbsp;

Milatović: Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik

Propaganda i dezinformacione kampanje koje iz Moskve često dolaze preko Beograda, pa i Banjaluke, ciljaju na destabilizaciju regiona, raspirivanju međuetničkih tenzija i usporavanja evropskih integracija. Kineski ekonomski uticaj ostaje dio geopolitičkog pritiska koji dodatno komplikuje našu regionalnu dinamiku. Za Crnu Goru ove tendencije znače da moramo biti oprezniji nego ikad. Kao članica NATO-a i najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost - kazala je predsjednica Atlantskog saveza Milica Pejanović Đurišić na otvaranju 2BS Foruma u Budvi.
U zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije se dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnje probleme.
- Politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na strani maligni uticaj predstavljaju mnogo ozbiljnije prijetnje našem demokratskom razvoju i napretku ka punoj integraciji u evropske strukture, nego što sa domaćih, najviših adresa su spremni da priznaju i prepoznaju i saglasno tome izvrše odgovarajuća prilagođavanja javnih politika - ističe Pejanović Đurišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2F2bs-forum-2024-najveci-bezbjednosni-forum-u-jugoistocnoj-evropi-danas-u-budvi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ne treba, prema njenim riječima, posebno ilustrovati činjenicu da je crnogorsko društvo izloženo ogromnom pritisku sa ciljem slabljenja kohezije zasnovane na građanskim, sekularnim, evropskim vrijednostima, a na račun nacionalističkih i populističkih, neodgovornih manipulacija.
- Kojima se dodatno slabe nedovoljno izgrađene institucije, čime se posljedično ugrožava i stabilnost sistema u svim njegovim segmentima. Svi ovi izazovi nisu nepremostivi. Oni istovremeno predstavljaju priliku da se ojačaju te iste institucije i pokaže otpornost našeg građanskog društva. Put ka Evropskoj uniji, iako izazovan, mora da ostane strateški cilj i ključni faktor unutrašnje kohezije i stabilnost - rekla je Pejanović Đurišić.
Atlantski savez, kao jedan od vodećih zagovornika evroatlantskih vrijednosti u zemlji, nastaviće da bude partner svima koji rade na jačanju ovih procesa.
- Zato se nadam da je iskazana podrška Vlade znači spremnost da se prevaziđe zastoj u promovisanju i usvajanju evroatlantskih vrijednosti i principa - navela je Pejanović Đurišić.
Ona je ocijenila da ovogodišnja tema 2BS Foruma “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike” odgovara aktuelnom stanju u svijetu.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da u potpunosti podržavaju dalji napredak u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima Crne Gore ka evropskim integracijama.
- Međutim, identitetska politika, koju podstiču i manipulišu zlonamjerni akteri i njihovi proksiji, stvara klimu podjela, koja bi mogla da hendikepira ovu zemlju, ali i svaku drugu zemlju u kojoj svi pripadnici različitih grupa nisu poštovani i prihvaćeni - rekal je Rajnke.
Moć istinskog pomirenja je, kako je ocijenila, u rukama naroda.
- Svaki građanin ima moć poštovanja, tolerancije, inkluzije i praštanja, kao i sposobnost da odbije provokacije. Širenje tolerancije, praštanja i poštovanja jedan su od glavnih ključeva za otključavanje sigurne i mirne budućnosti - zaključila je Rajnke.
Rekla je da je Crna Gora na dobrom putu da postane buduća članica EU i da je dobijanje pozitivnog IBAR-a ohrabrilo u namjeri da postane članica EU do 2028. godine.&nbsp;
Rajnke kaže da je nakon ovih pozitivnih stvari došlo i do porasta zapaljive, nacionalističke i etničke retorike.&nbsp;
- To je uznemirilo građane, jer su zategnuti odnosi sa komšijama. A kada zemlja treba da se fokusira na ambiciozni cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, ova vrsta ometanja ugrožava napredak. Zbog toga smo mi, odnosno Sjedinjene Države, i dalje zabrinuti zbog uključivanja u vladu nekih koji istorijski nisu dijelili ciljeve većine crnogorskog naroda - rekla je Rajnke.&nbsp;
Ona smatra da Crna Gora treba da strani pitanja podjela i duhovne prošlosti kako bi se pripremila za bolju budućnost.
- Potrebno je mnogo posla da se postigne plan EU koji ste sami zacrtali. Veliki dio tog teškog rada na ulasku u EU počeo je kada je Crna Gora ušla u NATO. Reforme koje su napravljene u protekloj deceniji i institucije izgrađene da postane dio alijanse omogućile su Crnoj Gori da postane dio alijanse kao 29. članica 2017. godine - zaključila je Rajnke.

Pejanović Đurišić: Naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost

Predsjednici Estonije, Letonije i Litvanije podržali su poljski prijedlog za zajedničkim nadzorom Baltičkog mora mornaricama zapadnih zemalja koje imaju baltičku obalu.
- Zajedničke patrole pokazaće da djelujemo, da uzimamo svoju odgovornost ozbiljno te da možemo braniti svoju ključnu infrastrukturu - rekao je litvanijskii predsjednik Gitanas Nausėda nakon razgovora s estonskim predsjednikom Alarom Karisom i letonskim kolegom Edgarsom Rinkēvičsom u obalnom gradu Klaipėdi u Litvaniji.
Rinkēvičs je takođe rekao da je pozdravio ideju nadzorne misije, s obzirom na to da Baltičko more sve više postaje "zabrinjavajuće mjesto".
Međutim, istovremeno je istakao visok nivo potrebne koordinacije i kompleksnost zadatka.
- Ne možemo biti 100 odsto sigurni da možemo spriječiti takve stvari. Moramo što je više moguće investirati u zaštitu svoje infrastrukture - rekao je Karis.
Inicijativa dolazi nakon što su oštećena dva optička kabla u Baltičkom moru u novembru. Riječ je o kablu između Švedske i Litvanije, te jednom između Finske i Njemačke. Uzrok je i dalje nepoznat u oba slučaja, a švedske vlasti istražuju moguću sabotažu.
Nausėda je rekao da postoji "poprilično visoka mogućnost" da se radilo o malicioznoj aktivnosti. Dosad ipak nije bilo dokaza da je šteta počinjena namjerno.

Baltičke države žele zajedno da nadziru Baltičko more: "Ovo sve više postaje zabrinjavajuće mjesto"

Njujorška policija i dalje traga za muškarcem koji je ubio Brajana Tomsona, direktora vodeće kompanije za zdravstveno osiguranje, "United Healthcare" ispred hotela u centru Menhetna, a zatim pobjegao u Central park.
Tomson je upucan s leđa u srijedu ujutru, a policija kaže da ga je maskirani napadač čekao u zasjedi. Ubistvo se dogodilo neposredno pred održavanje godišnje konferencije investitora kompanije u Hilton hotelu na Šestoj aveniji, piše VOA.
Riječi „odbij“, „odbrani“ i „ukloni“ su bile urezane u čaure od metaka pronađene na mjestu gdje je Tomson ubijen, rekli su policijski izvori za televiziju ABC i Njujork post. Rojters nije nezavisno potvrdio tu informaciju.
Riječi podsjećaju na naslov knjige objavljene 2010. godine u kojoj se kritikuje osiguravajuća industrija, pod nazivom „Odloži, porekni, odbrani: Zašto osiguravajuće kompanije ne plaćaju svoj dio i šta možete da uradite tim povodom“. Autor, Džej Fajnman, počasni profesor na Pravnom fakultetu univerziteta Ratgers napisao je: „Žao mi je, bez komentara!“ u imejlu, kada ga je kontaktirao Rojters tražeći komentar povodom ubistva.
Policija je u četvrtak objavila novu fotografiju na kojoj se vidi lice osumnjičenog, dan pošto su objavljeni snimci na kojima je njegovo lice djelimično pokriveno skijaškom maskom, i zatražili pomoć građana da ga pronađu i identifikuju. Policija je takođe pretražila jedan hostel na Menhetnu gdje se vjeruje da je osumnjičeni odsio, objavio je CNN.
Istražitelji i dalje pokušavaju da utvrde motiv ubistva, saopštila je policija u srijedu.&nbsp;
- Prema svim indicijama, u pitanju je planirano, ciljano ubistvo - rekla je komesarka njujorške policije Džesika Tiš.
Na video snimku bezbjednosnih kamera vidi se napadač kako stoji iza 50-godišnjeg Tomsona, podiže pištolj i puca mu u leđa. Policija navodi da je napadač došao ispred hotela nekoliko minuta prije Tomsona i čekao ga da prođe pored njega, a zatim otvorio vatru, ignorišući druge prolaznike.
Osumnjičeni, koji je nosio duksericu sa kapuljačom, skijašku masku u sivi ranac, pobjegao je pješke, a zatim se popeo na električni bicikl kojim je ušao u Central park, saopštila je policija.
Policija je objavila više fotografija osumnjičenog sa snimaka video kamera, uključujući jednu gdje drži pištolj uperen u Tomsona, i drugu gdje bježi biciklom.
Grad ima veliku mrežu kamera, koje su uglavnom postavljene poslije terorističkih napada 11. septembra, koje policija može da iskoristi da prati kretanje osumnjičenog.
UnitedHealth grupa je najveća američka kompanija za zdravstveno osiguranje, i pruža usluge desetinama miliona Amerikanaca koji za zdravstvene usluge plaćaju više od bilo koje druge zemlje na svijetu. Tomson, otac dvoje djece, bio je na čelu UnitedHealthcare, jedinice u okviru UnitedHealthGroup od aprila 2021.
Kompanija se bori sa posljedicama masovnog hakovanja podataka svoje jedinice Change Healthcare, koja obezbjeđuje tehnologiju ljekarima i zdravstvenim ustanovama, što je poremetilo medicinsku njegu i mjesecima usporilo nadoknade ljekarima.
Tompson je radio za UnitedHealth od 2004, u nekoliko odjeljenja. Kompanija je izrazila saučešće njegovoj porodici i prijateljima, a direktor UnitedHealth grupe ga je opisao kao „izuzetnu osobu“. Zastava na štabu kompanije u Minetonki u Minesoti je spuštena na pola koplja.
Tomsonova supruga Polet izjavila je za ABC News u srijedu da je Brajan dobio neke prijetnje u vezi sa svojim poslom, ali je rekla da nije znala više detalja.
U Mejpl grouvu u Minesoti, gdje je Tomson živio, administratorka policije Tereza Kin rekla je za Rojters da nije bilo izvještaja o prijetnjama Tomsonu, ali da postoji jedan izvještaj kada je prijavljena „sumnjiva situacija“ kod njegove kuće, u junu 2018. Polet Tomson se spremala za spavanje kada je prijavila da je vidjela da neko pokušava da otvori njihova ulazna vrata. Preplašena, sakrila se u kupatilu, ali policija nije pronašla znake pokušaja provale i nikoga nije zatekla oko kuće Tomsonovih.
Ubistvo u Njujorku se dogodilo na jutro kada se održavalo popularno paljenje svjetala na velikoj jelki kod Rokfeler centra, nekoliko ulica dalje. Ta manifestacija je održana kako je i bilo planirano, ali uz pojačano obezbjeđenje.

Ubica direktora kompanije za zdravstveno osiguranje urezao poruku u metke

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

U Debrecinu na kraju dana nikakvog iznenađenja nije bilo - Mađarska je lako savladala posljednjeplasiranu Poljsku, rezultatom 31:21 (17:9).
Na taj način, Crna Gora je izgubila i teoretske šanse za plasman u polufinale, dok su Mađarice napravile možda i presudan korak ka pomenutoj rundi - premda im, doduše, preostaju utakmice protiv Rumunije i Francuske.
Da večeras nikakve dileme neće biti, postalo je jasno u finišu prvog dijela, kada su domaće prvo povele sa pet, a uskoro i sa osam golova razlike. I otud je drugi dio utakmice bio puka formalnost.
Poljakinje su se predstavile u skromnom izdanju, pa se čini kako definitivno možemo reći da je Crna Gora favorit uoči nedjeljne utakmice (15:30).
Petra Vamoš je pogađala osam puta za Mađarsku, a Aleksandra Rosjak je dala četiri gola za poraženi sastav.
Grupa “1”: Švedska – Rumunija 23:25, CRNA GORA – Francuska 23:31, Mađarska – Poljska 31:21.

Mađarska slavila, sada nas više ni teorija ne vodi u polufinale

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: 2bs-forum