Četiri godine je prošlo od građanskog protesta na Belvederu protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović- Musić. &nbsp;
Smatra da je 5. septembra 2021. godine prestala da postoji crnogorska država i svima je od toga dana trebalo da bude jasno šta će se dešavati u crnogorskom društvu.&nbsp;
Sve je počelo, prisjeća se Pajović-Musić, 4.septembra 2021. godine kada su građani probili policijski kordon i oko jedan sat poslije podne izašli na Belveder, gdje su ostali do sjutradan i 6 sati ujutru.
Prisjećanje, kaže ona, na taj događaj nosi različite emocije, od osjećaja dostojanstva i ponosa zbog zajedništva i nacionalnog jedinstva do buđenja građanskog otpora. Tu je, kaže Pajović-Musić, i osjećaj gorčine zbog saznanja koliko su zloupotrebljene institucije Crne Gore, od strane kriminalaca, pravoslavnih bratstava i srpske službe.
- Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma i te fašističke čizme, koja je te godine došla u obliku unutrašnjih uzurpatora. Tako da možemo da smatramo da je Belveder jedna nit koja povezuje i 13.jul 1941.godine kada smo imali opštenarodni ustanak, ali bile su drugačije istorijske okolnosti. Međutim u kontekstu podizanja građanske svijesti, ujedinjavanja nacionalnog zajedništva to se opet desilo na Belvederu 2021.godine - rekla je Pajović - Musić
Kaže da se 5. septembra desio jedan udruženi zločinački poduhvat, jer je količina sile prema građanima predstavlja nešto što građani Cetinja i Crne Gore nikad neće zaboraviti. &nbsp;Sam Belveder je bio pokazna vježba dokle i kako su, kaže ona, spremni da idu, pa je posle Belvedera došla druga Vlada Dritana Abazovića koja je potpisala Temeljni ugovor.
- Belveder je samo početak niza događaja koji su kulminirali, sve što nijesu pokazale dvije, ili tri godine, ono što smo mi pričali šta crkva Srbije radi, kada smo je nazivali po imenima kako jeste. To nije duhovna i religijska organizacija, to je organizacija teroristička, paramilitarna, parapolitička, tada su nas smatrali ekstremistima, nazivali raznim imenima, a mi smo samo vidjeli njihovo pravo lice. To što nijesu pokazale dvije, tri godine, pokazalo je pet, sada je cijela Crna Gora vidjela, pogotovu kroz slučaj postavljanja spomenika ratnom zločincu, to se više ne krije, već javno radi. Belveder je bio pokazatelj kuda će ići crnogorsko društvo - naglasila je Pajović - Musić.
Poručuje i da je Belveder zajednički imenitelj svima, pa poziva sve koji su bili na Cetinju &nbsp;da se prisjete šta su jedni drugima tih dana &nbsp;značili.&nbsp;
- To nacionalno zajedništvo, to građansko zajedništvo u borbi protiv fašizma, kleronacionalizma u tom obliku treba da nam bude vodilja, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo ovo zlo koje je snašlo Crnu Goru - zaključila je Pajović-Musić.
Pajović-Musić je kazala da će se godišnjica Belvedera održati u nedjelju 7.septembra u 17 sati, na platou pored Biljarde, ispred manastira. Dodaje da je skup prijavljen i odobren, a organizator skupa je NVO Centar za građanska prava.&nbsp;
Poručuje da je cilj miran i dostojanstven skup, koji će biti podsjećanje na vrijednosti građanskog društva i antifašizma.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajović-Musić: Samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo zlo koje je snašlo Crnu Goru

Cetinje je šifra opstanka Crne Gore, ali Cetinje i Belveder nijesu samo Cetinjana, Cetinje i Belveder su svih onih koji žive u Crnoj Gori i koji žele dobro Crnoj Gori, koji žele suverenu, pro evropsku Crnu Goru - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik OO te partije na Cetinju - Oskar Huter.
Prisjećajući se 5. septembra 2021.godine, Huter poručuje da je Belveder jedan od ključnih trenutaka, novije crnogorske istorije.&nbsp;
- Belveder je znak otpora, simbol slobode, mjesto koje šalje poruku građanima Crne Gore da je to onaj momenat kada su Crnogorci i građani Crne Gore goloruki izašli da brane identitet crnogorski, suverenitet, da brane i nacionalne crnogorske interese - rekao je Huter.&nbsp;
S druge strane, podsjeća Huter, Belveder je pokretač i neke nove energije, jer su građani shvatili da institucije ne rade svoj posao, pa su izašli i, kako kaže, pokazali da postoji sloga i energija koja će se suprotstaviti nekim naumima. Podsjeća da su uz policijsku represiju i zloupotrebu cijelog državnog aparata, uspjeli da ustoliče popa crkve Srbije.
- Uspjeli su da ga isporuče uz neka pancirna ćebad, čime je sami čin ogoljen do srži, time je crkva Srbije pokazala šta je ona zapravo. Ona se 2020.godine željela predstaviti u nekom drugom svjetlu, time što se navodno borila za neka vjerska prava, a naprotiv, vidjeli smo 2021. da to nijesu vjerska prava, da je to bio isključivo jedan politički atak na Cetinje, Crnu Goru, na dostojanstvo Crne Gore. Onome koji je isporučen građani Crne Gore su rekli ono što nijesu nijednom vladici na taj način rekli - da nije dostojan onog mjesta gdje sjedi, trona sv.Petra Cetinjskog. Nije dostojan i to je jako bitna poruka u tom procesu - istakao je Huter.
Cetinje je srž crnogorskog identiteta, poručuje Huter, pa je u tom smislu konstantna meta. &nbsp;
- Cetinje je, na kraju krajeva, perjanica antifašizma u Crnoj Gori, ali i u bivšoj Jugoslaviji, Cetinje je grad heroja, onda vam je jasno da oni koji zastupaju vrijednosti fašizma imaju težnje i stremljenja protiv Cetinja, jer ako uspijete da slomite taj duh koji ovdje rađa i njeguje, onda ste na pola posla da uradite i ono što su krajni naumi - zaključio je Huter.

Huter: Cetinje je perjanica antifašizma i grad heroj, Belveder je simbol otpora i slobode

Saradnik na Fakultetu političkih nauka dr Nemanja Batrićević za Antenu M poručuje da je i nakon četiri godine značaj Belvedera neosporno velik, prije svega u simboličkoj ravni.
Batrićević napominje da je Belveder mjesto gdje se nacionalno dostojanstvo Crnogoraca branilo dva puta u razmaku od 80 godina i to oba puta protiv istog neprijatelja – velikosrpskog nacionalizma.
- Ta istorijska kopča je razlog zašto je Belveder postao referenca koja je već sad dio popularne kulture i kolektivnog śećanja - napominje on.
Na pitanje kako vidi značaj protesta na Belvederu, njegove rezultate u stvarnoj i simboličkoj ravni, Batrićević kaže:
- Jednako je vjerovatno čuti o Belvederu na promociji knjige, na stadionu ili u kafani. Naravno, simbolika nije linearna stvar. Neki događaji ostvare svoj potencijal za oblikovanje kolektivne svijesti ranije, neki kasnije. Ono što je sad već jasno je da će buduće generacije, kad budu suočene sa sličnim pokušajima narušavanja nacionalnog dostojanstva, neminovno crpiti inspiraciju i snagu otpora iz Belvedera - poručuje Batrićević.
Sagovornik Antene M ističe da je energija i reakcija tog 5. oktobra 2021. bila organska koju ne mogu u potpunosti uništiti ni političke partije koje su njom trgovale.
Batrićević smatra da ta energija u praktično-političkom smislu nije nestala, već da su suverenističke partije nesposobne da je mobilišu u adekvatnu političku akciju.
- Tada poljuljana vlast na nacionalnom nivou našla je izlaz u manjinskoj podršci DPS-a Abazovićevoj vladi, iz koje je izašao Temeljni ugovor, dok je lokalnu vlast na Cetinju SDP odlučio praviti sa onima koji su toga dana bili zabrinuti prije svega za zdravlje Joanikija Mićovića. Duh Belvedera je beskompromisna borba, a to nažalost nije duh suverenističkih partija u Crnoj Gori. Otuda je simbolički značaj Belvedera ostao veći od praktično-političkog. No, ako moram birati između dva, makar na duže staze, simbolika je od veće važnosti - napominje naš sagovornik.
A tokom krize na Cetinju, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić formirao je tijelo nepoznatih nadležnosti I sa sastanka istog objavio fotografiju na društvenim mrežama na kojoj se vide tadašnji poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, šef ANB-a Dejan Vukšić te ministarka odbrane Olivera Injac.
Moglo se naslutiti da su se iz “VAR sobe”, kako je fotografija dobila naziv na društvenim mrežama, izdavale naredbe kako “posao” privesti kraju.
Batrićević ističe da su, liše tadašnjeg premijer Krivokapića, većina ostalih i danas u državnom vrhu, na ovaj ili onaj način.
- Oni su toga dana bili u službi jedne vjerske organizacije, a protiv građana u čije su ime navodno vršili te funkcije. Radi se o vjerskim fanaticima koji su na funkcije „apostola“ došli voljom Crkve Srbije. I danas vladaju u korist Crkve Srbije. Ali još samo kratko. Ubrzo će, baš kao i Abazović, „odraditi“ svoje i biti skrajnuti u korist partija bivšeg DF-a. U naredne dvije ili tri godine na političkoj sceni vjerovatno neće biti Milatovića i Spajića, a Mandić i Knežević će do tada ostvariti sve svoje srednjoročne planove. Možda Spajić i Milatović tada shvate zbog čega ih je na Belvederu čekala blokada. No, biće kasno. Crna Gora je već danas manje demokratsko, građansko i sekularno društvo. Podrška za učlanjenje u EU je na istorijskom minimumu. Već odavno se ne ponašamo kao NATO članica i niko na Zapadu ne vjeruje da smo išta više od Trojanskog konja Rusije i Srbije. Belveder je u potpunosti razotkrio to navodno „umiveno“ lice nove elite. Bogobojažljivi Milatović i Spajić, današnji predśednik i premijer, su opsesivno insistirali na ustoličenju na Cetinju čak i po cijenu sukoba, samo da im vladika ne zamjeri. To su mrlje koje se ne spiraju lako - napominje Batrićević.
Na pitanje koliko je važno to što je Belveder postao svojevrsna lozinka za otpor posrbljavanju Crne Gore, što ga navijači reprezentacije redovno skandiraju na utakmicama, naš sagovornik odgovara:
- Izuzetno je važno, jer to je način da se stvori međugeneracijska veza i da se od takvih epizoda napravi model ponašanja. Nažalost, siguran sam da Belveder 2021. nije posljednjih Belveder. To je jasno iz činjenice da je toga dana u potpunosti razoktriven jedan šizofreni narativ i patološka mržnja prema koju oni imaju prema Cetinju kao simbolu Crne Gore i stožeru crnogorske nacije. Taj narativ sa jedne strane tvrdi da je Cetinje beznačajno mjesto (selo), bez kulture ili istorijske važnosti, koje treba dekontaminirati. Sa druge, spremni su da rizikuju oružani sukob da vazduhom dostave vladiku Crkve Srbije kako bi se simbolični čin ustoličenja desio baš na Cetinju - poručuje Batrićević.
Batrićević napominje da Crna Gora nikad neće biti njihova i da Cetinje nije njihovo, te da otuda dolazi kriminalizacija Cetinja, otvorena stigmatizacija njenih stanovnika, šikaniranje i ignorisanje familija ljudi stradalih u masovnim ubistvima.&nbsp;
- Belveder je pokazao da Crnogorce i Cetinje nije lako poniziti. Toga dana su osramoćeni kućama otišli Joanikije Mićović, crnogorska policija i pomenuti iz VAR sobe. Oni nijesu odustali od Cetinja i Lovćena, ali otpor na koji su naišli na Belvederu 2021. godine čini da se nije lako odlučiti na takav potez ponovo. Kad čuju da se na stadionu pjeva Belvederu, za njih je to podśetnik na neostvareno i opomena da je duh otpora živ. Zato ih Belveder žulja - zaključuje Batrićević.

1084x550

Batrićević: Siguran sam da Belveder 2021. nije posljednji Belveder

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović odlikovao je danas oficira Jovana Radetu ordenom Svetog Petra II lovćenskog Tajnovica za "hrabrost i ljubav prema crkvi naročito na dan ustoličenja Mitropolita".
Radeta je, inače, bio jedan od pilota vojnih helikoptera koji su u zoru 5. septembra izveli operaciju prebacivanja klira Crkve Srbije na Cetinje, čime je obezbijeđeno desantno ustoličenje mitropolita Joanikija.
Tog 5. septembra 2021. godine, po naređenju tadašnje ministarke odbrane Olivere Injac i naredbi načelnika Milutina Đurovića, pilot Jovan Radeta ušao u jedan od dva spremna helikoptera „Bell 412“ i, kako se ispostavilo, uspješno izvršio operaciju transporta sveštenika Crkve Srbije i njihove zaštitne pratnje koju je predvodio komandir Miloš Rakonjac, zajedno sa nekoliko pripadnika Odjeljenja za zaštitu ličnosti crnogorskog MUP-a i više lica za koja se osnovano vjeruje da su bili iz redova srpskih specijalaca, takozvanih ,,kobri“.

Joanikije odlikovao pilota koji je učestvovao u helikopterskom prebacivanju sveštenstva na Cetinje 5. septembra 2021.

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Reditelj i scenarista Zdravko Šotra koji je potpisao preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji, tako i u bioskopima preminuo je noćas u 93. godini.
Predratni građanski i poratni revolucionarni svijet, malovarošani i širokogrudi vizionari, istorijsko i individualno, zabavno i kulturno – elementi su koji čine zavodljivi svijet telvizijskih serija Zdravka Šotre, piše RTS.
Njegove predratne drame, bahati narodni tribuni, majstori za kvarove, ali i za dušu decenijama žive po ljudskoj mjeri uprkos istorijskim rebusima podsjećajući da je život igra, ali i više od igre. Zato i danas televizijskog gledaoca plijene priče i junaci iz Šotrine majstorske radionice koja vrijedno radi od prvih dana televizije.
Zdravko Šotra je rođen 14. februara 1933. u Stocu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001. godine.
Tokom sedamdesetih režirao je izuzetno popularnu emisiju Obraz uz obraz sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Režirao je filmove koji su obarali bioskopske rekorde kao što su Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Zona Zamfirova, Ivkova slava, kao i brojne televizijske filmove i drame: Boj na Kosovu, Šešir profesora Vujića i Santa Marija dela Salute, Ranjeni orao...
Dobitnik je nagrade Zlatna antena za doprinos TV produkciji 2019. godine.
Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Preminuo Zdravko Šotra

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: 5-septembar