Jeziva fotografija djece uzrasta osnovaca, sasvim malih, mladih nevinih života koji su u unutrašnjosti hrama u kome čini mi se nije više bilo mjesta igla da padne, pretpostavljam da su to bili njihovi roditelji, dovedeni da kleče na podu ispred crkvenih relikvija i popova. To je savršen pokazatelj šta se desilo u proteklih pet godina u državi koja je još uvijek po Ustavu sekularna - rekao je u sinoćnjoj emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
Crna Gora je doživjela civilizacijsku promjenu, kaže Šuković, ali naopaku, nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, što je veliki problem za državu koji će morati da riješi ako misli da opstane.
- Dvije slike koje su stvarne i koje imaju simbolički karakter najviše govore o karakteru tih promjena, ona za mene jeziva fotografija djece uzrasta osnovaca, sasvim malih, mladih nevinih života koji su u unutrašnjosti hrama u kome čini mi se nije više bilo mjesta igla da padne, pretpostavljam da su to bili njihovi roditelji, dovedeni da kleče na podu ispred crkvenih relikvija i popova, to mi je savršen i više nego dovoljan pokazatelj šta se u proteklih 5 godina desilo još uvijek po Ustavu sekularnoj Crnoj Gori, kakva je uloga u društvu i državi crkve - rekao je Šuković.
Smatra da su male šanse da učitelji i nastavnici djecu koja su klecala u hramu mogu učiti nauci, jer je malo vjerovatno da će djeca prije vjerovati njima, ili, kako kaže, onome što ih uče sveštenici.
Antagoniziranje, ili, podsjeća Šuković, sukob vjere i nauke nije novo i nepoznato, ali ako se rješava bez odgovornosti i pravila onda, kako tvrdi, postaje dramatično opasno po društvo.
- Onako se ne postaje vjernik, onako se postaje vjernik kakvi su vjernici od 30. avgusta 2020. godine, onako se postaje ono što su u Skupštini prije dosta godina nazivali Hristovimvojnikom, ne znajući da Hrist nije stvarao vojnike, nego sljedbenike njegove vjere u čijoj je suštini ljubav i oprost, a ono čime se vojnici bave je rat i ubijanje - istakao je Šuković.
Postavljanje, uklanjanje i premještanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću je predstava, smatra Šuković, koja je režirana da zadovolji sve strane u toj operaciji, ili, dodaje on, nanese najmanje štete onima koji su maksimalistički ušli u tu priču.
- Ono što je uradila crkva, ono što je uradio Metodije na kraju naravno da je vrlo jasno i precizno dogovoreno i sa policijom, duboko vjerujem i sa vrhom vlasti u Podgorici, a moguće da je neko obavijestio o tome i lokalnu vlast u Beranama da slučajno iz nehata ne bi napravila nekome neki problem. To je prosto urađeno na način da se stvar završi, a da svi imaju neki alibi što je to bilo baš tako kako je bilo - zaključio je Šuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FyBMCUatRF0Q%3Fsi%3Da9BY9STnd8HuKmQ_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šuković: Jeziva fotografija male djece, mladih nevinih života kako kleče u hramu najviše govore o karakteru promjena od 30. avgusta

Prošlo je tačno pet godina od promjene vlasti u Crnoj Gori, kada je na izborima 30. avgusta 2020. godine po prvi put, nakon tri decenije, DPS izgubio većinu u parlamentu. Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović za Antenu M kaže da se suštinske promjene koje su bile očekivane, naročito u domenu vladavine prava, nijesu desile, te da su mnoge negativne prakse prethodne vlasti ne samo nastavljene, već i intenzivirane.
- &nbsp;Posljedice toga je to što su u prethodnoj vlasti do 2020. godine vjerovali da će vladati još 30 godina. Sada imamo na djelu raskubanje svega što je došlo pod njihove ruke, jer mnogi vjeruju da u tim pozicijama neće biti još dugo. Ne zbog toga što slute da će desiti promjena vlasti, ali će doći do prekompozicija, tj. imaće u narednom periodu znatno manju moć- smatra Vujović.
Vujović ocjenjuje da iako su nosioci tadašnje promjene vlasti obećavali kraj partijskog zapošljavanja, nepotizma, zloupotreba i korupcije – svjedoci smo, kako kaže, da su isti mehanizmi danas na djelu ali s novim akterima.
- Bezbjednosni sektor je pod snažnim partijskim uplivom Demokrata, gdje je ključni kriterijum za napredovanje lojalnost partiji. Opasno je kada jedna velika partija ima potpunu kontrolu nad bezbjednostim sektorom, a posebno je to opasno sada, kada jedna mala partija vidi bezbjednosni sektor kao instrument njihovog vladanja. Zbog toga i ne čude nasilni nastupi prema predstavnicima civilnog sektora jer tako pokazuju gdje je moć i svima poručuju da se na moć ne može udarati- poručuje Vujović.
On dodaje da targetiranje pojedinih lidera NVO sektora od strane Demokrata podsjeća na slične slučajeve iz susjedne Srbije.
- Vučićev režim se brutalno obračunava prema svima. To je matrica koju treba da očekujemo i u Crnoj Gori u istom obimu i intenzitetu, a posebno ukoliko sadašnja vlast ostane i dalje u ovakvom formatu- smatra Vujović.
Dodaje da se pravda selektivno sprovodi.
- Dok se i dalje ciljaju bivši funkcioneri prethodnog režima, nema ni jednog procesa protiv onih iz redova aktuelne vlasti, uprkos brojnim javnim sumnjama i dokazima o zloupotrebama- kaže Vujović.
On smatra da uprkos preporukama međunarodnih tijela, poput Venecijanske komisije, procesi naimenovanja u pravosuđu često liče na političku trgovinu.
- Sadašnjim vlastima je pored bezbjednosnog sektora bio cilj i uspostavljanje kontrole na radom tužilaštva i samim tim smo, kada je riječ o pravosuđu, otišli korak nazad. Postavljanja u tužilaštvu i sudovima motivisana su partijskim interesima, a ne stručnim kapacitetima- dodaje Vujović.
Ekonomija: Povećanje plata, pad standarda
Vujović poručuje da su populističke mjere, poput naglog povećanja plata, predstavljane kao veliki uspjeh. Međutim, kako kaže, to povećanje je "pojeo" rast cijena.
- Životni standard je pao. Sjetimo se da su najveće plate bile i u vrijeme Slobodana Miloševića kada su rasle po deset ili dvadeset puta od mjeseca do mjeseca. Ali to nije imalo nikakve vrijednosti iz prostog razloga jer je inflacija bila mnogo brža. I sada je inflacija premašila rast zarada, a životni standard građana je, u realnom smislu, niži nego 2020. godine- naglašava Vujović.
Priča da će povećanje zarada, povećati i životini standard građana je bila, kako kaže, čista obmana od strane predstavnika vlasti.
- Ekonomski sistem je dodatno destabilizovan povećanjem poreza na dobit, rastom PDV-a u turizmu, i ukidanjem Montenegro Airlinesa bez adekvatne zamjene. Investicije su u padu, to je totalni fijasko, povjerenje stranih ulagača je ozbiljno narušeno. Sve to pokazuje nedostatak strategije i sistemskog pristupa. Odluke se donose ad hoc, bez analize dugoročnih posljedica i bez konsultacija sa stručnjacima- ocjenjuje Vujović.
Evropske integracije – Ugrožen je plan da do 2028. postanemo članica EU
Govoreći o našem EU putu, Vujović ocjenjuje da Crna Gora jeste formalno ostvarila određeni napredak, ali ne zahvaljujući vlasti.
- Evropska unija nikad jače nije gurala neku zemlju da postane članica kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. Veliki dio koalicije aktivno opstruira proces evropskih integracija, pokušavajući to prikriti govorom o „suverenizmu“ ili „zaštiti nacionalnih interesa. Ugrožen je plan da do 2028. postanemo članica EU. Ovako glomazna i nefunkcionalna Vlada, odnosno pojedini koalicioni partneri, su toliko loših stvari uradili da je teško povjerovati da možemo završiti pregovore za tri godine. Slučaj Botuna, gdje se kroz navodnu zaštitu ljudskih prava prikriva pokušaj obaranja EU-agende, jasan je primjer toga- smatra Vujović.
Sagovornik Antene M se nada da ćemo u procesu EU integracija ipak imati više sreće i uspjeha nego što zaslužujemo ali i ističe dao ova vladajuća koalicija, koja je osuđena na propast, ne može okončati pregovore sa Briselom.
- Sukobi su svjesno i planski isprovocirani sa Hrvatskom od strane Demokrata i DF-a, kada to kažem mislim od strane zvaničnog Beograda. Interes zvaničnog Beograda je da se zaustavi proces EU integracija Crne Gore po svaku cijenu. Srbija preko svojih eksponenata u Crnoj Gori to neće dozvoliti, a samim tim ni Hrvatska neće biti spremna da u evropskom parlamentu glasa i ratifikuje članstvo zemlje gdje je na čelu Skupštine četnički vojvoda. U zemlji gdje dio vlasti promoviše da naša vrijednosna vertikala treba da bude četnički pokret- jasan je Vujović.
Aktuelna većina prigrabila zloupotrebe stare vlasti i okrenula ih u svoju korist
Vujović napominje da se u Crnoj Gori morala desiti promjena vlasti, te da je to jedina pozitivna stvar koja se desila 30. avgusta 2020, jer u suprotnom ne bi mogli ući u EU.
- Samom tom činjenicom je potrošeno sve kada govorimo o pozitivnim efektima, jer oni koji su došli tada na vlast nisu napravili promjenu u odnosu na negativno ponašanje i anomalije iz toga perioda, već su prigrabili te zloupotrebe i samo ih okrenuli u svoju korist. Crna Gora nije otišla naprijed, naprotiv, otišla je trčeći nazad. Ono što je uslovilo da ne dođe do promjene vlasti za ovih pet godina je nedostatak ponuda na opozicionoj sceni i na taj način je olakšana borba ovih koji su na vlasti sa onim koji su danas u opoziciji- ističe Vujović.
Vujović zaključuje da ukoliko se ne desi neka velika promjena, Crna Gora će plivati u "balkanskoj močvari" u kojoj se nalazi predugo.

1250x600

1084x550

Vujović: Crna Gora trči unazad, ukoliko se ne desi velika promjena ostaje u balkanskoj močvari

Predsjednik Demokrata i jedan od lidera liste “Mir je naša nacija”, koja je nakon 30. avgusta činila novu vlast, Aleksa Bečić, čestitao je građanima Crne Gore ovaj datum koji je, kako kaže, jedan od najvećih dana u istoriji Crne Gore.
Kazao je da mu je bila čast da predvodi izbornu listu “Mir je naša nacija'' te da je 30. avgust bio dan slobode, hrabrosti, nade i pravde. Dan kada je prekinut završni čin mafijaške okupacije Crne Gore.
- Nakon pet godina slika je jasna. Sloboda najveća u istoriji. Razbijanje svih oblika kriminala. Rat države protiv duvanskih, narko, ekoloških i svih drugih mafijaških struktura. Država više ne služi, već direktno udara na mafiju. Brojni nedodirljivi uhapšeni i procesuirani. Veting se sprovodi i nužno ga je sprovesti do kraja, do poslednjeg imena u svim institucijama i granama vlasti- poručio je Bečić.
Izdvojio je dostignuća.
- Plate. Penzije. Dječiji dodaci. Besplatni udžbenici. Naknade za novorodjenu djecu. Druge nakande i socijalna davanja. Njegošev dan rodjenja državni praznik. Zastićena imovina vjerskih zajednica. EU na dohvat ruke- poručio je Bečić.
Kaže da je bilo grešaka, treba ih ispraviti, ali uradjeno je mnogo. Razlika je kao dan i noć. 
- Zato Crna Gora nikada više ne smije živjeti vrijeme političkih i društvenih nesloboda, ekonomskog ponižavanja gradjana i mafijaške okupacije sistema i institucija. To je bio put u nestanak Crne Gore- dodaje.
Zato, navodi Bečić, nastavljamo još jače i odlučnije, svjesni šta treba unaprijediti i koje greške treba ispraviti. 
- Crna Gora ekonomski potpuno slobodnih gradjana, jakih institucija, očišćena od kriminala i svih nedozvoljenih uticaja, 28. članica EU 2028. godine, je jedina garancija njene vječnosti i sigurne budućnosti. Zato čestitam 30. avgust, jedan od najvećih dana u istoriji Crne Gore- zaključio je predsjednik Demokrata.

Bečić: 30. avgust dan kada je prekinut završni čin mafijaške okupacije Crne Gore

Saopštenje Demokratske partije socijalista o posljedicama 30. avgusta 2020. godine još jednom potvrđuje njihovu trajnu samoobmanu i političku dezorijentisanost, poručili su iz Pokreta Evropa Sad i poručili da su građani tada srušili hibridni režim, koji je Crnu Goru držao u ekonomskoj bijedi i političkom mraku.&nbsp;
- Danas na optuženičkoj klupi za najteža krivična djela sjede dugogodišnji funkcioneri i saradnici DPS-a: direktori ključnih institucija, rukovodioci Uprave policije, specijalni državni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda, najviši policijski zvaničnici i ministri. To je najbolja potvrda suštine njihove vladavine – spregom vlasti i kriminala zarobili su državu i pretvorili je u privatni plijen- kazali su iz PES-a.
 
Ističu da, iako Pokret Evropa sad! postoji svega tri godine, izborom 44. Vlade stabilizovali su društvene prilike i postavili okvir za ispunjenje izborne volje koja je bila jasno izražena još 30. avgusta 2020. Podsjećaju DPS da su rezultati njihove vladavine bili: minimalna penzija od 147 eura, prosječna od 290, minimalna plata od 222 eura i prosječna od 530 eura, uz javni dug od preko 105% BDP-a.
 
- Danas su prosječna plata preko 1000 eura, penzija 550 eura, a dug sveden na 56% BDP-a. Nezaposlenost je na istorijskom minimumu, a pokušaji ostataka propagandne mašinerije DPS-a da ove činjenice umanje pozivanjem na globalnu inflaciju – samo su još jedan dokaz njihove nemoći i političke neiskrenosti- poručili su iz PES-a.
 
Iz Pokreta Evropa Sad naglašavaju da nasljeđe DPS-a nije bilo samo ekonomska devastacija.&nbsp;
- Oni su Crnu Goru ostavili u statusu hibridnog režima, sa partijskim institucijama, zatvorenim fabrikama i zastrašenim medijima. Danas se država nalazi među demokratijama sa nedostacima, sloboda medija skočila je sa 105. na 37. mjesto, a najviši državni zvaničnici koji su personifikovali spregu sa kriminalom sada su u pritvoru. Upravo to pokazuje razliku između sistema koji su oni gradili i reformske politike koja se danas sprovod- poručili su.
 
Organizovani kriminal, dodaju, simbol DPS-ove vlasti, konačno se procesuira.&nbsp;
- Reforme u pravosuđu omogućile su dobijanje IBAR-a, dok je DPS za osam godina zatvorio samo tri pregovaračka poglavlja. Nasuprot tome, 44. Vlada već je zatvorila četiri i stvorila uslove da sva poglavlja budu zatvorena u narednih godinu i po dana- zaključuju iz PES-a.

PES: Građani su prije pet godina srušili hibridni režim i spriječili ekonomski i demokratski sunovrat

Predsjednik SO Budva i potpredsjednik SDP-a Petar Odžić, sumirao je učinke vlasti nakon tridesetog avgusta 2020. godine i zaključio da je malo toga urađeno kako treba, što je za samo pet godina dovelo do sunovrata sistema.
- Bivša vlast je imala dosta mana, u unutrašnjoj politici naročito. Bilo je, nažalost, propusta i u spoljnoj! Svaka vlast koja dugo traje pokaže dosta mana, dođe do zasićenja, a građani u neznanju šta nosi nova vlast, priželjkuju promjene- kazao je Odžić.
Istakao je da, nažalost po Crnu Goru, promjene 30.avgusta se donijele &nbsp;rapidni sunovrat sistema.
- &nbsp;I ono što je valjalo, sada ne valja! Institucije sistema na koljenima, ugašena državna avio-kompanija, turizam kao strateška privredna grana na koljenima, neplanski se rapidno zadužujemo u milijardama eura, Fond zdravstva i PIO u kolapsu, u minusu državne firme koje imaju monopol na tržištu, sektor bezbijednosti vode hvalisavi glumci bez dana radnog staža. Firmama upravljaju ljudi koji su radili u kladionicama i kužinama, &nbsp;sa kupljenim diplomama i bojim se lažnim moralom! Da stvar bude gora, kriminalne grupe se i dalje ubijaju, i političari čak švercuju cigare i drogu, &nbsp;namještaju se tenderi, proganjaju nepodobni, prijeti se novinarima i nevladinom sektoru- kazao je Odžić.
Crna Gora, dodaje, u pet godina nije imala nijednu &nbsp;stranu investiciju, pokvarili smo odnose sa susjedima, a svi naši putokazi umjesto prema Briselu i Zapadu, sada gledaju prema Beogradu, Kninu, Čačku i Moskvi! Podjele (a ne pobjede) nikad nijesu bile izraženije!
- Ljudi poput Vraneša, Kovačevića, Lekića, raznih Brdži i Brdžola su postali "važni" ljudi! &nbsp;A do juče nijesu mogli isplivati ni među svojima, ne zato što su bili politički nepodobni, nego jer ne znaju ukupno 30 slova uključujući i latinično i ćirilično pismo- poručio je Odžić.
Od junačkog antifašističkog naroda, dodaje Odžić, postali smo zakrpa četničkog "Srpskog sveta", u kom su Pavle Đurišić i Draža Mihajlović i Ratko Mladić junaci, a Tito, Sava Kovačević i Blažo Jovanović kolaboranti!&nbsp;
- Požare gasimo Molebanima, &nbsp;a čuveni BB iz redova "umjerenih građana" sprečava mafijaške likvidacije, u oba slučaja jednako uspješno- dodao je Odžić.
 
Predjsednik SO Budva optimističan je da je 2027. godina novih promjena, i nada se da smo iz ovih naučili dosta, jer se iz sopstvenih grešaka najbolje uči.
- PS. Ako tada olovkom ne donesemo promjene, neće nas ni Bog moć' spasit, bilo da ga dozivate iz crnogorske ili srpske crkve, katedrale, dzamije ili sinagoge, i nevažno da li se ogrćete crvenom, zelenom i trobojnom zastavom! AMIN!- poručio je Odžić.

Odžić: Crna Gora u pet godina nije imala nijednu stranu investiciju, a naši putokazi umjesto prema Briselu, gledaju prema Beogradu, Kninu, Čačku i Moskvi

Pet je godina od čuvenog tridesetog avgusta, dana kada je Crna Gora zahvaljujući Demokratskoj partiji socijalista pokazala da je funkcionalna demokratija i da se vlast smjenjuje na izborima – bez najavljivanih tenkova i vojske na ulicama, poručili su iz DPS-a na petogodišnjicu od političke smjene.
Bilo je, ističu, potrebno da Demokratska partija socijalista izgubi izbore da bi rezultate istih konačno priznali svi.
- Danas, pet godina nakon smjene vlasti i čuvenog oslobođenja možemo, sa ove distance, objektivizirati šta su Crnoj Gori donijele političke promjene čiji su protagonisti oni koji nikad nijesu priznali rezultate Referenduma i čije je djelovanje od osnivanja pa do današnjeg dana bilo neskriveno antisistemsko i antidržavno- kazali su iz DPS-a.
Iz Demokratske partije socijalista poručili su da danas Crnom Gorom upravljaju klerikalno-nacionalistička klika koja želi da istorijskim revizionizmom od Crne Gore napravi četničku državu i uruši njene antifašističke temelje i građanski karakter. Državom danas, kako dodaju, upravljaju zlonamjerni, neznaveni i nezreli pojedinci koji sistemski uništavaju državu i koji su je doveli do političkog, ekonomskog i moralnog posrnuća.
- U ekonomskom smislu, populistički programi Evropa sad 1 i 2, koji su građanima nudili da rade manje a zarađuju više a kojima su se suštinski stotinama miliona državnog novca kupovali glasovi, doveli su do neuzastavljive eksplozije inflacije koja je postala alarmantna dok cijene usluga i proizvoda prevazilaze mogućnosti prosječnog građanina. Gašenje Montenegro Airlinesa, uništavanje aerodroma i sistemsko rastjerivanje investitora uz potpuno uništenje investicionog ambijenta dovelo je do sloma ekonomije, ugrožavanja likvidnosti privrede i ovogodišnje turističke sezone koja je najgora u posljednjih nekoliko decenija- podsjetili su iz DPS-a.
Osvrnuli su se i na bezbjednosni sektor, koji je po njima u potpunosti urušen konstantnim promjenama i pozicioniranjem partijski lojalnih kadrova koji neznaveno i iskompleksirano pokušavaju ubijediti građane kako je stanje nikad bolje dok rat klanova svakodnevno odnosi žrtve, a čitav sistem bezbjednosti ne može da ,,ulovi” spomenik Pavlu Ðurišiću i oduzme ga za potrebe krivičnog postupka.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost postala je ispostava BIA ali i drugih međunarodnih službi tako da umjesto o državnoj bezbjednosti čelnici ove institucije se staraju o tome da budu zadovoljni oni koje su sami prihvatili za svoje namjesnike. I onda nije ni čudo što na Cetinju jedan pomahnitali ubica može satima da u svom krvavom piru odnosi živote a da u tome ne bude spriječen od strane državnog aparata- navode iz ove partije.
Iz DPS-a ističu da u političkom smislu Crnom Gorom danas upravlja Crkva Srbije koja je suštinski koordinator ove parlamentarne većine dok su popovi postali predsjednici mjesnih odbora koji u političkim kampanjama od vrata do vrata, uz kletve i prijetnje, ubjeđuju građane u ispravnost glasanja pojedinih političkih subjekata – nepogrešivo, onih čija agenda podrazumijeva nestanak Crne Gore. I zato danas imamo frankeštajn Vladu koja – nikad brojnija u sastavu i podršci koju ima u Parlamentu, nikada teže usvaja ono što su njene ključne politike.
- Finalno, Crna Gora je danas ponižena država, uništenog regionalnog i međunarodnog imidža, nepouzdan partner, koja je postala slobodan teren za razigravanje velikodržavnih nacionalizama iz regiona. Ipak, rezultati posljednjih izbora, održanih u prošloj i ovoj godini pokazuju da građani otkazuju podršku tridesetoavgustovskim oslobodiocima koji su Crnu Goru oslobodili od sebe. I zbog toga će naredni parlamentarni izbori, kad god oni bili, biti sudbonosni za državu. Na njima će se glasati za i protiv opstanka Crne Gore i nijedan građanin, kojem je država na srcu, nema pravo da u toj borbi ne uzme učešće- zaključuju iz ove partije.

DPS: Pola decenije posrnuća i poniženja države, tridesti avgust donio sistemsko uništavanje Crne Gore

Pet godina je od političkog zemljotresa 30. avgusta 2020. godine, a akteri na svim polovima crnogorske političke scene, i nakon promjene uloga, pokazali su se nedoraslima da u interesu države i njenih građana vode političko-društvene procese.&nbsp; Bezbjednosni sektor je izbušen još dolaskom Dejana Vukšića na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost u decembru 2020. godine, permanentno se narušavaju odnosi sa susjedima, a godinama unazad agenti BIA-e značajno i subverzivno utiču na društveno-političke procese u državi. Govor mržnje je u usponu, Crna Gora medijski je okupirana, sloboda medija sve više upitna, dok se čini da su jedini segmenti društva koji jačaju vjerske organizacije - dominantno Crkva Srbije. Sa druge strane nekadašnja vlast nije se snašla u ulozi opozicije. Više puta je pokazala nemoć i odsustvo svježih ideja. U više navrata je, kako se to kaže, „prosula“ energiju građanskog nezadovoljstva i otpora –od protesta povodom nasilnog ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, preko potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora, do demonstracija protiv neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku koji su se održavali od sloganom „Ima nas“, dok se „otpor“ promjeni identiteta Skupštine Crne Gore završio lijepljenjem stikera preko loga „Zetske banovine“. <h2>Institucije poligoni partijskog plijena</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u razgovoru za Portal ETV kaže da je 30. avgust 2020. veoma važna tačka u političko-društvenoj istoriji Crne Gore, jer je unio koncept smjenjivosti vlasti u savremenu crnogorsku političku praksu.&nbsp; - Posebna vrijednost je što je do toga došlo mirnim putem, iako se suštinski radilo o svojevrsnom političkom zemljotresu. Za mnoge je 30. avgust bio i simbol nade da Crna Gora može postati funkcionalna demokratija u kojoj se vlast ne samo mijenja, već i odgovara građanima i građankama i posvećeno radi u javnom interesu – kaže Uljarević.&nbsp; Međutim, kako kaže, umjesto obećane i očekivane &nbsp;konsolidacije institucija, svjedočili smo njihovom daljem urušavanju i zarobljavanju, samo sada kroz nove partijske i partikularne interese.&nbsp; - To jasno pokazuje da smjenjivost vlasti sama po sebi ne znači i demokratizaciju, ako nema političke volje i vizije da se institucije izgrade kao stubovi opšteg dobra, a ne poligoni partijskog plijena – kaže ona. Mnogo je bilo priče o tome kako u Crnoj Gori nijesmo dobili „promjene“, vać samo „zamjene“. Uljarević smo pitali da li je to baš tako, te što je suštinski drugačije i sa kojim novim fenomenima se suočava crnogorsko društvo. - U ovoj prvoj petoljetki nije bilo suštinskih i kvalitativnih promjena, jer je logika odnosa prema institucijama i javnim resursima ostala ista – i dalje se tretiraju kao poligon za jačanje partijskih infrastruktura i zadovoljenje privatnih interesa. Dodatno, sada imamo zabrinjavajuću i otrovnu radikalizaciju javnog prostora, ideološki revizionizam usmjeren na mijenjanje nekih temeljnih vrijednosti, kao i nedopustiv upliv crkve u procesima donošenja političkih odluka, i uticaj susjedne Srbije, za čiju vlast je Crna Gora samo privremeno izgubljena teritorija – ističe Uljarević. Dodaje da je, iako su se promijenili akteri, model ostao isti, ali u mnogo čemu ogoljeniji, agresivniji i beskrupulozniji, sa sve slabijim institucijama i sve dubljim društvenim podjelama. Komentarišući poruke Andrije Mandića iz predsjedničke predizborne kampanje kada je govorio kako mu sopstveni potezi iz prošlosti, koji su dijelili društvo, „leže na duši“ uz obećanje da će uraditi sve „da se pomirimo“, Uljarević kaže da su te poruke bile providan marketinški trik, a ne iskrena namjera.&nbsp; - Uostalom, i nakon te kampanje u kojoj je Mandić neuvjerljivo glumio pomiritelja imali smo niz postupaka kojima je pokazao da mu je zapravo cilj osnaživanje podjela, uz nametanje jedne ideologije. Njegova politička snaga ne počiva na pomirenju, već upravo na održavanju konflikta i priču o ugroženosti jednog naroda, jer bez njega nema ni njegove političke relevantnosti – ističe ona. <h2>EU agenda</h2> Osvrćući se na činjenicu da je sve očiglednije da današnja vlast, makar velikim dijelom, nije iskreno evropska, već da se EU koristi kao paravan za sprovođenje raznih partijskih agendi, Uljarević kaže da se Crnoj Gori, zbog međunarodne konstelacija odnosa, otvorila izvanredna šansa.&nbsp; - Naime, EU je, u svojoj želji da revitalizuje politiku proširenja, u mnogo čemu počela da favorizuje Crnu Goru, kako bi motivisala i stimulisala vlasti da proces pristupanja dinamiziraju. Vlasti to zloupotrebljavaju, od poklonjenog IBAR-a do mnogih drugih prednosti, stalno testirajući strpljenje institucija EU i država članica – kaže ona.&nbsp; Prema njenom mišljenju, to, naravno, nije dugoročno održivo, i zato sve češće kroz izvještaje različitih institucija EU imamo vrlo kritički ton, ali i to vlast bagateliše. ž - Problem je što aktuelna vlast živi u iluziji da se legitimitet može beskonačno održavati pukim simuliranjem reformi i lokalnim trikovima. Takva politika ne približava nas EU, a Crnu Goru može, kada se međunarodne okolnosti promijene, skupo koštati i gurnuti nas unazad – smatra Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025083009080_6ec242e1b93da27918940e83e568ebd08a84180055f00f234b69358e6221362b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025083009080_6ec242e1b93da27918940e83e568ebd08a84180055f00f234b69358e6221362b" data-rendition-name="original" width="1173" height="600" loading="lazy" alt="Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović"> <figcaption>Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović</figcaption> </figure>  Na pitanje da li je EU, kroz pritiske i intervencije, jedini pravi garant da Crna Gora ne sklizne u potpunu autokratiju, te koliko je ispravan pristup da crnogorsko društvo čeka na tu vrstu „vanjske intervencije“, posebno kada imamo u vidu najsvježiji primjer u slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović - da mišljenje Venecijanske komisije na kraju nije rezultiralo nikakvom konkretnom akcijom, odnosno rješenjem – Uljarević kaže da EU jeste ključni akter, ali nikako ne i garant Crna Gora neće skliznuti u nedemokratski režim.&nbsp; - Spoljni pritisci i preporuke su dragocjeni, ali bez unutrašnje energije i spremnosti na otpor oni ostaju mrtvo slovo na papiru. Mišljenje Venecijanske komisije u slučaju sutkinje Đuranović to je najbolje pokazalo - bez unutrašnje volje za akcijom, spoljne preporuke ne mijenjaju realnost. Znači, presudan je građanski duh, odvažnost, dosljednost i stalna budnost i rad onih koji brane demokratske vrijednosti. Ako društvo čeka da Brisel obavi njegov posao, onda smo već na klizavom terenu, jer se demokratija gradi i brani iznutra – ističe Uljarević. <h2>Tačka bez povratka?</h2> Na pitanje da li je crnogorsko društvo, nakon pet godina od političkih promjena, došlo do „tačke bez povratka“ kada se u obzir uzmu činjenice o urušenom bezbjednosnom sektoru, narušavanju odnosa sa susjedima, porastu govora mržnje, ugrožavanju medijskih sloboda i građanskih aktivista, te zabrinjavajućem rastu uticaja crkve, ili je ipak taj proces reverzibilan, Uljarević kaže da još uvijek nismo na tački bez povratka, ali da se krećemo u lošem pravcu. &nbsp; - I to nije samo subjektivna ocjena, empirijski podaci to potvrđuju. Po CG pulsu, istraživanju koje CGO i Institut DAMAR periodično sprovode, početkom ove godine oko 45% građana i građanki ocijenilo je da se Crna Gora kreće u pogrešnom smjeru, dok je manje od 36% smatralo da ide u dobrom, a gotovo petina nije imala stav. Podsjećanja radi, 2020. godine, neposredno pred smjenu vlasti, 35.5% je vjerovalo da zemlja ide u pogrešnom, a 34.7% u pravom pravcu. Dakle, nakon prve petoljetke od promjene vlasti, percepcija da država ide pogrešnim putem značajno je porasla – kaže Uljarević. Izvršna direktorica CGO ističe da je opasno i što institucionalni vakuum sve češće popunjava crkva, koja želi da preuzme ulogu regulatora društvenih i političkih procesa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830080852_6ad9765d1c391295b75229b7988e545c750b5b7f8e6fa554912d73e091c77edb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830080852_6ad9765d1c391295b75229b7988e545c750b5b7f8e6fa554912d73e091c77edb" data-rendition-name="original" width="1440" height="960" loading="lazy" alt="Državni vrh u Hramu u Podgorici"> <figcaption>Državni vrh u Hramu u Podgorici</figcaption> </figure>  - Time se slabi autoritet države i produbljuju podjele, a Crna Gora rizikuje da umjesto demokratije dobije teokratizovanu politiku i permanentnu nestabilnost. Ipak, na pozitivnoj ravni - društvo pokazuje otpornost. Građanski protesti, inicijative civilnog sektora i sve jasniji zahtjevi građanstva za nezavisnim institucijama i vladavinom prava potvrđuju da postoji potencijal za otpor autoritarnim tendencijama – navodi ona. &nbsp; <h2>Opozicija – čekanje bez strategije</h2> Komentarišući bivšu vlast u ulozi opozicije, Uljarević navodi da je prvi mandat u opoziciji bivša vlast uglavnom provela u lamentiranju i niskom startu, čekajući da se okolnosti „same od sebe“ promijene i vrate ih na stare pozicije.&nbsp; - Taj trend se, nažalost, nastavlja i danas: bez proaktivnosti, bez nametanja tema u javnosti i bez potrebne agilnosti da svakodnevno prate i koriste slabosti novih vlasti. &nbsp;Umjesto da se transformišu u odgovornu i konstruktivnu opoziciju, ostali su zarobljeni u narativu „vlasti u egzilu“. Time ne grade novi politički kapital, već ga rasipaju u čekanju bez strategije, pretvarajući se u pasivne posmatrače umjesto u relevantne aktere političkih procesa – kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830080856_86095f9f0a508226d6988506d3798d57027a6b73c690614ed55e24ab59c30c05.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830080856_86095f9f0a508226d6988506d3798d57027a6b73c690614ed55e24ab59c30c05" data-rendition-name="original" width="1907" height="1075" loading="lazy" alt="Poslanici opozicije lijepe naljepnice preko novog loga Skupštine"> <figcaption>Poslanici opozicije lijepe naljepnice preko novog loga Skupštine(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Opozicija, kako kaže, nije znala da kanališe energiju građanskih protesta i građanskog otpora u održiv politički proces.&nbsp; - Protesti su korišćeni ad hoc, često bez vizije, plana i jasne strategije, pa su se pretvarali u kratkotrajne performanse koji nijesu ostavljali trajniji politički trag. Time je potrošena dragocjena energija građana i građanki koji su bili spremni da se bore za principe, a njihova volja obesmišljena kroz improvizaciju i simboličke geste, umjesto ozbiljne političke artikulacije – ističe Uljarević. Prema njenom mišljenju, do sada je opozicija propuštala šansu da od spontanog otpora stvori organizovan pokret za promjenu, a to je nerijetko vodilo razočaranju i pasivizaciji dijela građanskog korpusa.&nbsp; - Vidjećemo da li je iz toga izvukla neke lekcije – kaže Uljarević. Na pitanje kako objašnjava to da opozicija nikada nije prihvatila prijedloge određenih intelektualnih krugova o formiranju vlade u sjenci, te što se, potencijalno, moglo postići takvim djelovanjem i da li se na to može gledati kao na propuštenu priliku, ili se ipak radilo o ispravnoj odluci, Uljarević kaže da je „presudno bilo da opozicija pokaže rad i posvećenost, a to je izostalo“.&nbsp; - Nije suština u formi - da li se ona zove „vlada u sjenci“ ili drugačije - već u tome da se kroz konkretan angažman, stručne prijedloge i dosljedno praćenje vlasti, građanima i građankama ponudi uvjerljiva alternativa i pokaže spremnost za preuzimanje odgovornosti. Umjesto toga, opozicija se uglavnom zadržala na sporadičnim kritikama, što je premalo da bi se izgradila ozbiljna politička snaga, jer građani i građanke očekuju da vide spremnu alternativu, a ne samo opoziciju koja reaguje iz defanzive – ocjenjuje Uljarević. <h2>Aktivno građanstvo</h2> Na pitanje gdje građani danas mogu tražiti izlaz – u novim političkim pokretima, u civilnom društvu ili u pasivnom otporu, ako ni vlast ni opozicija nijesu ponudile suštinsku alternativu, izvršna direktorica CGO kaže da je jedini stvarni izlaz aktivno građanstvo.&nbsp; - To je dug i zahtjevan proces, ali nema prečica - demokratija se ne gradi čekanjem na spasioca, već time što svaki građanin i građanka preuzimaju svoj dio odgovornosti i daju konkretan doprinos da izabrani predstavnici budu u punoj mjeri odgovorni – kaže Uljarević. To, kako kaže, znači: tražiti transparentnost, podržavati inicijative koje jačaju vladavinu prava i slobodu medija, a ne povlačiti se u apatiju ili pasivni otpor.&nbsp; - Nova politička energija može doći i kroz građanske inicijative, društvene pokrete i civilni sektor, ali samo ako građani i građanke ostanu istrajni i pokažu da ne pristaju na politiku bez sadržaja i bez odgovornosti. Tek tada se otvara prostor za istinske promjene – zaključuje Uljarević.

Duško Mihailović

Uljarević: Javni prostor otrovno radikalizovan, opozicija pasivni posmatrač bez strategije

Božena Miljić

''Opterećeni'' prošlošću, ali iz nje ne učimo: Istorija Crne Gore se brutalno prekraja i zloupotrebljava za tuđe interese

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Crnogorska vlast i opozicija treba da pojačaju svoju ozbiljnost, a politička scena je od 2020. godine pretvorena u političku trgovinu, smatra predsjednik Centra za međunarodnu politiku i evropske integracije Miodrag Lekić.
- Taj momentum 30. avgusta je izgubljen i jako teško ga je vratiti. Nikad nijesam mislio da je to nulta tačka u istoriji, niti sam taj datum idealizovao, ali bio je to trenutak promjena da se pokuša nešto ozbiljno - ocijenio je Lekić.
Lekić navodi da se politika u Crnoj Gori nakon 30. avgusta svela na dioničarsko trgovačko društvo.
- To je jedna trgovina da bi se došlo do zbira koji ima većinu. Koalicije jesu u jednom dijelu stvar dogovora, ali nikako da se ide baš ovako brutalno: da svako ima svoj feud - smatra Lekić.
Lekić je prokomentarisao i aktuelnu crnogorsku političku scenu, primijetivši da kada član DPS-a kritikuje Vladu, on ne kritikuje cijelu Vladu i premijera.
- Krivci su dakle jedan segment Vlade. Tu se teži dosta providnom i jeftinom triku: da se izbaci jedna grupacija koja je dežurni krivac i genetski destruktivna na ovom prostoru – a da oni (DPS) uskoče u Vladu - komentariše Lekić u emisiji “Klub Aplus”.
<h2>Propaganda uzela maha, pitanje je da li će EU i NATO opstati</h2>
Lekić nije siguran da Crna Gora ostavlja utisak ozbiljne zemlje koja se bazira na pravilima.
- Građani trebaju malo ozbiljniji rječnik, bez propagande koja je uzela maha na političkoj sceni Crne Gore već duži period. A tu se treba suočiti sa ozbiljnim promjenama na međunarodnom planu, gdje se dovodi u pitanje da li će Evropske unije i NATO-a uopšte biti - ukazao je Lekić.
Lekić je podsjetio da su Slovenija i Hrvatska pred ulazak u Evropsku uniju bile jako složne, dok se u Crnoj Gori konstantno “vodi neprekidna borba”.
- Te zemlje su pred ulazak u EU figurativno zakopale ratne sjekire. Bili su podređeni tom cilju, ojačali su snage i iskazali su ozbiljnost prema partnerima. Kod nas se nastavlja neprestana borba. Ja jesam pristalica pluralizma i legitimnih konfrotacija, ali sam pristalica i zajedničkih stvari - zaključio je Lekić.

Lekić: Crnogorska politička scena pretvorena u političku trgovinu, nikad nijesam idealizovao 30. avgust

Doček hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, najavljen za sjutra u 15 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, otkazan je, objavio je Hrvatski rukometni savez.
Rukometaši traže nastup Marka Perkovića Tompsona, na što Grad Zagreb nije pristao.
- Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog štaba i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Tompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, štaba i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti. Ujedno zahvaljujemo svim gradovima u Hrvatskoj koji su ponudili organizaciju dočeka našim reprezentativcima, ali budući da je riječ o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji, smatramo da bi doček trebao biti u glavnom gradu svih Hrvata i na centralnom trgu kao što je to uvijek do sada bio slučaj. Svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, uz zahvalnost, organizovaćemo i utakmice kako bismo mogli zajedno proslaviti ovaj veliki uspjeh naše reprezentacije - piše u saopštenju.

Otkazan doček rukometaša u Zagrebu

Komercijalni putnički avion sletio je danas u glavni grada Sudana, Kartum, što je tek drugi put otkako je prije skoro tri godine izbio razorni rat u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji izazivajući najveću humanitarnu katastrofu u svijjetu.
Avion na domaćoj liniji avio-prevoznika SUDANAIR, dočekan izlivima oduševljenja, sletio je na Međunarodni aerodrom u Kartumu, objavila je državna novinska agencija SUNA.
Avion je poletio iz grada Port Sudana, na istoku Crvenog mora, koji je bio privremeno sjedište Vlade dok se početkom ove godine nije vratila u Kartum.
Ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Kartumu je ključni korak u naporima Vlade da normalizuje život u Kartumu, uništenom tokom rata vojske i odmetnutih vojnih Snaga za brzu podršku (RSF).
Prvi je u Kartum u oktobru prošle godine sletio avion privatne kompanije Badr Airlines. U to vrijeme RSF su gađale aerodrom da ga Vlada ne bi otvorila, ali je Vojska potom preotela grad od RSF-a.
Rat u Sudanu je počeo u aprilu 2023. godine kada je borba za vlast Vojske i RSF-a prerasla u otvorene borbe u Kartumu i drugim djelovima zemlje. Aerodrom je teško oštećen već u prvim nedjeljama rata.
U razornom ratu je poginulo više od 40.000 ljudi, po podacima UN-a, ali humanitarne grupe kažu da je to potcijenjen broj i da bi pravi broj mogao biti mnogo veći.
To je stvorilo najveću humanitarnu krizu u svijetu, sa više od 14 miliona ljudi u izbjeglištvu, podstaklo epidemije i masovnu glad u Sudanu.

Putnički avion sletio u Sudan posle tri godine, dočekan s oduševljenjem

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras oko 21 čas na putu Grahovo – Risan, u mjestu Dragalj.
- U udesu su učestvovala dva putnička vozila, dvije osobe su lakše povrijeđene - saopštili su iz Operativno komunikacionog centra policije (OKC) za Portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-dragalju-dvije-osobe-povrijedene">Analitika.</a>
Iz OKC su dodali da saobraćaj na toj dionici nije u prekidu.
Uviđaj je u toku.

Udes u Dragalju: Dvije osobe povrijeđene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da ga više od <a href="https://www.justice.gov/epstein">tri miliona stranica dokumenata</a> povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, koje je Ministarstvo pravde ove zemlje objavilo nedavno, „oslobađaju optužbi“.
U izjavi za medije naveo je da ih do sada još nije pogledao. 
- Nisam vidio dokumente lično, ali su mi rekli neki veoma važni ljudi da me oni ne samo oslobađaju, već da pokazuju suprotno od onoga što su radikalna ljevica i drugi očekivali - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu „Air Force One“, prenosi „Tajms“.
Tramp, koji je inače priznao da je bio prijatelj sa Epstinom, više puta je negirao bilo kakvu umiješanost ili saznanja o njegovim seksualnim zlodjelima, pravdajući se time da se njihovo prijateljstvo završilo prije mnogo godina.
<h3>Među materijalima dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija</h3>
Podsjetimo, Ministarstvo pravde SAD objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloljetnih djevojaka i vezama sa moćnim osobama, prenose agencije.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je da je među sadržajem i preko dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija.
Materijali su postavljeni na veb-sajtu ministarstva i obuhvataju dio zapisa koji su bili zadržani u decembarskom izdanju, prenosi Fonet.
Objavljivanje se vrši prema Zakonu o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenom nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, koji obavezuje vladu da otvori dosijee o preminulom finansijeru i njegovoj dugogodišnjoj saradnici i nekadašnjoj djevojci Gislejn Maksvel.
- Današnje objavljivanje predstavlja završetak veoma obimnog procesa identifikacije i pregleda dokumenata kako bi se obezbijedila transparentnost prema američkom narodu i poštovanje zakona - izjavio je Blanš na konferenciji za novinare.
<h3>Nije sve objavljeno</h3>
Nakon što je Kongres propustio rok za potpuno objavljivanje dosijea, koji je istekao 19. decembra, Ministarstvo pravde angažovalo je stotine advokata za pregled zapisa i utvrđivanje šta treba zatamniti radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja. Zadržani su podaci koji bi mogli ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti lične podatke potencijalnih žrtava.
- Sve žene, osim Maksvelove, zatamnjene su na danas objavljenim video snimcima i fotografijama - precizirao je Blanš.
Ukupan broj dokumenata za pregled popeo se na oko šest miliona, uključujući duplikate, navelo je Ministarstvo.
U decembru su objavljene desetine hiljada stranica, uključujući fotografije, transkripte razgovora, evidencije poziva i sudske zapise – većinom ranije javno dostupne ili u velikoj mjeri zatamnjene.
Među njima su bili logovi letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom 90-tih godina, prije nego što su se posvađali, kao i nekoliko fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu javno optuženi za bilo koje krivično djelo u vezi sa Epstinom, a obojica su negirali da su znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
Epstin je izvršio samoubistvo u njujorškom zatvoru avgusta 2019, mjesec nakon federalne optužnice za trgovinu ljudima u seksualne svrhe.
Maksvelova je 2021. osuđena u Njujorku za trgovinu ljudima na 20 godina zatvora, koje služi u Teksasu.
Ona takođe negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu optužili nikog drugog u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem, iako je jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Gifri, u tužbama optuživala da je on organizovao njene seksualne susrete sa brojnim političarima, biznismenima i drugim uglednicima – što su svi negirali.
Među optuženima je bio i britanski princ Endrju, rođeni brat kralja Čarlsa, koji se vansudski nagodio za neotkrivenu sumu, poslije čega je lišen kraljevskih titula.

Tramp o novim Epstinovim fajlovima: Nisam ih vidio, ali čujem da me oslobađaju optužbi

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Politika

Knežević: U ponedjeljak predajemo predloge o državljanstvu, jeziku i trobojci, dovoljno je da glasaju PES, Demokrate i ZBCG

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

Hronika

UP: Šire se zlonamjerne, uvrjedljive i neistinite informacije o istaknutim policijskim službenicima, građani da se uzdrže od dijeljenja malicioznih sadržaja

Tag: 30-avgust