Četiri godine je prošlo od građanskog protesta na Belvederu protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović- Musić. &nbsp;
Smatra da je 5. septembra 2021. godine prestala da postoji crnogorska država i svima je od toga dana trebalo da bude jasno šta će se dešavati u crnogorskom društvu.&nbsp;
Sve je počelo, prisjeća se Pajović-Musić, 4.septembra 2021. godine kada su građani probili policijski kordon i oko jedan sat poslije podne izašli na Belveder, gdje su ostali do sjutradan i 6 sati ujutru.
Prisjećanje, kaže ona, na taj događaj nosi različite emocije, od osjećaja dostojanstva i ponosa zbog zajedništva i nacionalnog jedinstva do buđenja građanskog otpora. Tu je, kaže Pajović-Musić, i osjećaj gorčine zbog saznanja koliko su zloupotrebljene institucije Crne Gore, od strane kriminalaca, pravoslavnih bratstava i srpske službe.
- Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma i te fašističke čizme, koja je te godine došla u obliku unutrašnjih uzurpatora. Tako da možemo da smatramo da je Belveder jedna nit koja povezuje i 13.jul 1941.godine kada smo imali opštenarodni ustanak, ali bile su drugačije istorijske okolnosti. Međutim u kontekstu podizanja građanske svijesti, ujedinjavanja nacionalnog zajedništva to se opet desilo na Belvederu 2021.godine - rekla je Pajović - Musić
Kaže da se 5. septembra desio jedan udruženi zločinački poduhvat, jer je količina sile prema građanima predstavlja nešto što građani Cetinja i Crne Gore nikad neće zaboraviti. &nbsp;Sam Belveder je bio pokazna vježba dokle i kako su, kaže ona, spremni da idu, pa je posle Belvedera došla druga Vlada Dritana Abazovića koja je potpisala Temeljni ugovor.
- Belveder je samo početak niza događaja koji su kulminirali, sve što nijesu pokazale dvije, ili tri godine, ono što smo mi pričali šta crkva Srbije radi, kada smo je nazivali po imenima kako jeste. To nije duhovna i religijska organizacija, to je organizacija teroristička, paramilitarna, parapolitička, tada su nas smatrali ekstremistima, nazivali raznim imenima, a mi smo samo vidjeli njihovo pravo lice. To što nijesu pokazale dvije, tri godine, pokazalo je pet, sada je cijela Crna Gora vidjela, pogotovu kroz slučaj postavljanja spomenika ratnom zločincu, to se više ne krije, već javno radi. Belveder je bio pokazatelj kuda će ići crnogorsko društvo - naglasila je Pajović - Musić.
Poručuje i da je Belveder zajednički imenitelj svima, pa poziva sve koji su bili na Cetinju &nbsp;da se prisjete šta su jedni drugima tih dana &nbsp;značili.&nbsp;
- To nacionalno zajedništvo, to građansko zajedništvo u borbi protiv fašizma, kleronacionalizma u tom obliku treba da nam bude vodilja, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo ovo zlo koje je snašlo Crnu Goru - zaključila je Pajović-Musić.
Pajović-Musić je kazala da će se godišnjica Belvedera održati u nedjelju 7.septembra u 17 sati, na platou pored Biljarde, ispred manastira. Dodaje da je skup prijavljen i odobren, a organizator skupa je NVO Centar za građanska prava.&nbsp;
Poručuje da je cilj miran i dostojanstven skup, koji će biti podsjećanje na vrijednosti građanskog društva i antifašizma.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajović-Musić: Samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo zlo koje je snašlo Crnu Goru

Cetinje je šifra opstanka Crne Gore, ali Cetinje i Belveder nijesu samo Cetinjana, Cetinje i Belveder su svih onih koji žive u Crnoj Gori i koji žele dobro Crnoj Gori, koji žele suverenu, pro evropsku Crnu Goru - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik OO te partije na Cetinju - Oskar Huter.
Prisjećajući se 5. septembra 2021.godine, Huter poručuje da je Belveder jedan od ključnih trenutaka, novije crnogorske istorije.&nbsp;
- Belveder je znak otpora, simbol slobode, mjesto koje šalje poruku građanima Crne Gore da je to onaj momenat kada su Crnogorci i građani Crne Gore goloruki izašli da brane identitet crnogorski, suverenitet, da brane i nacionalne crnogorske interese - rekao je Huter.&nbsp;
S druge strane, podsjeća Huter, Belveder je pokretač i neke nove energije, jer su građani shvatili da institucije ne rade svoj posao, pa su izašli i, kako kaže, pokazali da postoji sloga i energija koja će se suprotstaviti nekim naumima. Podsjeća da su uz policijsku represiju i zloupotrebu cijelog državnog aparata, uspjeli da ustoliče popa crkve Srbije.
- Uspjeli su da ga isporuče uz neka pancirna ćebad, čime je sami čin ogoljen do srži, time je crkva Srbije pokazala šta je ona zapravo. Ona se 2020.godine željela predstaviti u nekom drugom svjetlu, time što se navodno borila za neka vjerska prava, a naprotiv, vidjeli smo 2021. da to nijesu vjerska prava, da je to bio isključivo jedan politički atak na Cetinje, Crnu Goru, na dostojanstvo Crne Gore. Onome koji je isporučen građani Crne Gore su rekli ono što nijesu nijednom vladici na taj način rekli - da nije dostojan onog mjesta gdje sjedi, trona sv.Petra Cetinjskog. Nije dostojan i to je jako bitna poruka u tom procesu - istakao je Huter.
Cetinje je srž crnogorskog identiteta, poručuje Huter, pa je u tom smislu konstantna meta. &nbsp;
- Cetinje je, na kraju krajeva, perjanica antifašizma u Crnoj Gori, ali i u bivšoj Jugoslaviji, Cetinje je grad heroja, onda vam je jasno da oni koji zastupaju vrijednosti fašizma imaju težnje i stremljenja protiv Cetinja, jer ako uspijete da slomite taj duh koji ovdje rađa i njeguje, onda ste na pola posla da uradite i ono što su krajni naumi - zaključio je Huter.

Huter: Cetinje je perjanica antifašizma i grad heroj, Belveder je simbol otpora i slobode

Saradnik na Fakultetu političkih nauka dr Nemanja Batrićević za Antenu M poručuje da je i nakon četiri godine značaj Belvedera neosporno velik, prije svega u simboličkoj ravni.
Batrićević napominje da je Belveder mjesto gdje se nacionalno dostojanstvo Crnogoraca branilo dva puta u razmaku od 80 godina i to oba puta protiv istog neprijatelja – velikosrpskog nacionalizma.
- Ta istorijska kopča je razlog zašto je Belveder postao referenca koja je već sad dio popularne kulture i kolektivnog śećanja - napominje on.
Na pitanje kako vidi značaj protesta na Belvederu, njegove rezultate u stvarnoj i simboličkoj ravni, Batrićević kaže:
- Jednako je vjerovatno čuti o Belvederu na promociji knjige, na stadionu ili u kafani. Naravno, simbolika nije linearna stvar. Neki događaji ostvare svoj potencijal za oblikovanje kolektivne svijesti ranije, neki kasnije. Ono što je sad već jasno je da će buduće generacije, kad budu suočene sa sličnim pokušajima narušavanja nacionalnog dostojanstva, neminovno crpiti inspiraciju i snagu otpora iz Belvedera - poručuje Batrićević.
Sagovornik Antene M ističe da je energija i reakcija tog 5. oktobra 2021. bila organska koju ne mogu u potpunosti uništiti ni političke partije koje su njom trgovale.
Batrićević smatra da ta energija u praktično-političkom smislu nije nestala, već da su suverenističke partije nesposobne da je mobilišu u adekvatnu političku akciju.
- Tada poljuljana vlast na nacionalnom nivou našla je izlaz u manjinskoj podršci DPS-a Abazovićevoj vladi, iz koje je izašao Temeljni ugovor, dok je lokalnu vlast na Cetinju SDP odlučio praviti sa onima koji su toga dana bili zabrinuti prije svega za zdravlje Joanikija Mićovića. Duh Belvedera je beskompromisna borba, a to nažalost nije duh suverenističkih partija u Crnoj Gori. Otuda je simbolički značaj Belvedera ostao veći od praktično-političkog. No, ako moram birati između dva, makar na duže staze, simbolika je od veće važnosti - napominje naš sagovornik.
A tokom krize na Cetinju, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić formirao je tijelo nepoznatih nadležnosti I sa sastanka istog objavio fotografiju na društvenim mrežama na kojoj se vide tadašnji poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, šef ANB-a Dejan Vukšić te ministarka odbrane Olivera Injac.
Moglo se naslutiti da su se iz “VAR sobe”, kako je fotografija dobila naziv na društvenim mrežama, izdavale naredbe kako “posao” privesti kraju.
Batrićević ističe da su, liše tadašnjeg premijer Krivokapića, većina ostalih i danas u državnom vrhu, na ovaj ili onaj način.
- Oni su toga dana bili u službi jedne vjerske organizacije, a protiv građana u čije su ime navodno vršili te funkcije. Radi se o vjerskim fanaticima koji su na funkcije „apostola“ došli voljom Crkve Srbije. I danas vladaju u korist Crkve Srbije. Ali još samo kratko. Ubrzo će, baš kao i Abazović, „odraditi“ svoje i biti skrajnuti u korist partija bivšeg DF-a. U naredne dvije ili tri godine na političkoj sceni vjerovatno neće biti Milatovića i Spajića, a Mandić i Knežević će do tada ostvariti sve svoje srednjoročne planove. Možda Spajić i Milatović tada shvate zbog čega ih je na Belvederu čekala blokada. No, biće kasno. Crna Gora je već danas manje demokratsko, građansko i sekularno društvo. Podrška za učlanjenje u EU je na istorijskom minimumu. Već odavno se ne ponašamo kao NATO članica i niko na Zapadu ne vjeruje da smo išta više od Trojanskog konja Rusije i Srbije. Belveder je u potpunosti razotkrio to navodno „umiveno“ lice nove elite. Bogobojažljivi Milatović i Spajić, današnji predśednik i premijer, su opsesivno insistirali na ustoličenju na Cetinju čak i po cijenu sukoba, samo da im vladika ne zamjeri. To su mrlje koje se ne spiraju lako - napominje Batrićević.
Na pitanje koliko je važno to što je Belveder postao svojevrsna lozinka za otpor posrbljavanju Crne Gore, što ga navijači reprezentacije redovno skandiraju na utakmicama, naš sagovornik odgovara:
- Izuzetno je važno, jer to je način da se stvori međugeneracijska veza i da se od takvih epizoda napravi model ponašanja. Nažalost, siguran sam da Belveder 2021. nije posljednjih Belveder. To je jasno iz činjenice da je toga dana u potpunosti razoktriven jedan šizofreni narativ i patološka mržnja prema koju oni imaju prema Cetinju kao simbolu Crne Gore i stožeru crnogorske nacije. Taj narativ sa jedne strane tvrdi da je Cetinje beznačajno mjesto (selo), bez kulture ili istorijske važnosti, koje treba dekontaminirati. Sa druge, spremni su da rizikuju oružani sukob da vazduhom dostave vladiku Crkve Srbije kako bi se simbolični čin ustoličenja desio baš na Cetinju - poručuje Batrićević.
Batrićević napominje da Crna Gora nikad neće biti njihova i da Cetinje nije njihovo, te da otuda dolazi kriminalizacija Cetinja, otvorena stigmatizacija njenih stanovnika, šikaniranje i ignorisanje familija ljudi stradalih u masovnim ubistvima.&nbsp;
- Belveder je pokazao da Crnogorce i Cetinje nije lako poniziti. Toga dana su osramoćeni kućama otišli Joanikije Mićović, crnogorska policija i pomenuti iz VAR sobe. Oni nijesu odustali od Cetinja i Lovćena, ali otpor na koji su naišli na Belvederu 2021. godine čini da se nije lako odlučiti na takav potez ponovo. Kad čuju da se na stadionu pjeva Belvederu, za njih je to podśetnik na neostvareno i opomena da je duh otpora živ. Zato ih Belveder žulja - zaključuje Batrićević.

1084x550

Batrićević: Siguran sam da Belveder 2021. nije posljednji Belveder

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović odlikovao je danas oficira Jovana Radetu ordenom Svetog Petra II lovćenskog Tajnovica za "hrabrost i ljubav prema crkvi naročito na dan ustoličenja Mitropolita".
Radeta je, inače, bio jedan od pilota vojnih helikoptera koji su u zoru 5. septembra izveli operaciju prebacivanja klira Crkve Srbije na Cetinje, čime je obezbijeđeno desantno ustoličenje mitropolita Joanikija.
Tog 5. septembra 2021. godine, po naređenju tadašnje ministarke odbrane Olivere Injac i naredbi načelnika Milutina Đurovića, pilot Jovan Radeta ušao u jedan od dva spremna helikoptera „Bell 412“ i, kako se ispostavilo, uspješno izvršio operaciju transporta sveštenika Crkve Srbije i njihove zaštitne pratnje koju je predvodio komandir Miloš Rakonjac, zajedno sa nekoliko pripadnika Odjeljenja za zaštitu ličnosti crnogorskog MUP-a i više lica za koja se osnovano vjeruje da su bili iz redova srpskih specijalaca, takozvanih ,,kobri“.

Joanikije odlikovao pilota koji je učestvovao u helikopterskom prebacivanju sveštenstva na Cetinje 5. septembra 2021.

Informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E vodi Amra Tahirović, a gost večerašnjeg izdanja je Miloš Đuričković, međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza.
Centralna tema emisije biće odluka Demokratske narodne partije da napusti vlast.&nbsp;
DNP je povukla podršku Vladi Milojka Spajića, dok je klub odbornika te partije otkazao podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću. Predsjedništvo DNP-a zadužilo je lidera partije Milana Kneževića da u što skorijem roku inicira razgovore sa predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem o daljoj budućnosti koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
U emisiji će biti riječi i o aktuelnim dešavanjima u diplomatskim odnosima, nakon što je ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić pozvan na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova povodom objave kojom je na neprimjeren način komentarisano pitanje statusa srpskog jezika u Crnoj Gori.
Takođe, u fokusu će biti i pitanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice – ko snosi političku i institucionalnu odgovornost za ovaj propust i kakve posljedice treba da uslijede.
Emisiju "24 sata" pratite na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Miloš Đuričković

Članica Demokratske narodne partije i doskorašnja ministarka saobraćaja Maja Vukićević oglasila se na društvenim mrežama nakon što je DNP napustila parlamentarnu većinu, a ona podnijela ostavku na ministarsku funkciju.
Kako je navela u objavi na Fejsbuku, ostavku je podnijela u skladu sa ranijim najavama i političkim dogovorom unutar partije.
- Danas sam podnijela ostavku na funkciju ministarke saobraćaja u Vladi Crne Gore. Na tu funkciju sam izabrana na predlog Demokratske narodne partije, koja od danas više nije dio parlamentarne većine, i kao što smo obećali – kolega Zogović i ja smo ispoštovali datu riječ - poručila je Vukićević.
Ona je istakla da je ponosna na rezultate koje je Ministarstvo saobraćaja ostvarilo tokom njenog mandata.
- Bila mi je izuzetna čast da služim Crnoj Gori i njenim građanima. Tokom januara potpisala sam ugovor o grantu sa Evropskom investicionom bankom za rekonstrukciju željezničke pruge, dok će u februaru biti zaključen ugovor o nabavci novih vozova. Izabran je i izvođač radova za auto-put, a tokom 2026. godine pokrenuće se tri velika infrastrukturna projekta – izgradnja auto-puta, rekonstrukcija željeznice i izgradnja obilaznice oko Budve - &nbsp;navela je ona.
Vukićević je dodala da je za predstojeću ljetnju sezonu ugovoreno više od 130 avio-linija, koja u avijaciji počinje krajem marta.
Prema njenim riječima, Ministarstvo saobraćaja ispunilo je sva završna mjerila za zatvaranje Poglavlja 21 u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koje bi trebalo da bude zatvoreno tokom prvog kvartala ove godine.
- Gotovo sve obaveze iz Programa rada Vlade za 2025. godinu su ispunjene, a administrativna efikasnost dovedena je na nivo na kojem nema predmeta na čekanju - istakla je.
Na kraju je zahvalila medijima na profesionalnoj saradnji, saradnicima u Ministarstvu i kolegama iz Vlade, uz želju da Crna Gora uspješno realizuje infrastrukturne projekte i ispuni obaveze iz evropske agende.

Vukićević nakon ostavke: Ispoštovali smo datu riječ, ponosna sam na rezultate Ministarstva saobraćaja

Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je tokom protekle decenije zabilježen snažan i stabilan rast kapitalnih ulaganja u zdravstveni sistem, uz posebno intenziviranje investicija od 2023. godine.
Prema podacima o realizovanom kapitalnom budžetu u zdravstvu, izdvajanja po godinama iznosila su:
– 2015: 1.752.137 eura
– 2016: 224.349 eura
– 2017: 657.500 eura
– 2018: 1.538.075 eura
– 2019: 269.288 eura
– 2020: 808.035 eura
– 2021: 761.159 eura
– 2022: 1.515.650 eura
– 2023: 9.503.550 eura
– 2024: 12.584.814 eura
– 2025: 12.720.662 eura
Kako navode iz Ministarstva, u periodu od 2023. do 2025. godine ulaganja su porasla više od osam puta u odnosu na prethodne godine.
Tokom 2024. godine završena je izgradnja dvije nove klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore – Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Takođe, nabavljen je savremeni „multislice 4D“ skener za potrebe KCCG-a, realizovana je nabavka medicinske opreme za Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, završeni su radovi na rekonstrukciji zgrade za neurologiju i infektivno odjeljenje Kliničko-bolničkog centra Berane, kao i rekonstrukcija i opremanje devet mikrobioloških laboratorija širom zemlje.
U 2025. godini pušten je u rad novi savremeni linearni akcelerator u Kliničkom centru Crne Gore, završena je rekonstrukcija i adaptacija prijemnog bloka u Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu, dok su iz kapitalnog budžeta adaptirane četiri jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Nikšiću, Beranama i Budvi.
Pored toga, revidovani su glavni projekti za izgradnju nove Opšte bolnice u Pljevljima i novog Doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici. Nabavkom magnetne rezonance za Opštu bolnicu u Baru prvi put je omogućen ovaj vid dijagnostike pacijentima u južnoj regiji.
Iz Ministarstva zdravlja ističu da je posebno važno što su investicije realizovane u svim regionima Crne Gore, čime su unaprijeđeni uslovi za dijagnostiku i liječenje pacijenata, ali i rad zdravstvenih radnika.
- Ovi rezultati potvrđuju snažnu posvećenost modernizaciji zdravstvene infrastrukture, obnovi objekata i nabavci savremene medicinske opreme, sa ciljem unapređenja zdravstvene zaštite za sve građane - navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo zdravlja: Višestruko povećana ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu od 2023. godine

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici, održanoj 30. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi i uz saglasnost većine članova, donijela Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, kao i Ažurirani akcioni plan za pristupanje Crne Gore EURES mreži za period od drugog kvartala 2025. do prvog kvartala 2028. godine.
Kako je saopšteno, Program pristupanja EU za 2026–2027 izrađen je imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa i potrebu daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Iz Ministarstva evropskih poslova, koje koordinira proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, navode da novi program predviđa usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira Crne Gore sa evropskim propisima usvojenim u periodu od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025. godine, u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja.
Usvajanjem ovih dokumenata, Vlada je potvrdila opredijeljenost za nastavak reformi i intenziviranje aktivnosti na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Opširnije o odlukama <a href="https://www.gov.me/dokumenta/e7a3bc57-b3bc-4e81-b1f2-58d9026a57f6" target="_blank">OVDJE.</a>

Tag: 5-septembar